uuid
stringlengths 36
36
| article_title
stringlengths 1
176
| article_pageid
uint32 4
738k
| article_qid
uint32 1
117M
⌀ | section_heading
stringlengths 1
183
⌀ | section_level
uint32 0
4
| paragraph_text
stringlengths 1
63.7k
| paragraph_anchors
list |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
531971ae-3219-4ef3-b132-f26e50a9b6ed | Jagged_Little_Pill_Acoustic | 32,948 | 1,950,899 | null | 0 | Jagged Little Pill Acoustic akustična je verzija uspješnog albuma Alanis Morissette Jagged Little Pill. Album je objavljen 13. lipnja 2005., točno na desetgodišnjicu originalnog Jagged Little Pilla. U početku prodaje bio je dostupan samo u sjevernoameričkom lancu trgovina Starbucks do 26. srpnja 2005., od kada je postao dostupan i ostalim dobavljačima. Ovaj slučaj doveo je do rasprave između izdavača Alanis Morissette (Maverick Records) i HMV Canada, koji je za to vrijeme povukao iz ponude cijeli katalog Alanis Morissette. | [
{
"start": 59,
"end": 65,
"qid": 482994,
"pageid": 134089,
"title": "Album"
},
{
"start": 66,
"end": 83,
"qid": 130742,
"pageid": 32765,
"title": "Alanis_Morissette"
},
{
"start": 0,
"end": 18,
"qid": 750084,
"pageid": 32787,
"title": "Jagged_Little_Pill"
},
{
"start": 123,
"end": 133,
"qid": 2614,
"pageid": 1418,
"title": "13._lipnja"
},
{
"start": 134,
"end": 139,
"qid": 2019,
"pageid": 1673,
"title": "2005."
},
{
"start": 240,
"end": 257,
"qid": 49,
"pageid": 18712,
"title": "Sjeverna_Amerika"
},
{
"start": 286,
"end": 296,
"qid": 2723,
"pageid": 1492,
"title": "26._srpnja"
},
{
"start": 297,
"end": 302,
"qid": 2019,
"pageid": 1673,
"title": "2005."
},
{
"start": 423,
"end": 439,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Maverick_Records"
}
] |
c53c0676-3eb5-4aed-bfc0-0e2d1daf4e3d | Jagged_Little_Pill_Acoustic | 32,948 | 1,950,899 | Suradnici na albumu | 0 | Sve tekstove pjesama napisala je Alanis Morissette<br> Glazbu napisali Alanis Morissette i Glen Ballard<br> Producirao Glen Ballard<br> Miješao i snimio Bill Malina<br> Alanis Morissette: Vokali, Harmonika<br> David Levita: Gitare, Marxofon, Perapaloshka, Mandolina<br> Blair Sinta: Bubnjevi, Udaraljke, Marake, Cajon<br> Zac Rae: Klavir, Klavijature, Orgulje, Orgulje na pumpanje<br> Jason Orme: Gitare<br> Cedric Lemoyne: Bas<br> Glen Ballard: Gudački aranžman<br> Suzie Katayama: Gudački aranžman, Dirigent<br> Ralph Morrison: Violina I<br> Sara Parkins: Violina II<br> Roland Kato: Viola<br> Steve Erdody: Violončelo | [
{
"start": 33,
"end": 50,
"qid": 130742,
"pageid": 32765,
"title": "Alanis_Morissette"
}
] |
63655565-2dd8-42f4-b261-fa24037a1554 | Skype | 105,413 | 40,984 | null | 0 | Skype je poznati VoIP i instant messaging program, tj. program za brzo internetsko dopisivanje i platforma. Preko njega je moguće komunicirati pisanim porukama, internetskim pozivima i telefonskim pozivima. Također, moguće je pokretati i video pozive. Moguća je i razmjena podataka (datoteka), slanje kontakata, slanje novca na račun, mijenjanje izgleda prozora, mijenjanje slike za prikaz, mijenjanje zvukova i još mnogo toga. Neželjeni kontakti mogu biti izbrisani. | [
{
"start": 17,
"end": 21,
"qid": 81945,
"pageid": 115866,
"title": "VoIP"
},
{
"start": 24,
"end": 41,
"qid": 58199,
"pageid": 208266,
"title": "Trenutna_komunikacija"
},
{
"start": 42,
"end": 49,
"qid": 768396,
"pageid": 42629,
"title": "Program"
},
{
"start": 283,
"end": 291,
"qid": 82753,
"pageid": 82558,
"title": "Datoteka"
}
] |
5624a579-772a-4a55-81de-33757c6f2c52 | Skype | 105,413 | 40,984 | null | 0 | Microsoft je 2012. objavio kako Skype ima više od 280 milijuna korisnika širom svijeta.<ref>Bug.hr - Skype ima 280 milijuna korisnika <small>(Pristupljeno 20.10.2012.)</small> U 2013., Skype broji više od 300 milijuna korisnika.<ref>DMR - Digital Marketing Stats Craig Smith: "By the Numbers: 21 Amazing Skype Statistics and Facts", 6. lipnja 2015. (pristupljeno 20. lipnja 2015.) | [
{
"start": 0,
"end": 9,
"qid": 2283,
"pageid": 5905,
"title": "Microsoft"
},
{
"start": 13,
"end": 18,
"qid": 1990,
"pageid": 3146,
"title": "2012."
},
{
"start": 178,
"end": 183,
"qid": 1998,
"pageid": 3147,
"title": "2013."
}
] |
f801838d-f48a-424b-8de1-3d06867ddf19 | Vágner_Love | 223,728 | 295,880 | null | 0 | Vágner Silva de Souza (Rio de Janeiro, 11. lipnja 1984.), poznatiji kao Vágner Love, brazilski je nogometaš koji trenutno igra za nogometni klub turski Beşiktaş na poziciji napadača. | [
{
"start": 23,
"end": 37,
"qid": 8678,
"pageid": 50574,
"title": "Rio_de_Janeiro"
},
{
"start": 39,
"end": 49,
"qid": 2617,
"pageid": 1416,
"title": "11._lipnja"
},
{
"start": 50,
"end": 55,
"qid": 2432,
"pageid": 1695,
"title": "1984."
},
{
"start": 85,
"end": 94,
"qid": 155,
"pageid": 10235,
"title": "Brazil"
},
{
"start": 98,
"end": 107,
"qid": 2736,
"pageid": 10189,
"title": "Nogomet"
},
{
"start": 145,
"end": 151,
"qid": 43,
"pageid": 10197,
"title": "Turska"
},
{
"start": 152,
"end": 160,
"qid": 172567,
"pageid": 125393,
"title": "Beşiktaş_JK"
},
{
"start": 173,
"end": 181,
"qid": 280658,
"pageid": 205493,
"title": "Napadač_(nogomet)"
}
] |
5831b300-0e7d-4959-aae1-53b65ffc9979 | Vágner_Love | 223,728 | 295,880 | Karijera | 0 | Karijeru je započeo u brazilskom klubu Palmerias, gdje je bio igrač velikog značenja jer je svom klubu pomogao da se vrati u brazilsku prvu nogometnu ligu. Nogometni klub CSKA Moskva ga je kupio 2004. godine kao pojačanje za Ligu prvaka. Nebrojeno puta se spominjao njegov mogući transfer u brazilski nogometni klub Corinthians, koji je on uvijek poricao. | [
{
"start": 39,
"end": 48,
"qid": 80964,
"pageid": 336828,
"title": "Sociedade_Esportiva_Palmeiras"
},
{
"start": 171,
"end": 182,
"qid": 32140,
"pageid": 30753,
"title": "CSKA_Moskva"
},
{
"start": 225,
"end": 236,
"qid": 18756,
"pageid": 29627,
"title": "UEFA_Liga_prvaka"
},
{
"start": 316,
"end": 327,
"qid": 35933,
"pageid": 267832,
"title": "Corinthians"
}
] |
097b8e01-b38e-4e77-981f-4011650d682a | Vágner_Love | 223,728 | 295,880 | Karijera | 0 | U finalu tadašnjeg Kupa UEFA zabio je posljednji gol u 3:1 pobjedi svog kluba protiv lisabonskog Sportinga. | [
{
"start": 19,
"end": 28,
"qid": 715496,
"pageid": 35515,
"title": "Kup_UEFA"
},
{
"start": 97,
"end": 106,
"qid": 75729,
"pageid": 647236,
"title": "Sporting_Clube_de_Portugal_Lisabon"
}
] |
4d42510b-801c-4885-8c05-6cb8b97081fb | Vágner_Love | 223,728 | 295,880 | Vanjske poveznice | 0 | <div class="Boxmerge"></div> | [] |
00a59b19-ae9d-4862-a5bc-b22686ee25fd | Loksjanski_jezik | 270,914 | 1,080,256 | null | 0 | Loksjanski jezik (eng. Loxian) je umjetni jezik kojeg je osmislila Roma Ryan za pjesme popularne pjevačice Enye. Korišten je u albumu Amarantine iz 2005. za tri pjesme: "Less than a Pearl", "The River Sings" i "Water Shows the Hidden Heart". Glavni cilj je bio stvaranje melodičnog odnosno milozvučnog jezika koji će lijepo zvučati tijekom izvođenja pjesme. Ime "loxian" je grčkog podrijetla (Loxos što znači "nakrivljen, kos"). Kreatorica je opisala jezik kao "futuristički jezik s udaljenog planeta". Baziran je na dijelovima engleskog, staroengleskog, irskog, hindskog, sibirskog yupika te velškog jezika. | [
{
"start": 107,
"end": 111,
"qid": 38257,
"pageid": 136396,
"title": "Enya"
},
{
"start": 134,
"end": 144,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Amarantine"
},
{
"start": 148,
"end": 153,
"qid": 2019,
"pageid": 1673,
"title": "2005."
},
{
"start": 374,
"end": 380,
"qid": 9129,
"pageid": 505294,
"title": "Grčki_jezik"
},
{
"start": 528,
"end": 537,
"qid": 1860,
"pageid": 17145,
"title": "Engleski_jezik"
},
{
"start": 539,
"end": 553,
"qid": 42365,
"pageid": 224772,
"title": "Staroengleski_jezik"
},
{
"start": 555,
"end": 561,
"qid": 9142,
"pageid": 45716,
"title": "Irski_jezik"
},
{
"start": 563,
"end": 571,
"qid": 1568,
"pageid": 134901,
"title": "Hindi"
},
{
"start": 583,
"end": 589,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Yupik"
},
{
"start": 593,
"end": 607,
"qid": 9309,
"pageid": 72391,
"title": "Velški_jezik"
}
] |
d643dfcf-cdac-4e73-8765-af083ff7fe9a | Loksjanski_jezik | 270,914 | 1,080,256 | Primjer | 0 | Less than a pearl (pjesma) | [] |
d14fed11-1674-4247-98e3-32318016343a | Loksjanski_jezik | 270,914 | 1,080,256 | Primjer | 0 | Hii-yha...<br> Hii-yha...<br> Hii-yha...<br> Hii-yha...<br> | [] |
a5565b16-ab6f-4386-b42b-aeee2e5211eb | Loksjanski_jezik | 270,914 | 1,080,256 | Primjer | 0 | He-ah vi-iya me-ne mmay<br> A he ah lu-ua no ee-tay<br> Eh o th-ay-a rhee lloo ka<br> Eh o mer-ra man a saa<br> Hey nal oroom-may hymm nno hymm<br> Ah hey nal ba-na hymm nno a rhay.<br> | [] |
a8982a78-cb94-4785-9c04-90e870a70bc3 | Loksjanski_jezik | 270,914 | 1,080,256 | Primjer | 0 | Hii-yha...<br> Hii-yha...<br> | [] |
032f1430-3f0e-46da-80c9-d4a2e68765ed | Ivanje_(Cres) | 133,554 | 2,188,339 | null | 0 | Ivanje je naselje na otoku Cresu, administrativno pripada gradu Cresu. | [
{
"start": 27,
"end": 32,
"qid": 13280,
"pageid": 11824,
"title": "Cres"
},
{
"start": 27,
"end": 32,
"qid": 13282,
"pageid": 11603,
"title": "Cres_(grad)"
}
] |
9047452d-bd1b-4c58-8007-94c69f9db3bd | Ivanje_(Cres) | 133,554 | 2,188,339 | null | 0 | Pripada poštanskom uredu broja 51559. Prema popisu iz 2001. godine, naselje ima 3 stanovnika. | [
{
"start": 54,
"end": 59,
"qid": 1988,
"pageid": 1670,
"title": "2001."
}
] |
079d62df-53aa-457f-88e0-a7430265eea4 | The_Coca-Cola_Company | 105,444 | 3,295,867 | null | 0 | The Coca-Cola Company američka je tvrtka koja proizvodi razna gazirana i negazirana bezalkoholna pića. Primjeri tih pića su: Coca-Cola, Sprite, Fanta, Beverly itd. | [
{
"start": 84,
"end": 101,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Bezalkoholna_pića"
},
{
"start": 125,
"end": 134,
"qid": 2813,
"pageid": 142509,
"title": "Coca-Cola"
},
{
"start": 136,
"end": 142,
"qid": 206978,
"pageid": 56278,
"title": "Sprite"
},
{
"start": 144,
"end": 149,
"qid": 9935,
"pageid": 56282,
"title": "Fanta"
}
] |
0be4cf80-055c-4b9c-9a7f-18d5e9a5873e | The_Coca-Cola_Company | 105,444 | 3,295,867 | Beverly | 1 | Beverly će emitirati fluorescentnu svjetlost pod UV svjetlom, zbog prisutnosti kinina. Zapravo, osjetljivost kinina na UV svjetlo je tolika da će svjetliti na direktnom suncu.<ref> | [
{
"start": 21,
"end": 44,
"qid": 191807,
"pageid": 69150,
"title": "Fluorescencija"
},
{
"start": 49,
"end": 60,
"qid": 11391,
"pageid": 208185,
"title": "Ultraljubičasto_svjetlo"
}
] |
17961656-0a18-437f-8a1e-5671f1031db0 | Anto_Ćorlukić | 13,937 | 12,627,057 | null | 0 | Anto Ćorlukić (Vrhovi, Derventa, 21. kolovoza 1932.), hrvatski pripovjedač, romanopisac, dramski pisac. Pučku školu i prvi razred niže gimnazije završio kod časnih sestara u Tuzli. Ostatak niže gimnazije, te Učiteljsku školu završava u Derventi. Studira izvanredno povijest, fiziku i tehničku kulturu na VPŠ Sarajevo, diplomira politehniku u Zrenjaninu. Učiteljevao u selima oko Dervente, Maglaja, Zenice, tehničko obrazovanje predavao u Maglaju i Zenici. | [
{
"start": 23,
"end": 31,
"qid": 768439,
"pageid": 23899,
"title": "Derventa"
},
{
"start": 33,
"end": 45,
"qid": 2823,
"pageid": 1549,
"title": "21._kolovoza"
},
{
"start": 46,
"end": 51,
"qid": 18743,
"pageid": 1747,
"title": "1932."
},
{
"start": 174,
"end": 179,
"qid": 174684,
"pageid": 25135,
"title": "Tuzla"
},
{
"start": 265,
"end": 273,
"qid": 309,
"pageid": 17,
"title": "Povijest"
},
{
"start": 275,
"end": 281,
"qid": 413,
"pageid": 10,
"title": "Fizika"
},
{
"start": 284,
"end": 300,
"qid": 16114691,
"pageid": 132765,
"title": "Tehnička_kultura"
},
{
"start": 308,
"end": 316,
"qid": 11194,
"pageid": 15991,
"title": "Sarajevo"
},
{
"start": 342,
"end": 352,
"qid": 201125,
"pageid": 59351,
"title": "Zrenjanin"
},
{
"start": 389,
"end": 396,
"qid": 967813,
"pageid": 24890,
"title": "Maglaj"
},
{
"start": 398,
"end": 404,
"qid": 184046,
"pageid": 20547,
"title": "Zenica"
}
] |
b4103a00-ac78-486d-9d5a-84b619f06f0a | Anto_Ćorlukić | 13,937 | 12,627,057 | Djela | 0 | Tko će suditi Editi L. (novelete, 1986.), Ukopnica (drama, 1989.), Novelete (1995.), Slani put (roman, 1999.). | [] |
8e8286a8-17c3-4115-a5e9-8c45d9078887 | Smederevo | 7,463 | 190,774 | null | 0 | Smederevo je grad u sjeveroistočnom dijelu Srbije i sjedište istoimene općine. To je jedan od najrazvijenijih gradova u regiji zahvaljujući željezari i koji ima 77.808 stanovnika u širem području grada po popisu iz 2002. godine. lijevo|mini|250px|<center>[[Smederevska utvrda iz 15. st.]] | [
{
"start": 43,
"end": 49,
"qid": 403,
"pageid": 7093,
"title": "Srbija"
},
{
"start": 215,
"end": 220,
"qid": 1987,
"pageid": 1671,
"title": "2002."
}
] |
adfd4fdc-f40c-46b0-a0c2-58af3e49ed2a | Smederevo | 7,463 | 190,774 | Znamenitosti | 0 | lijevo|mini|<center>Pravoslavna crkva Sv. Đorđa lijevo|mini|<center>Palača Pravde tvrđavu iz 15. stoljeća jedna od najvećih srednjovjekovnih utvrda u Europi (ima oblik trokuta sa svih strana okruženog vodom), u početku je imala 24 kule od kojih su neke visoke i po 50 metara., Beli dvor dinastije Obrenović s kraja 19. stoljeća kao i hram Sv. Đorđa u samom središtu grada. U gradu postoje još tri pravoslavne crkve (hram Sv. Luke, Blagovestenska crkva i crkva Jasenak), kao i jedna rimokatolička crkva - Crkva rođenja Svetog Ivana Krstitelja. | [
{
"start": 82,
"end": 89,
"qid": 2588696,
"pageid": 488412,
"title": "Smederevska_utvrda"
},
{
"start": 93,
"end": 105,
"qid": 7018,
"pageid": 11321,
"title": "15._stoljeće"
},
{
"start": 297,
"end": 306,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Obrenović"
},
{
"start": 315,
"end": 327,
"qid": 6955,
"pageid": 6092,
"title": "19._stoljeće"
},
{
"start": 334,
"end": 338,
"qid": 44539,
"pageid": 32063,
"title": "Hram"
}
] |
b194cdc5-30e4-4774-ae8c-bbdee850f6c6 | Smederevo | 7,463 | 190,774 | Stanovništvo | 0 | Općina Smederevo prema posljednjem službenom popisu iz 2002. godine ima 109.809 stanovnika, a od toga Srbi čine većinu. Slijede Romi, Makedonci, Crnogorci, Hrvati, Mađari, Rumunji i dr. Općina Smederevo poznata je kao multietnička sredina, s obzirom na to da u njoj živi 28 različitih nacionalnih zajednica. | [
{
"start": 172,
"end": 179,
"qid": 485150,
"pageid": 42461,
"title": "Rumunji"
}
] |
4e6b8b6a-8573-4aaf-996e-337a66adc215 | Smederevo | 7,463 | 190,774 | Stanovništvo | 0 | Općina Smederevo (2002) po etničkom sustavu | [] |
5d3016a0-6997-4750-8066-8ae85fbffaae | Smederevo | 7,463 | 190,774 | Stanovništvo | 0 | Ukupno 109.809 | [] |
253888bd-85f8-44aa-9267-5d4c754992f4 | Hassaniyya_arapski | 223,746 | 56,231 | null | 0 | Hassaniyya arapski službeni je jezik u Zapadnoj Sahari i Senegalu, a u Maliju je nacionalni.<ref>Ethnologue (16th) | [
{
"start": 39,
"end": 54,
"qid": 6250,
"pageid": 25831,
"title": "Zapadna_Sahara"
},
{
"start": 57,
"end": 65,
"qid": 1041,
"pageid": 20631,
"title": "Senegal"
}
] |
20b6713a-51cd-457b-8da6-90d6b51089c7 | Risovac | 133,558 | 1,197,378 | null | 0 | Naselja u BiH: | [
{
"start": 10,
"end": 13,
"qid": 225,
"pageid": 11045,
"title": "BiH"
}
] |
29f6c3f0-4f33-4c2f-ba1e-290dfd113065 | NGC_1092 | 178,287 | 1,041,466 | null | 0 | NGC 1092 je galaksija u zviježđu Eridan. | [
{
"start": 12,
"end": 21,
"qid": 318,
"pageid": 222993,
"title": "Galaksija"
},
{
"start": 24,
"end": 32,
"qid": 8928,
"pageid": 7430,
"title": "Zviježđe"
},
{
"start": 33,
"end": 39,
"qid": 10433,
"pageid": 66113,
"title": "Eridan_(zviježđe)"
}
] |
24b26757-2e23-4d02-82a2-7a1454f924fc | Limnocottus_pallidus | 493,990 | 6,415,266 | null | 0 | Limnocottus pallidus, vrsta ribe iz porodice škarpinki (Scorpaeniformes) koja kao endem živi u Bajkalskom jezeru u Rusiji. Naraste do 13 ili 14 centimetara dužine, a teži do 16 grama.<ref>FishBase | [
{
"start": 45,
"end": 54,
"qid": 208777,
"pageid": 334015,
"title": "Škarpinke"
},
{
"start": 82,
"end": 87,
"qid": 113828342,
"pageid": 28116,
"title": "Endem"
},
{
"start": 95,
"end": 112,
"qid": 5513,
"pageid": 6545,
"title": "Bajkalsko_jezero"
},
{
"start": 115,
"end": 121,
"qid": 159,
"pageid": 11434,
"title": "Rusija"
}
] |
42903637-7813-4022-a8e6-96291eaf83fc | Limnocottus_pallidus | 493,990 | 6,415,266 | null | 0 | Živi na dubinama od 150 do 1000 metara. Na ruskom jeziku naziva se Узкая широколобка<ref>Узкая широколобка | [
{
"start": 43,
"end": 56,
"qid": 7737,
"pageid": 20665,
"title": "Ruski"
}
] |
4a791601-e2bb-45b9-96d2-3aa81f481f01 | Mrakovo | 133,560 | 1,198,270 | null | 0 | Naselja u BiH: | [
{
"start": 10,
"end": 13,
"qid": 225,
"pageid": 11045,
"title": "BiH"
}
] |
0877f640-3a68-4787-89d4-d1026161ec73 | Mrakovo | 133,560 | 1,198,270 | null | 0 | Vidi i: | [] |
150398fd-1971-428a-8a46-c3a467e52aa4 | Filozići | 133,547 | 1,969,438 | Zemljopisni položaj | 0 | Nalaze se na sjeveru otoka, u unutrašnjosti, na 2/3 puta između Porozine i Dragozetića. Nadmorska visina mjesta je oko 320m. | [
{
"start": 64,
"end": 72,
"qid": 3129880,
"pageid": 100330,
"title": "Porozina"
},
{
"start": 75,
"end": 86,
"qid": 2786401,
"pageid": 11854,
"title": "Dragozetići"
}
] |
3cfd54a4-746d-4973-89ba-62e47922c628 | Filozići | 133,547 | 1,969,438 | Zemljopisni položaj | 0 | Najbliža naselja su Porozina (6 km sjeverno) i Dragozetići (2 km južno). | [
{
"start": 20,
"end": 28,
"qid": 3129880,
"pageid": 100330,
"title": "Porozina"
},
{
"start": 47,
"end": 58,
"qid": 2786401,
"pageid": 11854,
"title": "Dragozetići"
},
{
"start": 65,
"end": 70,
"qid": 667,
"pageid": 88582,
"title": "Jug"
}
] |
61774770-6a61-4688-b39a-36ab7153a242 | Filozići | 133,547 | 1,969,438 | Stanovništvo | 0 | Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje ima 4 stanovnika. | [
{
"start": 29,
"end": 34,
"qid": 1988,
"pageid": 1670,
"title": "2001."
}
] |
78941957-0eb9-4272-9c81-0676aabb9fd1 | Filozići | 133,547 | 1,969,438 | Galerija | 0 | <gallery> Slika:Filozići 14.III.2009..jpg|Filozići 14. ožujka 2009. </gallery> | [] |
0e0fb6d1-3c50-43d0-bdb6-e92b59599e69 | NGC_1181 | 178,291 | 1,042,012 | null | 0 | NGC 1181 je galaksija u zviježđu Eridan. | [
{
"start": 12,
"end": 21,
"qid": 318,
"pageid": 222993,
"title": "Galaksija"
},
{
"start": 24,
"end": 32,
"qid": 8928,
"pageid": 7430,
"title": "Zviježđe"
},
{
"start": 33,
"end": 39,
"qid": 10433,
"pageid": 66113,
"title": "Eridan_(zviježđe)"
}
] |
ad2edb69-6e80-47dc-9489-6fea5564c69d | Poda | 133,562 | 1,173,698 | null | 0 | Naselja u BiH: | [
{
"start": 10,
"end": 13,
"qid": 225,
"pageid": 11045,
"title": "BiH"
}
] |
adc7d54d-1c94-41fa-9959-f7e61284de2c | Poda | 133,562 | 1,173,698 | null | 0 | Naselja u Crnoj Gori: | [
{
"start": 10,
"end": 20,
"qid": 236,
"pageid": 10600,
"title": "Crna_Gora"
}
] |
88686fe2-ea6e-45a7-ae7a-d418e3566fe5 | Poda | 133,562 | 1,173,698 | null | 0 | Poda | [] |
67e1f0f4-49ae-4966-a826-790155886740 | Suvaja | 133,559 | 415,171 | null | 0 | Hrvatska: | [
{
"start": 0,
"end": 8,
"qid": 224,
"pageid": 7,
"title": "Hrvatska"
}
] |
6fe9e815-2d14-4f69-a623-bb80321200a5 | Suvaja | 133,559 | 415,171 | null | 0 | BiH: | [
{
"start": 0,
"end": 3,
"qid": 225,
"pageid": 11045,
"title": "BiH"
}
] |
51dd50b4-99e6-4588-8c94-0829ac532d32 | Suvaja | 133,559 | 415,171 | null | 0 | Srbija: | [
{
"start": 0,
"end": 6,
"qid": 403,
"pageid": 7093,
"title": "Srbija"
}
] |
6e2c90be-2bcc-4a4f-a96a-89dcb7752aee | Cerera_(mitologija) | 32,936 | 32,102 | null | 0 | Cerera (Ceres) je rimska božica poljodjelstva, žitarica i žetve. Oko 5. stoljeća prije Krista izjednačena je s grčkom Demetrom. Jedna je od najistaknutijih prvobitnih rimskih božica. Po njoj je nazvan patuljasti planet Cerera. | [
{
"start": 18,
"end": 24,
"qid": 122173,
"pageid": 155975,
"title": "Rimska_mitologija"
},
{
"start": 25,
"end": 31,
"qid": 205985,
"pageid": 150715,
"title": "Božica"
},
{
"start": 32,
"end": 45,
"qid": 11451,
"pageid": 29693,
"title": "Poljodjelstvo"
},
{
"start": 47,
"end": 55,
"qid": 12117,
"pageid": 152244,
"title": "Žitarice"
},
{
"start": 111,
"end": 117,
"qid": 41,
"pageid": 11258,
"title": "Grčka"
},
{
"start": 118,
"end": 126,
"qid": 40730,
"pageid": 11496,
"title": "Demetra"
},
{
"start": 167,
"end": 174,
"qid": 220,
"pageid": 10664,
"title": "Rim"
},
{
"start": 201,
"end": 218,
"qid": 2199,
"pageid": 56410,
"title": "Patuljasti_planet"
},
{
"start": 219,
"end": 225,
"qid": 596,
"pageid": 17548,
"title": "Cerera_(patuljasti_planet)"
}
] |
ad1d6660-d345-4899-9352-8d1f4ff4a097 | Cerera_(mitologija) | 32,936 | 32,102 | Karakteristike | 0 | mini|desno|200px|Kip Cerere, koja u ruci drži svoj simbol - žito Cerera je kćer Saturna, boga novca, i Ops. Ona je bila jedna od Jupiterovih žena, uz svoju sestru Junonu. Brat joj je Jupiter, te Neptun i Pluton. S Jupiterom(Zeusom)Cerera ima Prozerpinu. Imala je žezlo i košaru cvijeća i voća. Bila je zaštitnica Sicilije, te je molila Jupitera da Sicilija bude dio raja. | [
{
"start": 80,
"end": 87,
"qid": 134388,
"pageid": 16189,
"title": "Saturn_(mitologija)"
},
{
"start": 89,
"end": 93,
"qid": 190,
"pageid": 6957,
"title": "Bog"
},
{
"start": 103,
"end": 106,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Ops"
},
{
"start": 129,
"end": 140,
"qid": 4649,
"pageid": 11456,
"title": "Jupiter_(mitologija)"
},
{
"start": 164,
"end": 170,
"qid": 125046,
"pageid": 48607,
"title": "Junona"
},
{
"start": 196,
"end": 202,
"qid": 3954,
"pageid": 16194,
"title": "Neptun_(mitologija)"
},
{
"start": 205,
"end": 211,
"qid": 152262,
"pageid": 16195,
"title": "Pluton_(mitologija)"
},
{
"start": 243,
"end": 253,
"qid": 14515330,
"pageid": 37575,
"title": "Prozerpina"
},
{
"start": 314,
"end": 322,
"qid": 1460,
"pageid": 30155,
"title": "Sicilija"
}
] |
1e4287c9-22c6-460a-b6d3-8983aa563adb | Pernat | 133,553 | 1,942,782 | null | 0 | Pernat je naselje na otoku Cresu. Administrativno, naselje pripada gradu Cresu. | [
{
"start": 27,
"end": 32,
"qid": 13280,
"pageid": 11824,
"title": "Cres"
},
{
"start": 73,
"end": 78,
"qid": 13282,
"pageid": 11603,
"title": "Cres_(grad)"
}
] |
2eec70e7-5252-43f6-ba1b-154de690d02c | Pernat | 133,553 | 1,942,782 | Zemljopisni položaj | 0 | Nalazi se zapadno od Valunskog zaljeva, na nadmorskoj visini od oko 240 metara. | [
{
"start": 21,
"end": 38,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Valunski_zaljev"
}
] |
d3bc2f21-68cb-4dd5-8354-58c23202492c | Pernat | 133,553 | 1,942,782 | Zemljopisni položaj | 0 | Najbliža naselja su Zbičina i Valun (3 km jugoistočno). Mjesto je s ostatkom otoka prometno povezano cestom koja vodi kroz susjednu Zbičinu. | [
{
"start": 20,
"end": 27,
"qid": 2148309,
"pageid": 133698,
"title": "Zbičina"
},
{
"start": 30,
"end": 35,
"qid": 942884,
"pageid": 112604,
"title": "Valun"
}
] |
ea0af763-acca-44a8-9fdd-105d59936455 | Pernat | 133,553 | 1,942,782 | Stanovništvo | 0 | Prema popisu iz 2001. godine, naselje ima 11 stanovnika. | [
{
"start": 16,
"end": 21,
"qid": 1988,
"pageid": 1670,
"title": "2001."
}
] |
a037e310-3c4b-4784-9666-133e0e428107 | Ašikovci | 189,115 | 3,442,294 | null | 0 | Ašikovci su selo u Požeško-slavonskoj županiji, a upravno pripada gradu Pleternici. | [
{
"start": 19,
"end": 46,
"qid": 58111,
"pageid": 25883,
"title": "Požeško-slavonska_županija"
},
{
"start": 72,
"end": 82,
"qid": 397633,
"pageid": 14424,
"title": "Pleternica"
}
] |
ad7cb27f-4361-494e-ac37-e29478f1a07e | Ašikovci | 189,115 | 3,442,294 | Zempljopisni položaj | 0 | Ašikovci su selo u istočnom dijelu Požeško-slavonske županije, između Pleternice i Kutjeva. U sastavu je grada Pleternica. Nalaze se na lokalnoj cesti L41062, Ž4030- Ašikovci -Knešci L41644.6km sjeveroistočno od grada Pleternice. | [
{
"start": 35,
"end": 61,
"qid": 58111,
"pageid": 25883,
"title": "Požeško-slavonska_županija"
},
{
"start": 70,
"end": 80,
"qid": 397633,
"pageid": 14424,
"title": "Pleternica"
},
{
"start": 83,
"end": 90,
"qid": 398139,
"pageid": 14726,
"title": "Kutjevo"
}
] |
f9c4bbb4-7f6c-413e-b503-59fd4326ad31 | Ašikovci | 189,115 | 3,442,294 | Stanovništvo | 0 | U Ašikovcima prema popisu stanovništva iz 2011. godine žive 91 stanovnik.<ref>Popis stanovništva Republike Hrvatske 2011., www.dzs.hr | [] |
13e84620-20d5-4037-9a40-2cbeaaeb0691 | Ašikovci | 189,115 | 3,442,294 | Gospodarstvo | 0 | Osnovna gospodarska djelatnost je poljopriveda pošto je selo smješteno u plodnoj požeškoj kotlini. Ljudi se bavi i sa stočarstvom i vinogradarstvom. | [
{
"start": 8,
"end": 30,
"qid": 159810,
"pageid": 36266,
"title": "Gospodarstvo"
},
{
"start": 132,
"end": 147,
"qid": 282,
"pageid": 28578,
"title": "Vino"
}
] |
c005219f-978b-480b-85bf-880de7b7e106 | Ašikovci | 189,115 | 3,442,294 | Kultura | 0 | U selu se nalazi kapela Pohod Blažene Djevice Marije, te ulazi u sastav župe Svih svetih iz Požeških Sesveta, Požeški dekanat i Požeška biskupija. | [
{
"start": 72,
"end": 76,
"qid": 102496,
"pageid": 22985,
"title": "Župa"
},
{
"start": 128,
"end": 145,
"qid": 874560,
"pageid": 43310,
"title": "Požeška_biskupija"
}
] |
9965c4cb-9b54-4de0-bb21-320418c1d8fd | Računalna_sigurnost | 7,468 | 3,510,521 | Autentifikacija | 0 | Želimo li koristiti računalo na fakultetu, ili pročitati elektroničku poštu preko web sučelja, morate se prijaviti, identificirati. To činite tako da upišete korisničko ime i lozinku. Računalo ima spremljenu vašu lozinku (ili njen par), te ako ono što ste upisali odgovara onome što je spremljeno, bit će vam omogućen pristup sustavu.<br> Neki sustavi pristup temeljen na paru korisničko ime-lozinka ne smatraju dovoljno sigurnim, pa se koriste modifikacije tog pristupa, npr. umjesto korisničkog imena ubacujete karticu u bankomat, a upisujete samo lozinku, na taj način nitko bez vaše kartice ne može na bankomatu podići novac s vašega računa. Drugi pristup je obratan, gdje upisujete korisničko ime (odnosno serijski broj token-generatora), i poslije toga token - lozinku koja vrijedi kraći vremenski interval.<br> Koji god pristup koristili, cilj autentifikacije je nedvosmisleno identificirati korisnika sustava, i prema tome omugućiti mu raspolaganje njegovim podacima/imovinom. | [] |
c891dbcb-bc2d-46bc-b1f9-18b652643aa9 | Računalna_sigurnost | 7,468 | 3,510,521 | Sustav vlasništva nad datotekama u datotečnom sustavu | 0 | Prvi operacijski sustavi nisu bili niti višekorisnički, niti su imali pristup gigabajtima tvrdih diskova, pa nisu ni posjedovali sustav vlasništva datoteka, npr. MS-DOS je imao atribute datoteka RHSA: "read only" - samo za čitanje, "hidden" - sakrivena datoteka, "system" - datoteka operativnog sustava i "archive" - arhiva. Za razliku od DOSa, Unix kao primjer višekorisničkog sustava ima sustav vlasništva, gdje svaka datoteka ima sljedeće atribute xvvvgggooo: x je označitelj tipa datoteke, vvv su ovlasti vlasnika datoteke (prema shemi rwx - smije čitati, pisati ili izvoditi datoteku), ggg su ovlasti grupe u kojoj se nalazi vlasnik datoteke, i ooo su ovlasti na datoteku svih ostalih korisnika sustava. | [] |
a85df8cf-b3bf-494f-add8-8f0fb527f189 | Računalna_sigurnost | 7,468 | 3,510,521 | Sigurna komunikacija | 0 | Kad iz internet kafića provjeravamo elektroničku poštu, ne želimo da nam netko "pokupi" lozinku, i time i pristup našim podacima. To se može spriječiti na nekoliko načina, ali jedan od najjednostavnijih je korištenje SSLa (Secure Sockets Layera). Tako bilo da pristupamo udaljenom računalu pomoću web preglednika, ili želimo koristiti komandnu liniju, koristit ćemo umjesto http protokola https, a umjesto telneta ssh, i komunikacija će biti sigurna od prisluškivanja sa strane. | [] |
391bacca-869e-42cc-89d5-a2a71d964cf2 | Ivo_Ćurak | 13,940 | 16,109,857 | null | 0 | Pučku školu završio u Novoj Biloj, maturirao na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom. Nakon studija na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, diplomirao na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. | [
{
"start": 83,
"end": 90,
"qid": 193229,
"pageid": 25166,
"title": "Visoko_(BiH)"
},
{
"start": 134,
"end": 142,
"qid": 11194,
"pageid": 15991,
"title": "Sarajevo"
},
{
"start": 182,
"end": 189,
"qid": 1435,
"pageid": 5903,
"title": "Zagreb"
}
] |
92edd208-a71c-4ab0-8b75-dd5928b65a3d | Ivo_Ćurak | 13,940 | 16,109,857 | Djela | 0 | Cvjetanje neba (pjesme, 1998.), Pomiri pa vladaj (članci, kritike, putopisi, 1998.), Dnevnik iz Indije (1999.), Iza zatvorenog prozora (pjesme, 2000.), Pročitana knjiga (zbirka odabranih navoda, 2003.), Zeleno svjetlo (pjesme, 2005.). | [] |
aea0afb7-c8b1-4d26-abf0-e430c0ccba93 | Gordan_Kožulj | 168,223 | 770,595 | null | 0 | Gordan Kožulj (Zagreb, 28. studenog 1976.) je bivši hrvatski plivač i višestruki državni rekorder leđnim stilom. U svojoj sportskoj karijeri postigao je niz vrhunskih sportskih rezultata među kojima treba istaknuti osvajanje naslova američkog (1998.), europskog (2000., 2001., 2002.) i svjetskog (2000.) plivačkog prvaka, te obaranje europskog (100m leđno) i svjetskog (200m leđno u malom bazenu) rekorda. Temeljem tih rezultata proglašen je najboljim hrvatskim sportašem 1999. (po izboru “Sportskih novosti”) i 2002. godine (po izboru Hrvatskog olimpijskog odbora), te je 1999. godine dobitnik Državne nagrade za šport "Franjo Bučar". Također, odlukom predsjednika Republike odlikovan je Redom Danice Hrvatske s likom Franje Bučara za posebne zasluge u sportu (1996.), a dobitnik je i posebne nagrade Hrvatskog olimpijskog odbora za najboljeg promicatelja hrvatskog sporta u svijetu. | [
{
"start": 15,
"end": 21,
"qid": 1435,
"pageid": 5903,
"title": "Zagreb"
},
{
"start": 23,
"end": 35,
"qid": 3017,
"pageid": 659246,
"title": "28._studenog"
},
{
"start": 36,
"end": 41,
"qid": 2480,
"pageid": 1703,
"title": "1976."
},
{
"start": 52,
"end": 60,
"qid": 224,
"pageid": 7,
"title": "Hrvatska"
},
{
"start": 573,
"end": 578,
"qid": 2091,
"pageid": 1682,
"title": "1999."
},
{
"start": 595,
"end": 634,
"qid": 5484794,
"pageid": 168928,
"title": "Nagrada_Franjo_Bučar"
}
] |
5fe0b540-9c80-43a5-b291-ee74bfaf23eb | Gordan_Kožulj | 168,223 | 770,595 | Životopis | 0 | Tijekom profesionalnog bavljenja sportom samostalno je upravljao svojom karijerom pri tome uvevši novi marketinški pristup promocije individualnih sportaša na hrvatskom tržištu, a u sklopu koje je uspješno realizirao brojne marketinške kampanje s Podravkom, Uniqa osiguranjem, Vindijom i drugim kompanijama. Ujedno, za Iskon Internet (danas net.hr) pisao je kolumne tijekom 2001. godine, a za pojedine dnevne novine i portale (npr. Jutarnji list) povremene članke. | [] |
ec6b0e53-b00e-4953-8d8a-6a4c6cc1063c | Gordan_Kožulj | 168,223 | 770,595 | Životopis | 0 | Gordan se akademski usavršavao u SAD-u gdje je 2000. godine diplomirao političku ekonomiju na University of California, Berkeley, te u Hrvatskoj završivši poslijediplomski specijalistički studiji MBA (Masters of Business Administration – sveučilišni specijalist poslovnog upravljanja) pri Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Također, Gordan je certificirani voditelj projekta: Project Management Professional (PMP) koje izdaje međunarodna institucija Project Management Institute (PMI). | [] |
37239ee5-a1dd-4bd2-b546-1cdfe125e207 | Ravna | 133,563 | 1,171,994 | null | 0 | Naselja u BiH: | [
{
"start": 10,
"end": 13,
"qid": 225,
"pageid": 11045,
"title": "BiH"
}
] |
47dc6e73-d1a5-484e-a02c-c53d5c552606 | Ravna | 133,563 | 1,171,994 | null | 0 | Naselja u Srbiji: | [
{
"start": 10,
"end": 16,
"qid": 403,
"pageid": 7093,
"title": "Srbija"
}
] |
e16167ce-12dc-4c5a-ac95-76e64cd32597 | Ravna | 133,563 | 1,171,994 | null | 0 | Vidi i: | [] |
70a1e9ab-b1f1-4906-a2bc-a68157f3676c | Viviparnost | 120,075 | 120,446 | null | 0 | Viviparnost ili često živorodnost (lat. viviparus - živorodan) je biološka pojava razmnožavanja kod koje mladunci, za razliku od oviparnosti, cijelo razdoblje embrionalnog razvoja provode u tijelu majke. Životinje koje se razmnožavaju na taj način nazivaju se viviparnim ili živorodnim. mini|Ljudski [[fetus]] Dok se kod ovoviviparnih životinja (također aplacentalna ili besplacentalna viviparnost) embrij u majčinom tijelu hrani isključivo hranjivim tvarima skupljenim u žumanjku jaja, embriji placentalnih viviparnih životinja snabdijevaju se krvotokom majke, najčešće uz pomoć placente. Prijelaz iz jednog u drugi oblik nije oštar. | [
{
"start": 35,
"end": 38,
"qid": 397,
"pageid": 15341,
"title": "Latinski"
},
{
"start": 66,
"end": 74,
"qid": 420,
"pageid": 14,
"title": "Biologija"
},
{
"start": 82,
"end": 95,
"qid": 11990,
"pageid": 133784,
"title": "Razmnožavanje"
},
{
"start": 129,
"end": 140,
"qid": 212306,
"pageid": 118488,
"title": "Oviparnost"
},
{
"start": 159,
"end": 179,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Embrionalni_razvoj"
},
{
"start": 321,
"end": 334,
"qid": 192805,
"pageid": 119965,
"title": "Ovoviviparnost"
},
{
"start": 399,
"end": 405,
"qid": 33196,
"pageid": 245899,
"title": "Embrij"
},
{
"start": 472,
"end": 480,
"qid": 181409,
"pageid": 247485,
"title": "Žumanjak"
},
{
"start": 545,
"end": 554,
"qid": 11068,
"pageid": 94449,
"title": "Krvotok"
},
{
"start": 580,
"end": 588,
"qid": 1212935,
"pageid": 509107,
"title": "Placenta"
}
] |
0158177d-5bc0-4224-b80f-e1bbfab1aac0 | Viviparnost | 120,075 | 120,446 | null | 0 | Viviparnost je obilježje svih sisavaca osim jednootvornih koji legu jaja (prasisavci). No javlja se i kod vodozemaca, nekih gmazova, hrskavičnjača i ponekih beskralješnjaka. Kod hrskavičnjača je viviparnost vrlo česta, a kod mlatova i još nekih morskih pasa je čak placentalna. | [
{
"start": 30,
"end": 38,
"qid": 7377,
"pageid": 24217,
"title": "Sisavci"
},
{
"start": 44,
"end": 57,
"qid": 21790,
"pageid": 730124,
"title": "Jednootvorni"
},
{
"start": 74,
"end": 84,
"qid": 21790,
"pageid": 32607,
"title": "Prasisavci"
},
{
"start": 106,
"end": 116,
"qid": 10908,
"pageid": 31367,
"title": "Vodozemci"
},
{
"start": 124,
"end": 131,
"qid": 10811,
"pageid": 31364,
"title": "Gmazovi"
},
{
"start": 133,
"end": 146,
"qid": 25371,
"pageid": 89849,
"title": "Hrskavičnjače"
},
{
"start": 157,
"end": 172,
"qid": 43806,
"pageid": 280717,
"title": "Beskralješnjaci"
},
{
"start": 178,
"end": 191,
"qid": 25371,
"pageid": 89849,
"title": "Hrskavičnjače"
},
{
"start": 225,
"end": 232,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Mlatovi"
},
{
"start": 245,
"end": 257,
"qid": 7372,
"pageid": 114985,
"title": "Morski_psi"
}
] |
d8320881-5417-48e3-99f2-360d5f58756d | Viviparnost | 120,075 | 120,446 | null | 0 | Kako se mladunci viviparnih vrsta tijekom čitavog embrionalnog razvoja razvijaju u tijesnom prostoru majčinog tijela, te vrste u usporedbi s oviparnim imaju manji broj potomaka. | [
{
"start": 28,
"end": 33,
"qid": 7432,
"pageid": 19618,
"title": "Vrsta"
}
] |
158a1b17-634e-4188-96ee-132a04a5774a | Lucija_Šerbedžija | 270,922 | 3,501,477 | null | 0 | Diplomirala je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Glumila je u brojnim kazališnim predstavama te u hrvatskim i stranim filmovima. Dobitnica je dviju Zlatnih arena za najbolju glumicu, 1999. za film "Bogorodica" te 2001. za film "Polagana predaja". | [
{
"start": 18,
"end": 56,
"qid": 2618673,
"pageid": 155162,
"title": "Akademija_dramske_umjetnosti_u_Zagrebu"
},
{
"start": 79,
"end": 89,
"qid": 11635,
"pageid": 4685,
"title": "Kazalište"
},
{
"start": 127,
"end": 136,
"qid": 11424,
"pageid": 4675,
"title": "Film"
},
{
"start": 157,
"end": 170,
"qid": 1262315,
"pageid": 143197,
"title": "Zlatna_arena"
},
{
"start": 207,
"end": 217,
"qid": 12628080,
"pageid": 331046,
"title": "Bogorodica_(1999)"
},
{
"start": 237,
"end": 253,
"qid": 3505802,
"pageid": 200159,
"title": "Polagana_predaja_(2001.)"
}
] |
8fc08f69-d53d-485a-b4b2-3ddd60d5fb5c | Lucija_Šerbedžija | 270,922 | 3,501,477 | null | 0 | Otac joj je glumac Rade Šerbedžija. Zajedno glume u kazalištu Ulysses na Brijunima tijekom ljetnih mjeseci. Glumila je i u nekoliko američkih filmova, od kojih se ističe "Svetac" iz 1997., gdje je glumila s Valom Kilmerom, Elisabeth Shue i Radom Šerbedžijom. Bila je udana za srbijanskog filmskog redatelja Filipa Gajića između 2006. i 2014., s kojim ima sina i kćer. | [
{
"start": 19,
"end": 34,
"qid": 434291,
"pageid": 6782,
"title": "Rade_Šerbedžija"
},
{
"start": 52,
"end": 69,
"qid": 12634360,
"pageid": 264302,
"title": "Kazalište_Ulysses"
},
{
"start": 73,
"end": 82,
"qid": 849748,
"pageid": 16316,
"title": "Brijuni"
},
{
"start": 171,
"end": 177,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Svetac_(1997)"
},
{
"start": 207,
"end": 221,
"qid": 191084,
"pageid": 162400,
"title": "Val_Kilmer"
},
{
"start": 223,
"end": 237,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Elisabeth_Shue"
},
{
"start": 328,
"end": 333,
"qid": 2021,
"pageid": 1674,
"title": "2006."
},
{
"start": 336,
"end": 341,
"qid": 1999,
"pageid": 3148,
"title": "2014."
}
] |
45dad56a-499e-4191-b1fa-5755535ca9be | Ravni | 133,566 | 415,214 | null | 0 | Slovenija: | [
{
"start": 0,
"end": 9,
"qid": 215,
"pageid": 5976,
"title": "Slovenija"
}
] |
e6d7c7ce-9305-47a9-a6d0-139844e8881b | Ravni | 133,566 | 415,214 | null | 0 | Vidi i: | [] |
eb64825c-2967-4ba3-a5c9-6d883b0e4b65 | Boeing_777 | 94,185 | 6,425 | null | 0 | Boeing 777 je američki širokotrupni dvomotorni avion. Najveći je dvomotorni avion na svijetu te može prevesti između 301 i 368 putnika, s doletom od 9.649 do 17.446 km. Specifičan je po korištenju najvećih mlaznih motora ikad korištenih na nekom avionu, setu od šest kotača na svakom glavnoj nozi podvozja, izduženoj pilotskoj kabini i oštrim repnim konusom. 777 je u potpunosti dizajniran na računalu, bez i jednog crteža na papiru. To je omogućilo kasniji virtualni prikaz cijelog aviona što je pomoglo inženjerima u preciznim istraživanjima i sastavljanju tisuća dijelova i prije njihove proizvodnje. | [
{
"start": 14,
"end": 22,
"qid": 828,
"pageid": 22580,
"title": "Amerika"
},
{
"start": 23,
"end": 35,
"qid": 309078,
"pageid": 197661,
"title": "Širokotrupni_zrakoplov"
},
{
"start": 47,
"end": 52,
"qid": 197,
"pageid": 33459,
"title": "Avion"
},
{
"start": 267,
"end": 273,
"qid": 446,
"pageid": 51154,
"title": "Kotač"
},
{
"start": 297,
"end": 305,
"qid": 263421,
"pageid": 79747,
"title": "Podvozje_zrakoplova"
},
{
"start": 317,
"end": 333,
"qid": 194156,
"pageid": 78793,
"title": "Pilotska_kabina"
},
{
"start": 343,
"end": 357,
"qid": 1506785,
"pageid": 78679,
"title": "Repne_površine_zrakoplova"
},
{
"start": 393,
"end": 401,
"qid": 68,
"pageid": 7447,
"title": "Računalo"
},
{
"start": 426,
"end": 432,
"qid": 11472,
"pageid": 51435,
"title": "Papir"
},
{
"start": 505,
"end": 516,
"qid": 81096,
"pageid": 18318,
"title": "Inženjer"
}
] |
b3accfc2-5034-4f82-b0e0-84bea8a56fb8 | Boeing_777 | 94,185 | 6,425 | Povijesni razvoj | 1 | Izvorno baziran na 767 s redizajniranim krilima 777 ponuđen je kao dvije inačice s 275 sjedišta: transkontinentalna s doletom od 5.000 km i interkontinentalna s doletom od 8.000 km. 1980-ih su popularnost na tržištu preuzeli dvomotorni avioni i Boeing je odustao od izrade tromotornog 777. | [
{
"start": 40,
"end": 47,
"qid": 20078304,
"pageid": 78593,
"title": "Krilo_zrakoplova"
},
{
"start": 182,
"end": 189,
"qid": 34644,
"pageid": 6411,
"title": "1980-ih"
}
] |
d4ba0a03-9b1c-4510-ab3f-2084ff6bea03 | Boeing_777 | 94,185 | 6,425 | Povijesni razvoj | 1 | Izvorno ponuđen u izboru motora od triju najvećih proizvođača (Pratt & Whitney PW4000, RollsRoyce Trent 800 i General Electric GE90), kasnije varijante (-200LR i -300ER) pogonjene su isključivo General Electricovim GE-90 koji je s promjerom od preko 3,2m najveći mlazni motor ikada proizveden. | [] |
b2cb4206-4eb6-45d5-af44-12bb82dad9bb | Michael_Frank_Goodchild | 189,098 | 3,513,446 | null | 0 | Michael Frank Goodchild (24. veljače 1944.), britansko-američki geograf. | [
{
"start": 25,
"end": 36,
"qid": 2355,
"pageid": 568,
"title": "24._veljače"
},
{
"start": 37,
"end": 42,
"qid": 5268,
"pageid": 1735,
"title": "1944."
},
{
"start": 45,
"end": 54,
"qid": 145,
"pageid": 17279,
"title": "UK"
},
{
"start": 55,
"end": 63,
"qid": 30,
"pageid": 10349,
"title": "SAD"
},
{
"start": 64,
"end": 71,
"qid": 901402,
"pageid": 16983,
"title": "Geograf"
}
] |
8aae2782-5428-42f7-af1e-865378dbfa01 | Boeing_777 | 94,185 | 6,425 | 777-200ER | 2 | mini|200px|lijevo|Air-France-ov Boeing 777-200ER Inačici je povećana maksimalna težina uzlijetanja na 286 tona. Uz mogućnost uzimanja više goriva ima dolet između 11.000 i 14.300 km. Prvi avion isporučen je kompaniji British airways u veljači 1997. S naručenih 425 aviona najprodavanija je inačica u 777 seriji. Motori koji su ugrađivani na 777-200ER: | [
{
"start": 139,
"end": 145,
"qid": 42501,
"pageid": 85769,
"title": "Goriva"
},
{
"start": 217,
"end": 232,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "British_airways"
},
{
"start": 243,
"end": 248,
"qid": 2088,
"pageid": 1680,
"title": "1997."
}
] |
4b6deb6a-3f0d-4b91-8f10-e9f20685fe78 | Michael_Frank_Goodchild | 189,098 | 3,513,446 | null | 0 | Trenutačno radi kao profesor geografije na Sveučilištu u Kaliforniji, Santa Barbara. Nakon devetnaest godina na Sveučilištu u Zapadnom Ontariju, uključujući tri godine pročelništva na katedri, preselio se 1988. u Santu Barbaru. | [
{
"start": 29,
"end": 39,
"qid": 1071,
"pageid": 688529,
"title": "Geografija"
},
{
"start": 43,
"end": 83,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Sveučilište_u_Kaliforniji,_Santa_Barbara"
},
{
"start": 112,
"end": 143,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Sveučilište_u_Zapadnom_Ontariju"
},
{
"start": 205,
"end": 210,
"qid": 2426,
"pageid": 1691,
"title": "1988."
},
{
"start": 213,
"end": 226,
"qid": 956878,
"pageid": 540857,
"title": "Santa_Barbara"
}
] |
e512a20a-001e-4123-a07e-ae68b60f630b | Boeing_777 | 94,185 | 6,425 | 777-200ER | 2 | 1998. godine Air France je preuzeo 777-200ER s GE90-94B motorima od 418 kN potiska. | [
{
"start": 13,
"end": 23,
"qid": 131005,
"pageid": 184356,
"title": "Air_France"
}
] |
7b79b641-8632-494d-a1c3-5f800f07d5e4 | Michael_Frank_Goodchild | 189,098 | 3,513,446 | null | 0 | Godine 2002. Goodchild je postao član Nacionalne akademije znanosti te je 2003. godine dobio Founder's Medal Kraljevskog geografskog društva. | [
{
"start": 7,
"end": 12,
"qid": 1987,
"pageid": 1671,
"title": "2002."
},
{
"start": 38,
"end": 67,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Nacionalna_akademija_znanosti_Sjedinjenih_Država"
},
{
"start": 74,
"end": 79,
"qid": 1986,
"pageid": 1669,
"title": "2003."
},
{
"start": 109,
"end": 140,
"qid": 691152,
"pageid": 182029,
"title": "Kraljevsko_geografsko_društvo"
}
] |
d024e971-bc79-4075-8ad5-469c8366e2ee | Michael_Frank_Goodchild | 189,098 | 3,513,446 | Znanstveni rad | 0 | Njegovo najutjecajnije djelo uključivalo je istraživanje geografske informacijske znanosti (GIS-a ili računalnog mapiranja). | [
{
"start": 57,
"end": 90,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Geografske_informacijske_znanosti"
},
{
"start": 92,
"end": 95,
"qid": 483130,
"pageid": 22341,
"title": "GIS"
}
] |
1bea8c25-f398-4f26-be9a-a9dbbfb085a3 | Boeing_777 | 94,185 | 6,425 | 777-300 | 2 | Izrađeno je 60 aviona Boeing 777-300. Korisnici su All Nippon Airways (7), Cathay Pacific (12), Emirates Airline (12), Japan Airlines (7), Korean Air (4), Singapore Airlines (12) i Thai Airways International (6). | [] |
4c8e0fb2-6f9a-4ad3-b932-00d4156216c2 | Michael_Frank_Goodchild | 189,098 | 3,513,446 | Spilje i krš | 0 | Goochild je kao student na doktorskom studiju na Sveučilištu McMaster ponovo otkrio spilju Castleguard (dugu 20 kilometara, najdužu spilju u Kanadi). Njegov student Alan Glennon otkrio je ulaz i napravio značajna otkrića u spiljskom sustavu Martinova hrpta u Kentuckyju (dugom 51.8 kilometara). Goodchildov mentor za disertaciju dr. Derek C. Ford cijenjeni je kanadski geomorfolog i istraživač krša. | [
{
"start": 49,
"end": 69,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Sveučilište_McMaster"
},
{
"start": 84,
"end": 102,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Spilja_Castleguard"
},
{
"start": 84,
"end": 90,
"qid": 35509,
"pageid": 96007,
"title": "Spilja"
},
{
"start": 141,
"end": 147,
"qid": 16,
"pageid": 11052,
"title": "Kanada"
},
{
"start": 165,
"end": 177,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Alan_Glennon"
},
{
"start": 223,
"end": 256,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Spiljski_sustav_Martinova_hrpta"
},
{
"start": 259,
"end": 269,
"qid": 1603,
"pageid": 45072,
"title": "Kentucky"
},
{
"start": 333,
"end": 346,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Derek_C._Ford"
},
{
"start": 394,
"end": 398,
"qid": 16817,
"pageid": 114682,
"title": "Krš"
}
] |
74188261-848b-4229-97a9-3dd92e884678 | Boeing_777 | 94,185 | 6,425 | 777-200LR | 2 | 777-200LR (Long Range) ušavši u promet 2006. godine postao je avion s najdužim doletom u svijetu. Boeing je avion nazvao "Worldliner" radi njegove mogućnosti povezivanja skoro bilo koje dvije zračne luke u svijetu. 777-200LR može preletjeti 17.446 km za 18 sati. Avion koristi velike i snažne turbofen motore GE90-110B1 ili GE90-115 od 489 kN, dok se oko motora Trent 8104 (od 463 do 507 kN) Boeing i Rolls Royce nisu mogli dogovoriti oko podjele rizika za njihov projekt i ti motori nisu nikada ponuđeni korisnicima. | [
{
"start": 39,
"end": 44,
"qid": 2021,
"pageid": 1674,
"title": "2006."
},
{
"start": 192,
"end": 203,
"qid": 1248784,
"pageid": 18484,
"title": "Zračna_luka"
}
] |
faa0d3d2-f660-46b9-aa43-ae2975e59af8 | Boeing_777 | 94,185 | 6,425 | 777-200LR | 2 | 10. studenog 2005. godine 777-200LR postiže novi rekord u neprekidnom letu jednog putničkog aviona preletjevši 21.602 km iz Hong Kong-a u London, UK. Let je trajao 22 sata i 42 minute. | [
{
"start": 0,
"end": 12,
"qid": 2988,
"pageid": 659210,
"title": "10._studenog"
},
{
"start": 124,
"end": 133,
"qid": 8646,
"pageid": 50844,
"title": "Hong_Kong"
},
{
"start": 138,
"end": 144,
"qid": 84,
"pageid": 15955,
"title": "London"
},
{
"start": 146,
"end": 148,
"qid": 145,
"pageid": 17279,
"title": "UK"
}
] |
e59dde18-2fa2-4185-8a9c-6935270a18f6 | Boeing_777 | 94,185 | 6,425 | 777-200LR | 2 | Prvi avion 777-200LR isporučen je Pakistan International Airlines-u 26. veljače 2006. godine. | [
{
"start": 68,
"end": 79,
"qid": 2359,
"pageid": 570,
"title": "26._veljače"
}
] |
a8120ef1-1907-4e75-b0e9-a13b37177379 | Boeing_777 | 94,185 | 6,425 | 777-300ER | 2 | mini|200px|lijevo|Air France-ov Boeing 777-300ER Boeing 777-300ER izdužena je inačica 777-300 i sadrži mnoge preinake uključujući motor GE90-115B s 513 kN potiska. Ostale novine su iskošeni vrh krila, novo glavno podvozje i dodatni rezervoari goriva. S pojačanim trupom, krilima, repnim površinama i nosačima motora ima veću maksimalnu težinu uzlijetanja. S 365 putnika smještenih u tri klase može preletjeti 14.594 km. Prvi let aviona bio je 24. veljače 2003. godine dok je prva isporuka za Air France bila 29. travnja 2004. | [
{
"start": 443,
"end": 454,
"qid": 2355,
"pageid": 568,
"title": "24._veljače"
},
{
"start": 455,
"end": 460,
"qid": 1986,
"pageid": 1669,
"title": "2003."
},
{
"start": 508,
"end": 519,
"qid": 2535,
"pageid": 679,
"title": "29._travnja"
}
] |
51e41855-b03e-449b-bd69-73a0e1468de3 | Boeing_777 | 94,185 | 6,425 | 777-300ER | 2 | Radi jačih motora i veće maksimalne težine uzlijetanja 777-300ER troši nešto više goriva od 777-300. Radi mogućnosti uzimanja više goriva s istom količinom korisnog tereta i brojem putnika -300ER može postići i do 34% veći dolet od -300. Bez povećanja kapaciteta goriva u odnosu na -300, avion može prevesti 25% više korisnog tereta. Nakon predstavljanja -300ER, šest godina nakon prve isporuke inačice -300, sve sljedeće narudžbe bile su ER inačice. S avionom lete: Air Canada (dva, plus 10 narudžbi), All Nippon Airways (osam, plus pet narudžbi), Emirates Airline (17, plus 37 narudžbi), Etihad Airways (pet), EVA Air (pet, plus osam narudžbi), Japan Airlines (šest, plus sedam narudžbi), Singapore Airlines (sedam, plus 12 narudžbi), i Air France (17, plus devet narudžbi). Avion su još naručili Air India (15), Cathay Pacific (18), Jet Airways (10), Pakistan International Airlines (3), Philippine Airlines (2), Qatar Airways (14), KLM Royal Dutch Airlines (4), TAM Linhas Aéreas (4), i Virgin Blue (6). | [] |
970f902a-f534-4cf9-8733-b314dcb6d732 | Boeing_777 | 94,185 | 6,425 | 777 Freighter | 2 | Boeing 777F je cargo inačica 777-200. Avion je nastao ujedinjenjem poboljšanja ugrađenih na -200LR i -300ER. Motori i promjene u konstrukciji od -200LR inačice kombinirani su s rezervoarima za gorivo i podvozjem od -300ER. Model je službeno predstavljen 23. svibnja 2005. a u redovnoj upotrebi očekuje se krajem 2008. | [
{
"start": 254,
"end": 265,
"qid": 2583,
"pageid": 733,
"title": "23._svibnja"
},
{
"start": 312,
"end": 317,
"qid": 2004,
"pageid": 1676,
"title": "2008."
}
] |
b3524099-d7c7-4a73-9abc-32a8f288093f | Boeing_777 | 94,185 | 6,425 | 777 Freighter | 2 | 777F obećava izvrsnu ekonomičnost u usporedbi s postojećim teretnim avionima. Avion ima veliki unutrašnji prostor i veliki dolet. Može prevesti 103 tone korisnog tereta što je vrlo blizu nosivosti Boeinga 747-400F od 112 tona. 777F pokretat će motori GE90-110B1 od 489 kN, isti kao i na 777-200LR. | [
{
"start": 197,
"end": 213,
"qid": 906937,
"pageid": 293208,
"title": "Boeing_747-400"
}
] |
87c82d58-47b8-4002-88f9-37f21836426f | Boeing_777 | 94,185 | 6,425 | 777 Freighter | 2 | Kod svih transportnih aviona maksimalni dolet mjeri se i u odnosu na prevezeni korisni teret. Ograničenje 777F na dolet od 9.065 km je utovareni maksimalni korisni teret što znači da je avion uzletio s pola kapaciteta goriva. Kompanije koje prevoze lakši teret mogu prijeći puno veću udaljenost bez slijetanja jer radi lakšeg tereta mogu uzeti više goriva. | [] |
d4da7383-e120-4a17-9ffb-9110c64fa61e | Vrhovska_vas | 262,339 | 3,440,856 | null | 0 | Vrhovska vas je naselje u Općini Brežice u istočnoj Sloveniji. Vrhovska vas se nalazi u pokrajini Dolenjskoj i statističkoj regiji Donjoposavskoj. | [
{
"start": 26,
"end": 40,
"qid": 906879,
"pageid": 72848,
"title": "Općina_Brežice"
},
{
"start": 52,
"end": 61,
"qid": 215,
"pageid": 5976,
"title": "Slovenija"
},
{
"start": 98,
"end": 108,
"qid": 861573,
"pageid": 104741,
"title": "Dolenjska"
},
{
"start": 131,
"end": 145,
"qid": 913773,
"pageid": 527971,
"title": "Donjoposavska_(regija)"
}
] |
a922cff3-89f2-492f-bcd5-5faee25cd2f4 | Vrhovska_vas | 262,339 | 3,440,856 | Stanovništvo | 0 | Prema popisu stanovništva iz 2002. godine Vrhovska vas je imala 48 stanovnika. | [
{
"start": 29,
"end": 34,
"qid": 1987,
"pageid": 1671,
"title": "2002."
}
] |
5010b142-cb40-491a-845f-f02cfc81da39 | Vrhovska_vas | 262,339 | 3,440,856 | Etnički sastav | 1 | 1991. godina | [] |
27f5c6d0-9e90-4376-ac9a-42991818e1f3 | Visina_(razdvojba) | 613,582 | 1,594,481 | null | 0 | Visina može biti: | [] |
e28539cb-1df0-46f6-9e63-4c99ccf37218 | Dražice | 70,992 | 3,039,210 | null | 0 | Dražice su mjesto kod Rijeke, u općini Jelenje. | [
{
"start": 22,
"end": 28,
"qid": 1647,
"pageid": 1629,
"title": "Rijeka"
},
{
"start": 39,
"end": 46,
"qid": 1284813,
"pageid": 14680,
"title": "Jelenje"
}
] |
2dc339c6-d3b6-428b-a1b0-5eb252d5ca5b | Dražice | 70,992 | 3,039,210 | null | 0 | U mjestu je poštanski ured, broj 51218. | [] |
92c5f80e-cae6-4afa-8f57-6c71f73515bd | Dražice | 70,992 | 3,039,210 | null | 0 | Do susjednih naselja su povezane cestama. Istočno se nalazi Podhum, sjeverno se nalazi Podkilavac, južno se nalaze Zastenice, a zapadno je Jelenje. | [
{
"start": 60,
"end": 66,
"qid": 1026698,
"pageid": 71560,
"title": "Podhum_(Jelenje)"
},
{
"start": 87,
"end": 97,
"qid": 2250471,
"pageid": 73832,
"title": "Podkilavac"
},
{
"start": 115,
"end": 124,
"qid": 3187760,
"pageid": 73833,
"title": "Zastenice"
},
{
"start": 139,
"end": 146,
"qid": 1284813,
"pageid": 14680,
"title": "Jelenje"
}
] |
b078b03d-b380-45f0-8801-dada31ed81b1 | Dražice | 70,992 | 3,039,210 | Promet | 0 | Dražice su manje prometno (cestovno) čvorište. U centru Dražica nalazi se kružni tok s raznim poslovnim prostorima i sadržajima. | [] |
108aada8-ea13-46b8-89f1-b4151476b461 | Dražice | 70,992 | 3,039,210 | Škola | 0 | Osnovnu školu u Dražicama pohađaju učenici od 5. do 8. razreda, dok onu u Jelenju pohađaju učenici od 1. do 4. razreda. | [] |
5a5067dd-6164-4ba4-af8b-da1c0eb261de | Plavi_9_(1950.) | 199,918 | 1,258,000 | null | 0 | Plavi 9, hrvatski dugometražni film iz 1950. godine.<ref> | [
{
"start": 39,
"end": 44,
"qid": 18597,
"pageid": 1729,
"title": "1950."
}
] |