uuid
stringlengths 36
36
| article_title
stringlengths 1
176
| article_pageid
uint32 4
738k
| article_qid
uint32 1
117M
⌀ | section_heading
stringlengths 1
183
⌀ | section_level
uint32 0
4
| paragraph_text
stringlengths 1
63.7k
| paragraph_anchors
list |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
a371ad69-a8c2-4728-92d2-5fb660b7042b | Godavari | 698,558 | 191,314 | Tok rijeke | 0 | Godavari izvire u Zapadnim Gatima u središnjoj Indiji pored mjesta Nashik, 80 km od Arapskog mora. Duljina toka rijeke je 1,465 km, od izvore otječe istočno preko Dekana, potom skreće na jugoistok te prolazi kroz distrikte Zapadni i Istočni Godavari u saveznoj državi Andhra Pradesh, te se ulijeva deltom u Bengalski zaljev.<ref> Porječje Godavarija zauzima površinu od 312,812 km<sup>2</sup>, što je otprilike jedna desetina ukupne površine Indije. Tok rijeke se dijeli na tri dijela: | [
{
"start": 18,
"end": 33,
"qid": 4527,
"pageid": 341346,
"title": "Zapadni_Gati"
},
{
"start": 67,
"end": 73,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Nashik"
},
{
"start": 84,
"end": 97,
"qid": 58705,
"pageid": 21937,
"title": "Arapsko_more"
},
{
"start": 163,
"end": 169,
"qid": 255318,
"pageid": 48178,
"title": "Dekan"
},
{
"start": 223,
"end": 230,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Zapadni_Godavari"
},
{
"start": 233,
"end": 249,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Istočni_Godavari"
},
{
"start": 268,
"end": 282,
"qid": 1159,
"pageid": 50967,
"title": "Andhra_Pradesh"
},
{
"start": 307,
"end": 323,
"qid": 38684,
"pageid": 158920,
"title": "Bengalski_zaljev"
}
] |
1ea82579-2d73-40a5-ab76-0ad13637dd50 | Godavari | 698,558 | 191,314 | Pritoci | 0 | Veći pritoci Godavarija su lijevi - rijeke Purna, Pranhita, Indravati i Sabari te desni - rijeke Pravara, Manjira i Manair. Pranhita je najveći pritok te zauzima 34% od ukupne površine porječja, iako je dugačka samo 113 km no ima brojne manje pritoke. Drugi najduži pritok je Indravati, koja je važan izvor vode za distrikte u saveznim državama Odisha i Chhattisgarh kroz koje protječe. | [
{
"start": 43,
"end": 48,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Purna"
},
{
"start": 50,
"end": 58,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Pranhita"
},
{
"start": 60,
"end": 69,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Indravati"
},
{
"start": 72,
"end": 78,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Sabari"
},
{
"start": 97,
"end": 104,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Pravara"
},
{
"start": 106,
"end": 113,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Manjira"
},
{
"start": 116,
"end": 122,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Manair"
},
{
"start": 345,
"end": 351,
"qid": 22048,
"pageid": 306759,
"title": "Odisha"
},
{
"start": 354,
"end": 366,
"qid": 1168,
"pageid": 188977,
"title": "Chhattisgarh"
}
] |
172c2ff8-4162-4ee4-9889-e69752c93323 | Godavari | 698,558 | 191,314 | Flora i fauna | 0 | Na rijeci se nalazi brojni zaštićeni prirodni rezervati, te je stanište ugroženih životinjskih vrsta kao što su vrsta kornjače Lepidochelys olivacea te ribe Labeo fimbriatus. Na rijeci se nalaze i šuma mangrova Coringa koja je zaštićena kao stanište mnogh reptila, riba i rakova te utočišta za ptice Jayakwadi i Nandurmadmeshwar. | [
{
"start": 127,
"end": 148,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Lepidochelys_olivacea"
},
{
"start": 157,
"end": 173,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Labeo_fimbriatus"
},
{
"start": 197,
"end": 210,
"qid": 19756,
"pageid": 48675,
"title": "Šuma_mangrova"
},
{
"start": 256,
"end": 263,
"qid": 10811,
"pageid": 32660,
"title": "Reptili"
},
{
"start": 265,
"end": 269,
"qid": 152,
"pageid": 34263,
"title": "Ribe"
},
{
"start": 272,
"end": 278,
"qid": 25364,
"pageid": 127680,
"title": "Rakovi"
}
] |
98a2d54f-2f37-4101-81d2-af8b01c8be8b | Settimio_Piacentini | 649,487 | 3,958,411 | null | 0 | Settimio Piacentini (Tarano, 6. siječnja 1859. – San Polo Sabino, 2. studenog 1921.) je bio talijanski general i vojni zapovjednik. Tijekom Prvog svjetskog rata zapovijedao je I. korpusom, te 5. armijom i 2. armijom na Talijanskom bojištu. | [
{
"start": 21,
"end": 27,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Tarano"
},
{
"start": 29,
"end": 40,
"qid": 2221,
"pageid": 408,
"title": "6._siječnja"
},
{
"start": 41,
"end": 46,
"qid": 7687,
"pageid": 1820,
"title": "1859."
},
{
"start": 49,
"end": 64,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "San_Polo_Sabino"
},
{
"start": 66,
"end": 77,
"qid": 2996,
"pageid": 659150,
"title": "2._studenog"
},
{
"start": 78,
"end": 83,
"qid": 2162,
"pageid": 1758,
"title": "1921."
},
{
"start": 140,
"end": 160,
"qid": 361,
"pageid": 10576,
"title": "Prvi_svjetski_rat"
},
{
"start": 192,
"end": 202,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "5._armija_(Kraljevina_Italija)"
},
{
"start": 205,
"end": 215,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "2._armija_(Kraljevina_Italija)"
},
{
"start": 219,
"end": 238,
"qid": 659745,
"pageid": 488237,
"title": "Talijansko_bojište_(Prvi_svjetski_rat)"
}
] |
e23d6bef-728b-4e73-9c3b-abcd91b8fc49 | Settimio_Piacentini | 649,487 | 3,958,411 | Vojna karijera | 0 | Settimio Piacentini je rođen 6. siječnja 1859. godine u Taranu. Sin je Tommasa i Felicite Piacentini rođ. Saluzzi. Vojnu školu počinje pohađati 1876., te završava 1879. godine. Potom pohađa vojnu akademiju. Po okončanju školovanja u istoj u lipnju 1881. promaknut je u čin poručnika. U čin satnika promaknut je u rujnu 1886., u čin bojnika unaprijeđen je u ožujku 1894., dok čin potpukovnika dostiže u siječnju 1898. godine. Od travnja 1896. vojni je povjerenik zadužen za željezničke linije, dok je u srpnju 1903. promaknut u čin pukovnika. Tijekom vojne karijere zapovijeda brigadom Calabria, predaje u vojnoj školi, te služi u ministarstvu rata. U prosincu 1909. unaprijeđen je u čin general bojnika, da bi u svibnju 1911. bio imenovan pobočnikom kralja Viktora Emanuela III. koju dužnost obnaša do rujna 1913. godine. Godinu dana poslije, u rujnu 1914., promaknut je u čin general poručnika. | [
{
"start": 29,
"end": 40,
"qid": 2221,
"pageid": 408,
"title": "6._siječnja"
},
{
"start": 41,
"end": 46,
"qid": 7687,
"pageid": 1820,
"title": "1859."
},
{
"start": 144,
"end": 149,
"qid": 7766,
"pageid": 1803,
"title": "1876."
},
{
"start": 163,
"end": 168,
"qid": 7783,
"pageid": 1800,
"title": "1879."
},
{
"start": 248,
"end": 253,
"qid": 7808,
"pageid": 1798,
"title": "1881."
},
{
"start": 273,
"end": 282,
"qid": 186024,
"pageid": 141327,
"title": "Poručnik"
},
{
"start": 290,
"end": 297,
"qid": 19100,
"pageid": 115148,
"title": "Satnik"
},
{
"start": 319,
"end": 324,
"qid": 7822,
"pageid": 1793,
"title": "1886."
},
{
"start": 332,
"end": 339,
"qid": 983927,
"pageid": 105612,
"title": "Bojnik"
},
{
"start": 364,
"end": 369,
"qid": 7843,
"pageid": 1785,
"title": "1894."
},
{
"start": 379,
"end": 391,
"qid": 13099720,
"pageid": 485744,
"title": "Potpukovnik"
},
{
"start": 411,
"end": 416,
"qid": 7848,
"pageid": 1781,
"title": "1898."
},
{
"start": 436,
"end": 441,
"qid": 7846,
"pageid": 1783,
"title": "1896."
},
{
"start": 509,
"end": 514,
"qid": 2045,
"pageid": 1776,
"title": "1903."
},
{
"start": 531,
"end": 540,
"qid": 104680,
"pageid": 141325,
"title": "Pukovnik"
},
{
"start": 660,
"end": 665,
"qid": 2057,
"pageid": 1770,
"title": "1909."
},
{
"start": 687,
"end": 702,
"qid": 157148,
"pageid": 114936,
"title": "General_bojnik"
},
{
"start": 720,
"end": 725,
"qid": 2076,
"pageid": 1768,
"title": "1911."
},
{
"start": 739,
"end": 749,
"qid": 369894,
"pageid": 39320,
"title": "Pobočnik"
},
{
"start": 757,
"end": 778,
"qid": 150642,
"pageid": 160062,
"title": "Viktor_Emanuel_III."
},
{
"start": 808,
"end": 813,
"qid": 2080,
"pageid": 1766,
"title": "1913."
},
{
"start": 851,
"end": 856,
"qid": 2083,
"pageid": 1765,
"title": "1914."
},
{
"start": 877,
"end": 894,
"qid": 3100519,
"pageid": 129017,
"title": "General_poručnik"
}
] |
a95472a2-418e-4506-a66a-297229027574 | Settimio_Piacentini | 649,487 | 3,958,411 | Prvi svjetski rat | 0 | Na početku neprijateljstava Piacentini zapovijeda 32. teritorijalnom divizijom. Međutim, već u lipnju 1915. preuzima zapovjedništvo nad I. korpusom zamijenivši na tom mjestu Ottavija Ragnija. Navedenim korpusom zapovijeda do ožujka 1916. kada je imenovan zapovjednikom XVI. korpusa koji se nalazio u Albaniji. Šesnaestim korpusom zapovijeda svega tri mjeseca, do lipnja 1916., kada je tijekom Tirolske ofenzive imenovan zapovjednikom 5. armije. Nakon što je navedena armija rasformirana, postaje zapovjednikom 2. armije kojom zapovijeda tijekom Sedme, Osme i Devete bitke na Soči. U lipnju 1917. ponovno preuzima zapovjedništvo nad I. korpusom zamijenivši na tom mjestu Gaetana Giardina. Zapovijedajući navedenim korpusom ističe se u obrani Monte Grappe nakon Kobaridske ofenzive za što je i odlikovan. Prvim korpusom zapovijeda sve do kraja rata. | [
{
"start": 102,
"end": 107,
"qid": 2084,
"pageid": 1764,
"title": "1915."
},
{
"start": 174,
"end": 190,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Ottavio_Ragni"
},
{
"start": 232,
"end": 237,
"qid": 2087,
"pageid": 1763,
"title": "1916."
},
{
"start": 300,
"end": 308,
"qid": 222,
"pageid": 10327,
"title": "Albanija"
},
{
"start": 370,
"end": 375,
"qid": 2087,
"pageid": 1763,
"title": "1916."
},
{
"start": 393,
"end": 410,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Tirolska_ofenziva"
},
{
"start": 434,
"end": 443,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "5._armija_(Kraljevina_Italija)"
},
{
"start": 510,
"end": 519,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "2._armija_(Kraljevina_Italija)"
},
{
"start": 545,
"end": 550,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Sedma_bitka_na_Soči"
},
{
"start": 552,
"end": 556,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Osma_bitka_na_Soči"
},
{
"start": 559,
"end": 579,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Deveta_bitka_na_Soči"
},
{
"start": 590,
"end": 595,
"qid": 2092,
"pageid": 1762,
"title": "1917."
},
{
"start": 670,
"end": 686,
"qid": 712239,
"pageid": 618742,
"title": "Gaetano_Giardino"
},
{
"start": 760,
"end": 779,
"qid": 242644,
"pageid": 212716,
"title": "Bitka_za_Caporetto"
}
] |
08fe0070-c2b8-40c0-a28b-ac00e0041523 | Settimio_Piacentini | 649,487 | 3,958,411 | Poslije rata | 0 | Po završetku rata Piacentini je ponovno upućen u Albaniju. U Albaniji zapovijeda talijanskim snagama u Valonskom ratu koji je rezultirao talijanskim povlačenjem iz Valone. U lipnju 1921. imenovan je senatorom. Preminuo je 22. studenog 1921. u 63. godini života u San Polo Sabinu. | [
{
"start": 49,
"end": 57,
"qid": 222,
"pageid": 10327,
"title": "Albanija"
},
{
"start": 103,
"end": 117,
"qid": 2720692,
"pageid": 48815,
"title": "Valonski_rat"
},
{
"start": 164,
"end": 170,
"qid": 159610,
"pageid": 556827,
"title": "Valona"
},
{
"start": 181,
"end": 186,
"qid": 2162,
"pageid": 1758,
"title": "1921."
},
{
"start": 199,
"end": 208,
"qid": 2570643,
"pageid": 200452,
"title": "Senat"
},
{
"start": 222,
"end": 234,
"qid": 3025,
"pageid": 659234,
"title": "22._studenog"
},
{
"start": 235,
"end": 240,
"qid": 2162,
"pageid": 1758,
"title": "1921."
}
] |
b8c91e63-f026-48f7-9d8a-b4f2f09948e5 | Settimio_Piacentini | 649,487 | 3,958,411 | Vanjske poveznice | 0 | Settimio Piacentini na stranici Treccani.it<br /> Settimio Piacentini na stranici Senato.it<br /> | [] |
181e48e1-c85d-4814-862e-960326e9e711 | Mehmed-beg_Minetović | 613,521 | 17,998,635 | null | 0 | Mehmed-beg Minetović, visoki pokrajinski dužnosnik u osmanskim posjedima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji. | [] |
70b9026b-d32e-40bc-94c3-b5d0b12c946b | Mehmed-beg_Minetović | 613,521 | 17,998,635 | null | 0 | Obnašao dužnost smederevskog sandžak-bega. Godine 1463. stavljen je na čelo nove osmanske pokrajine, Bosanskog sandžaka. Bio je prvi bosanski sandžak-beg. Stolovao je u Jajcu do pred kraj 1463. godine, kada je hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin s velikom vojskom, nakon dulje opsade zauzeo jajačku tvrđavu, a nešto kasnije uspostavio Jajačku banovinu. | [
{
"start": 16,
"end": 28,
"qid": 1813999,
"pageid": 68522,
"title": "Smederevski_sandžak"
},
{
"start": 29,
"end": 41,
"qid": 1274280,
"pageid": 156855,
"title": "Sandžak-beg"
},
{
"start": 101,
"end": 119,
"qid": 12628176,
"pageid": 224309,
"title": "Bosanski_sandžak"
},
{
"start": 169,
"end": 174,
"qid": 258429,
"pageid": 23531,
"title": "Jajce"
},
{
"start": 188,
"end": 193,
"qid": 6549,
"pageid": 2281,
"title": "1463."
},
{
"start": 278,
"end": 307,
"qid": 7510113,
"pageid": 719851,
"title": "Hrvatsko-ugarska_opsada_Jajca_1463."
},
{
"start": 336,
"end": 352,
"qid": 8744628,
"pageid": 342739,
"title": "Jajačka_banovina"
}
] |
c174feb3-a8b6-4511-9f02-0da976bb8260 | Mehmed-beg_Minetović | 613,521 | 17,998,635 | null | 0 | Od tad do kraja mandata stolovao je u Sarajevu. Na dužnosti ostao do 1464. godine.<ref>Hrvatska enciklopedija LZMK Bosanski sandžak (pristupljeno 3. svibnja 2018.) Dubrovački i osmanski spisi sadrže taj podatak.Scribd (pristupljeno 3. svibnja 2018.)<ref>Hazim Šabanović: Bosanski pašaluk, str. 42 Na dužnosti ga je zamijenio Gazi Isa-beg, sin Ishak-bega.<ref>(boš.) Ljubusaci.com Dr Behija Zlatar: Gazi Isa-beg 17. veljače 2014. (pristupljeno 3. svibnja 2018.) | [
{
"start": 38,
"end": 46,
"qid": 11194,
"pageid": 15991,
"title": "Sarajevo"
},
{
"start": 325,
"end": 337,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Gazi_Isa-beg"
},
{
"start": 343,
"end": 353,
"qid": 61417080,
"pageid": 613522,
"title": "Ishak-beg"
}
] |
3047004f-7d59-48c6-88b7-afd9e27ace33 | Mehmed-beg_Minetović | 613,521 | 17,998,635 | null | 0 | Dao je Minetović u Sarajevu podići džamiju na Baščaršiji, koja je nakon Careve i Magribije bila najstarija sarajevska džamija.(boš.) Tourism Gazi - Facebook Preporod - islamske informativne novine, Sarajevo dijeli fotografiju Tourism Gazi. Interesantno o Velikom požaru u Sarajevu 17. veljače 2015. (pristupljeno 3. svibnja 2018.) U Sarajevu je druga mahala nosila ime Mehmed-bega Minetovića, gdje je podigao mesdžid. U velikom požaru ("velika jangija") koji je zahvatio Sarajevo 8. kolovoza 1879. stari dio Sarajeva pretvoren je u zgarište. Izgorile su 304 kuće, 434 dućana i 135 drugih zgrada u 36 raznih ulica. Izgorio je vrijedni povijesni spomenik Gazi Husrev-begov han - Tašli han. Minetovićeva džamija također je nestala tom požaru. Na njenom je muestu poslije podignuta zgrada Središnje vakufske uprave. | [
{
"start": 35,
"end": 42,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Džamija_Mehmed-bega_Minetovića"
},
{
"start": 72,
"end": 78,
"qid": 1628496,
"pageid": 214516,
"title": "Careva_džamija_u_Sarajevu"
},
{
"start": 81,
"end": 90,
"qid": 12630329,
"pageid": 253292,
"title": "Magribija"
},
{
"start": 351,
"end": 357,
"qid": 7551933,
"pageid": 613244,
"title": "Mahala"
},
{
"start": 409,
"end": 416,
"qid": 1238457,
"pageid": 337871,
"title": "Mesdžid"
},
{
"start": 420,
"end": 434,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Veliki_požar_u_Sarajevu_1879."
},
{
"start": 677,
"end": 686,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Tašli_han"
}
] |
0a58a96c-33d9-4aac-a0b8-38ae7ebcf7fa | Nyköping | 279,925 | 54,356 | null | 0 | Nyköping je grad i sjedište istoimene općine u švedskoj županiji Södermanland. , | [
{
"start": 28,
"end": 44,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Nyköping_(općina)"
},
{
"start": 47,
"end": 55,
"qid": 34,
"pageid": 11431,
"title": "Švedska"
},
{
"start": 65,
"end": 77,
"qid": 106915,
"pageid": 218066,
"title": "Županija_Södermanland"
}
] |
7158bb7f-a63a-41af-a84d-3db15f19a3b9 | Nyköping | 279,925 | 54,356 | Zemljopisne karakteristike | 0 | Nyköping leži na ušću rijeka Nyköpingsån u Baltičko more udaljen oko 100 km zapadno od Stockholma. | [
{
"start": 17,
"end": 21,
"qid": 1233637,
"pageid": 55867,
"title": "Ušće"
},
{
"start": 22,
"end": 28,
"qid": 4022,
"pageid": 15097,
"title": "Rijeka_(vodotok)"
},
{
"start": 29,
"end": 40,
"qid": 1349937,
"pageid": 575540,
"title": "Nyköpingsån"
},
{
"start": 43,
"end": 56,
"qid": 545,
"pageid": 39745,
"title": "Baltičko_more"
},
{
"start": 73,
"end": 75,
"qid": 11573,
"pageid": 17544,
"title": "Km"
},
{
"start": 76,
"end": 83,
"qid": 679,
"pageid": 74346,
"title": "Zapad"
},
{
"start": 87,
"end": 97,
"qid": 1754,
"pageid": 15990,
"title": "Stockholm"
}
] |
b9efecbb-a47d-4b8c-badb-db80a15ea5c9 | Nyköping | 279,925 | 54,356 | Stanovništvo | 0 | Prema podacima o broju stanovnika iz 2005. godine u gradu živi 27.720 stanovnika. | [
{
"start": 37,
"end": 42,
"qid": 2019,
"pageid": 1673,
"title": "2005."
}
] |
c4929d5b-e45d-48e6-910c-e0b3b28f530d | Nazalizacija | 279,931 | 1,606,582 | null | 0 | Nazalizacija je fonološka promjena koja nastaje spuštanjem nepčanih resica kako bi se struja zraka namijenjena proizvodnji zvuka usmjerila kroz nosnu šupljinu. Najbolje poznati primjer jezika s nazalnim glasovima jest francuski jezik. U frazi Un bon vin blanc očituju se svi nazalni glasovi francuskoga jezika. Nešto manje poznati po nazalima su poljski i portugalski, te određeni germanski jezici poput frizijskog. Kod keltskih jezika nazalizacija ima i razlikovnu ulogu: nazalizirani suglasnik može označavati određeni padež, dok običan nenazalizirani suglasnik predstavlja nepromijenjeni nominativ. Zbog toga se nazalizaciju može smatrati i fonemskom promjenom. | [
{
"start": 16,
"end": 25,
"qid": 40998,
"pageid": 79090,
"title": "Fonologija"
},
{
"start": 123,
"end": 128,
"qid": 11461,
"pageid": 13480,
"title": "Zvuk"
},
{
"start": 144,
"end": 158,
"qid": 7363,
"pageid": 60867,
"title": "Nosna_šupljina"
},
{
"start": 203,
"end": 212,
"qid": 202064,
"pageid": 73825,
"title": "Glas"
},
{
"start": 218,
"end": 227,
"qid": 150,
"pageid": 19983,
"title": "Francuski_jezik"
},
{
"start": 346,
"end": 353,
"qid": 809,
"pageid": 28812,
"title": "Poljski_jezik"
},
{
"start": 356,
"end": 367,
"qid": 5146,
"pageid": 12620,
"title": "Portugalski_jezik"
},
{
"start": 381,
"end": 397,
"qid": 21200,
"pageid": 73909,
"title": "Germanski_jezici"
},
{
"start": 404,
"end": 414,
"qid": 25325,
"pageid": 170735,
"title": "Frizijski_jezici"
},
{
"start": 420,
"end": 428,
"qid": 25293,
"pageid": 90302,
"title": "Keltski_jezici"
},
{
"start": 486,
"end": 495,
"qid": 38035,
"pageid": 88638,
"title": "Suglasnik"
},
{
"start": 521,
"end": 526,
"qid": 128234,
"pageid": 10922,
"title": "Padež"
},
{
"start": 591,
"end": 600,
"qid": 131105,
"pageid": 10944,
"title": "Nominativ"
},
{
"start": 644,
"end": 653,
"qid": 8183,
"pageid": 124909,
"title": "Fonem"
}
] |
04e2e4de-3d34-42a4-82b6-8f0365ea8dd5 | Pejotl | 660,512 | 97,234,508 | null | 0 | Pejote je halucinogena droga.Ured Vlade RH za suzbijanje zlouporabe droga PCP Uvjeti korištenja: Sadržaji s ovih stranica mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka; zadnja izmjena 12. ožujka 2014.; pristupljeno 27. prosinca 2019. | [
{
"start": 10,
"end": 28,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Halucinogena_droga"
}
] |
cac959d3-9a1a-441b-b835-653b5c47afec | Pejotl | 660,512 | 97,234,508 | Povijest | 0 | Stoljećima se halucinogene smjese iz biljaka uglavnom koriste vezano uz religijske rituale. Gotovo svi halucinogeni u sebi imaju nitrogen te se klasificiraju kao alkaloidi. Mnogi halucinogeni imaju kemijsku strukturu sličnu prirodnim neurotransmiterima (kao što je naprimjer acetilkolin, serotonin ili katekolamin). Iako još uvijek nismo upoznati s konkretnim mehanizmom razvijanja posljedica uporabe halucinogena istraživanja pokazuju kako ove droge barem djelomično interferiraju s aktivnošću neurotransmitera ili se vežu na njihove receptore. | [
{
"start": 275,
"end": 286,
"qid": 180623,
"pageid": 89774,
"title": "Acetilkolin"
},
{
"start": 302,
"end": 313,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Katekolamin"
},
{
"start": 401,
"end": 413,
"qid": 194270,
"pageid": 61027,
"title": "Halucinogeni"
},
{
"start": 495,
"end": 511,
"qid": 162657,
"pageid": 565818,
"title": "Neurotransmiter"
},
{
"start": 535,
"end": 544,
"qid": 208467,
"pageid": 663154,
"title": "Receptor"
}
] |
7898ad66-d7f0-432d-8300-5a69ab1be8f9 | Pejotl | 660,512 | 97,234,508 | Zloporaba | 0 | Pejotl: dijelovi vrhova pejotl kaktusa, koji se često naziva kruna, režu se iz korijena te suše. Uglavnom se žvaču ili se namoče u vodu kako bi proizveli psihoaktivnu tekućinu. Halucinogena doza meskalina je oko 0,3 to 0,5 grama. Ekstrakt kaktusa je veoma gorak te ga stoga neke osobe preferiraju pripremiti kao čaj tako što ga puste da vrije nekoliko sati. | [
{
"start": 24,
"end": 30,
"qid": 132102,
"pageid": 649537,
"title": "Pejote"
}
] |
02ce4085-a468-49eb-93a7-a5e689da5eca | Pejotl | 660,512 | 97,234,508 | Posljedice | 0 | Razlozi uvođenja halucinogena u ritualne ili spiritualističke tradicije jednaki su razlozima propagande halucinogena kao droge za zlouporabu. Važno je spomenuti da su učinci halucinogena veoma različiti od učinaka drugih droga te su veoma promjenjivi i nepouzdani. | [
{
"start": 45,
"end": 61,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Spiritualizam"
}
] |
ce50727f-fa67-4209-afdf-e3ac011ed89a | Pejotl | 660,512 | 97,234,508 | Posljedice | 0 | Dovode do različitih učinaka kod različitih ljudi u različito vrijeme. Razlog tome su značajne razlike u količini i sastavu aktivne smjese, osobito kod halucinogena koje se dobivaju od biljaka i gljiva. Upravo zbog njihove nepredvidive prirode uporaba halucinogena može biti osobito opasna. | [] |
5b0e8988-1f3f-419b-9dad-6ae9e8c89d25 | Pejotl | 660,512 | 97,234,508 | Posljedice | 0 | Efekti traju oko 12 sati. | [] |
99559722-6100-4271-98c3-3c4cdfa1de55 | Pejotl | 660,512 | 97,234,508 | Posljedice | 0 | Do učinaka uporabe pejotla dolazi zbog poremećaja interakcije između živčanih ćelija i neurotransmitera serotonina. Raspoređen kroz mozak i leđnu moždinu, serotonin je uključen u kontrolu sustava ponašanja, percepcije i regulacije koji uključuju raspoloženje, glad, temperaturu tijela, seksualno ponašanje, kontrolu mišića i percepciju senzora. | [
{
"start": 104,
"end": 114,
"qid": 167934,
"pageid": 76660,
"title": "Serotonin"
}
] |
c9580746-70f1-419b-895f-05b5150a1880 | Pejotl | 660,512 | 97,234,508 | Posljedice | 0 | Dugoročne rezidualne psihološke i kognitivne posljedice meskalina, glavnog aktivnog sastojka pejotla, su slabo istražene. Nedavna istraživanja nisu pronašla dokaze psihičkog ili kognitivnog nedostataka među Indijancima koje redovito konzumiraju pejotl u svojim religijskim obredima. No potrebno je spomenuti da se ovi nalazi ne mogu generalizirati na one koji često konzumiraju drogu u rekreacijske svrhe. Konzumenti pejotla također mogu iskusiti „flashbackove“. | [
{
"start": 448,
"end": 460,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Flashback"
}
] |
6e3bc0f1-379e-49cf-80cb-07c9091103b7 | Schwarzwaldska_kuća | 232,012 | 2,254,483 | null | 0 | thumb|200 px|Muzej na otvorenome Vogtsbauernhof Schwarzwaldska kuća (njem. Schwarzwaldhaus) je tradicionalni stil kuća koje se nalaze uglavnom u središnjem i južnom Schwarzwaldu. Karakterizira ih spušten krov. Zgrade su prilagođene specifičnostima Schwarzwalda: moraju podnijeti opterećenja velikih količina snijega i jakog vjetra. U donjem dijelu kuće se nalazi staja, a u gornjem prostorije za ljude. | [
{
"start": 165,
"end": 177,
"qid": 4204,
"pageid": 59966,
"title": "Schwarzwald"
},
{
"start": 204,
"end": 208,
"qid": 83180,
"pageid": 129041,
"title": "Krov"
},
{
"start": 308,
"end": 315,
"qid": 7561,
"pageid": 22904,
"title": "Snijeg"
},
{
"start": 363,
"end": 368,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Staja"
}
] |
95b1da86-349c-4353-913c-702e39d42fd7 | Vuk_Kiš | 537,057 | 20,525,475 | null | 0 | Dr Vuk pl. Kiš Šaulovečki, hrvatski pravaški političar i saborski zastupnik iz Krapine, po struci odvjetnik.Vremeplov, Krapinski vjesnik, veljača 2010., str. 38 Otac je hrvatskog skladatelja i kazališnog djelatnika Marka Kiša. | [
{
"start": 36,
"end": 44,
"qid": 1250281,
"pageid": 209533,
"title": "Pravaši"
},
{
"start": 79,
"end": 86,
"qid": 221189,
"pageid": 14359,
"title": "Krapina"
},
{
"start": 98,
"end": 107,
"qid": 40348,
"pageid": 133303,
"title": "Odvjetnik"
},
{
"start": 215,
"end": 225,
"qid": 20525470,
"pageid": 537058,
"title": "Marko_Kiš"
}
] |
8e58c2dc-8cd8-44b4-bd4e-41924e31dcad | Vuk_Kiš | 537,057 | 20,525,475 | null | 0 | Pohađao je zagrebačku Klasičnu gimnaziju koju je završio 1889. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. – 2007.), Zagreb, 2007., ISBN: 978-953-95772-0-7, str. 918. | [
{
"start": 22,
"end": 40,
"qid": 5128280,
"pageid": 576647,
"title": "Klasična_gimnazija_u_Zagrebu"
},
{
"start": 57,
"end": 62,
"qid": 7831,
"pageid": 1790,
"title": "1889."
}
] |
3555399b-5997-4477-b6d6-192e5cb2760d | Vuk_Kiš | 537,057 | 20,525,475 | null | 0 | Na izborima za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1911. kao kandidat Čiste stranke prava ušao je u Hrvatski državni sabor kao pobjednik u izbornom kotaru Pregradi.[http://212.92.192.229/digitalizacija/novine/hrvatska-riec_1911_12__598.pdf 20. prosinca 1911., Rezultat izbora], Hrvatska rieč, Šibenik, str. 1 | [
{
"start": 3,
"end": 11,
"qid": 15984054,
"pageid": 490299,
"title": "Izbori_za_Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski_sabor_1911."
},
{
"start": 71,
"end": 90,
"qid": 5112688,
"pageid": 223096,
"title": "Čista_stranka_prava"
},
{
"start": 101,
"end": 123,
"qid": 16113218,
"pageid": 43472,
"title": "Hrvatski_državni_sabor"
},
{
"start": 279,
"end": 292,
"qid": 20310138,
"pageid": 512275,
"title": "Hrvatska_rieč"
}
] |
dfb19006-927e-4047-9a7c-9fb2f49f52d1 | Vuk_Kiš | 537,057 | 20,525,475 | null | 0 | Sudionik sastanka svih narodnih zastupnika Stranke prava iz svih državnih i zemaljskih sabora Habsburške Monarhije održanog 12. siječnja 1912. u Zarebu. Iz Kraljevine Hrvatske i Slavonije bili su osobno nazočni Cezar Akačić, Gjuro Balaško, Ivan Banjavčić, Ivica Frank, Aleksandar Horvat, Dragutin pl. Hrvoj, Franjo Hrustić, Franjo pl. Kufrin, Stjepan Lesny, Marijan Mihaljković, Fran Milobar, Fran Novak, Ivan Peršić, Živko Petričić, Mate Polić, Stjepan pl. Pomper, Vladimir Prebeg, Ivan Ružić, Mile Starčević, Juraj Tomac, Drago Vlahović, Stipe Vučetić, Stjepan Zagorac i Ivan Zatluka, iz Kraljevine Dalmacije Mate Drinković, Ante Dulibić i Ivo Prodan, iz Bosne i Hercegovine Niko Čurić, Kosta Gjebić-Marušić, Milan Katičić, Dominik Mazzi, Nikola Mandić, Petar Mršić, Jozo Sunarić, biskup Ivan Šarić, Josip pl. Vancaš i Juraj Veseličić. Pismeno i brzojavno sastanku su se priključili ovi zastupnici: iz Bosne i Hercegovine Luka Begić, Aleksa Cvietić, Luka Cabrajić, Gjuro Džamonja, Mirko pl. Gjurkovečki, Viktor Jankiević, Marijan Marković, Alojzije Mišić, Oskar pl. Somogy i nadbiskup Josip Stadler, iz Kraljevine Dalmacije Mate Klarić, Petar Matulina, dr Mladinov, prof V. Perić, Ante Sesardić, Nikola Skurić i Petar Šimunić, iz Istre dr Červar, Kirac i Matko Laginja te od izaslanika stranačkih vijeća nazočili su Karlo Bošnjak, Josip Pazman i Mijo Tkalčić iz Kraljevine Hrvatske i Slavonije, Srećko Perišić iz Bosne i Hercegovine i Ivo Krstelj iz Kraljevine Dalmacije.(nepotpisani članak): Saborisanje u Zagrebu, Hrvatska rieč, Šibenik, 17. siječnja 1912., str. 1 Svi su prihvatili poslati homogijalni pozdrav. | [
{
"start": 211,
"end": 223,
"qid": 20525047,
"pageid": 530269,
"title": "Cezar_Akačić"
},
{
"start": 225,
"end": 238,
"qid": 20525241,
"pageid": 537062,
"title": "Gjuro_Balaško"
},
{
"start": 240,
"end": 254,
"qid": 6095866,
"pageid": 19863,
"title": "Ivan_Banjavčić"
},
{
"start": 256,
"end": 267,
"qid": 15408063,
"pageid": 537060,
"title": "Ivica_Frank"
},
{
"start": 269,
"end": 286,
"qid": 20525801,
"pageid": 515109,
"title": "Aleksandar_Horvat"
},
{
"start": 288,
"end": 306,
"qid": 20525829,
"pageid": 538515,
"title": "Dragutin_Hrvoj"
},
{
"start": 308,
"end": 322,
"qid": 20525811,
"pageid": 537084,
"title": "Franjo_Hrustić"
},
{
"start": 324,
"end": 341,
"qid": 20525691,
"pageid": 537073,
"title": "Franjo_Kufrin"
},
{
"start": 343,
"end": 356,
"qid": 20525819,
"pageid": 537085,
"title": "Stjepan_Lesny"
},
{
"start": 358,
"end": 377,
"qid": 20525176,
"pageid": 537065,
"title": "Marijan_Mihaljković"
},
{
"start": 379,
"end": 391,
"qid": 65132669,
"pageid": 637840,
"title": "Fran_Milobar"
},
{
"start": 393,
"end": 403,
"qid": 61059835,
"pageid": 537067,
"title": "Fran_Novak"
},
{
"start": 405,
"end": 416,
"qid": 16116382,
"pageid": 494720,
"title": "Ivan_Peršić"
},
{
"start": 418,
"end": 432,
"qid": 31198379,
"pageid": 566567,
"title": "Živko_Petričić"
},
{
"start": 434,
"end": 444,
"qid": 20525717,
"pageid": 537080,
"title": "Mate_Polić"
},
{
"start": 446,
"end": 464,
"qid": 20525726,
"pageid": 537068,
"title": "Stjepan_Pomper"
},
{
"start": 466,
"end": 481,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Vladimir_Prebeg"
},
{
"start": 483,
"end": 493,
"qid": 12633234,
"pageid": 244359,
"title": "Ivan_Ružić"
},
{
"start": 495,
"end": 509,
"qid": 16114822,
"pageid": 222004,
"title": "Mile_Starčević"
},
{
"start": 511,
"end": 522,
"qid": 12633951,
"pageid": 175673,
"title": "Juraj_Tomac"
},
{
"start": 524,
"end": 538,
"qid": 20525599,
"pageid": 537082,
"title": "Drago_Vlahović"
},
{
"start": 540,
"end": 553,
"qid": 20525672,
"pageid": 537070,
"title": "Stipe_Vučetić"
},
{
"start": 555,
"end": 570,
"qid": 20524940,
"pageid": 513455,
"title": "Stjepan_Zagorac"
},
{
"start": 573,
"end": 585,
"qid": 20525759,
"pageid": 537076,
"title": "Ivan_Zatluka"
},
{
"start": 611,
"end": 625,
"qid": 16113433,
"pageid": 507676,
"title": "Mate_Drinković"
},
{
"start": 627,
"end": 639,
"qid": 17476633,
"pageid": 507744,
"title": "Ante_Dulibić"
},
{
"start": 642,
"end": 652,
"qid": 14515290,
"pageid": 214022,
"title": "Ivo_Prodan"
},
{
"start": 677,
"end": 687,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Niko_Čurić"
},
{
"start": 689,
"end": 709,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Kosta_Gjebić-Marušić"
},
{
"start": 711,
"end": 724,
"qid": 12636886,
"pageid": 29959,
"title": "Milan_Katičić"
},
{
"start": 726,
"end": 739,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Dominik_Mazzi"
},
{
"start": 741,
"end": 754,
"qid": 1561127,
"pageid": 48813,
"title": "Nikola_Mandić"
},
{
"start": 756,
"end": 767,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Petar_Mršić"
},
{
"start": 769,
"end": 781,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Jozo_Sunarić"
},
{
"start": 790,
"end": 800,
"qid": 11714334,
"pageid": 85822,
"title": "Ivan_Šarić"
},
{
"start": 802,
"end": 818,
"qid": 3513882,
"pageid": 100234,
"title": "Josip_Vancaš"
},
{
"start": 821,
"end": 836,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Juraj_Veseličić"
},
{
"start": 924,
"end": 934,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Luka_Begić"
},
{
"start": 936,
"end": 950,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Aleksa_Cvietić"
},
{
"start": 952,
"end": 965,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Luka_Cabrajić"
},
{
"start": 967,
"end": 981,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Gjuro_Džamonja"
},
{
"start": 983,
"end": 1004,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Mirko_Gjurkovečki"
},
{
"start": 1006,
"end": 1022,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Viktor_Jankiević"
},
{
"start": 1024,
"end": 1040,
"qid": 12270120,
"pageid": 488803,
"title": "Marijan_Marković"
},
{
"start": 1042,
"end": 1056,
"qid": 1803131,
"pageid": 47206,
"title": "Alojzije_Mišić"
},
{
"start": 1058,
"end": 1074,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Oskar_Somogy"
},
{
"start": 1087,
"end": 1100,
"qid": 434262,
"pageid": 86618,
"title": "Josip_Stadler"
},
{
"start": 1126,
"end": 1137,
"qid": 31199059,
"pageid": 572273,
"title": "Mate_Klarić"
},
{
"start": 1139,
"end": 1153,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Petar_Matulina"
},
{
"start": 1183,
"end": 1196,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Ante_Sesardić"
},
{
"start": 1198,
"end": 1211,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Nikola_Skurić"
},
{
"start": 1214,
"end": 1227,
"qid": 16110533,
"pageid": 182746,
"title": "Petar_Šimunić"
},
{
"start": 1257,
"end": 1270,
"qid": 1965442,
"pageid": 19244,
"title": "Matko_Laginja"
},
{
"start": 1318,
"end": 1331,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Karlo_Bošnjak"
},
{
"start": 1333,
"end": 1345,
"qid": 16111430,
"pageid": 334491,
"title": "Josip_Pazman"
},
{
"start": 1348,
"end": 1360,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Mijo_Tkalčić"
},
{
"start": 1397,
"end": 1411,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Srećko_Perišić"
},
{
"start": 1437,
"end": 1448,
"qid": 16117102,
"pageid": 507740,
"title": "Ivo_Krstelj"
},
{
"start": 1518,
"end": 1531,
"qid": 20310138,
"pageid": 512275,
"title": "Hrvatska_rieč"
},
{
"start": 1595,
"end": 1614,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": ":s:Homogijalni_pozdrav_pravaških_zastupnika_caru_Franji_Josipu_I._1912."
}
] |
d74722b3-0b3f-4fe1-bf09-fef7fb53edfe | Vuk_Kiš | 537,057 | 20,525,475 | null | 0 | Na izborima za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1913. kao frankovački kandidat ušao je u Hrvatski državni sabor.[http://dnc.nsk.hr/DataServices/ImageView.aspx?id=cd112e9a-7c28-4216-895e-0c8ea9aa3376 Jutarnji list 1913., str. 2] Pobijedio je u izbornom kotaru Pregradi. Bio je član saborskoga kluba frankovačkih pravaša, a uz njega to su bili: Vladimir Prebeg, Ivan Zatluka, Aleksandar Horvat, Josip Pazman, Fran Novak, Stipe Vučetić, Josip Milković, Matija Polić, Ivo Frank i Stjepan Pavunić, te Stjepan Zagorac koji je bio član kluba, ali ne i stranke.<ref>Zlatko Matijević: Stranka prava (frankovci) u doba vladavine Narodnoga vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba (listopad - prosinac 1918.), ČSP, br. 3/2008., Zagreb, str. 1107 | [
{
"start": 3,
"end": 11,
"qid": 5187201,
"pageid": 331461,
"title": "Izbori_za_Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski_sabor_1913."
},
{
"start": 62,
"end": 73,
"qid": 12631225,
"pageid": 117369,
"title": "Frankovci"
},
{
"start": 93,
"end": 115,
"qid": 16113218,
"pageid": 43472,
"title": "Hrvatski_državni_sabor"
},
{
"start": 263,
"end": 271,
"qid": 844312,
"pageid": 14361,
"title": "Pregrada"
},
{
"start": 347,
"end": 362,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Vladimir_Prebeg"
},
{
"start": 364,
"end": 376,
"qid": 20525759,
"pageid": 537076,
"title": "Ivan_Zatluka"
},
{
"start": 378,
"end": 395,
"qid": 20525801,
"pageid": 515109,
"title": "Aleksandar_Horvat"
},
{
"start": 397,
"end": 409,
"qid": 16111430,
"pageid": 334491,
"title": "Josip_Pazman"
},
{
"start": 411,
"end": 421,
"qid": 61059835,
"pageid": 537067,
"title": "Fran_Novak"
},
{
"start": 423,
"end": 436,
"qid": 20525672,
"pageid": 537070,
"title": "Stipe_Vučetić"
},
{
"start": 438,
"end": 452,
"qid": 12633774,
"pageid": 208572,
"title": "Josip_Milković"
},
{
"start": 454,
"end": 466,
"qid": 20525717,
"pageid": 537078,
"title": "Matija_Polić"
},
{
"start": 468,
"end": 477,
"qid": 15408063,
"pageid": 494593,
"title": "Ivo_Frank"
},
{
"start": 480,
"end": 495,
"qid": 16112933,
"pageid": 22912,
"title": "Stjepan_Pavunić"
},
{
"start": 500,
"end": 515,
"qid": 20524940,
"pageid": 513455,
"title": "Stjepan_Zagorac"
}
] |
e854ad84-4b1d-4923-aaee-a3003ea89acd | Minerali | 41,069 | 7,946 | null | 0 | desno|300px|okvir|Minerali Mineral je produkt prirodnih procesa koji se odlikuje određenim, no ne nužno i fiksnim kemijskim sastavom, stabilnošću u određenim fizikalnim uvjetima te pravilnom unutrašnjom strukturom. Mineral je prirodni homogeni sastojak Zemljine kore. | [] |
7055cc35-d86e-4f49-8b81-823b179ee07a | Minerali | 41,069 | 7,946 | null | 0 | Kristalizirani minerali | [] |
d535ebfd-ad11-4772-ab8d-adad146a3832 | Minerali | 41,069 | 7,946 | null | 0 | Amorfni minerali | [] |
b51ac35e-cffc-4a7e-a4ee-09f3f9de4af2 | Minerali | 41,069 | 7,946 | null | 0 | Postoji određen broj minerala kod kojih ne dolazi do difrakcije rendgenskih zraka ili pak dolazi do difuzne difrakcije, koja nije vezana za točno određeni smjer, nego se može odbiti u bilo kojem smjeru. To znači da ti minerali nemaju pravilnu unutrašnju strukturu i tada ih nazivamo amorfnima. Kod amorfnih minerala problem je dokazati njihov stalan kemijski sastav. | [
{
"start": 53,
"end": 63,
"qid": 133900,
"pageid": 288730,
"title": "Difrakcija"
},
{
"start": 64,
"end": 81,
"qid": 34777,
"pageid": 41911,
"title": "Rendgenske_zrake"
}
] |
fab7022b-18ec-45c0-b9ac-4f14410e89c7 | Minerali | 41,069 | 7,946 | null | 0 | Metamiktni minerali | [] |
dbfb995a-cc2c-412d-939b-92a456986d77 | Minerali | 41,069 | 7,946 | null | 0 | Metamiktni minerali su minerali koji su nekada bili u kristaliziranom stanju, ali su u strukturi sadržavali neki radioaktivni element, pa je došlo do raspadanja kristalne rešetke te amorfizacije minerala. Kod ovih minerala problem je utvrditi kako (i od čega) je metamiktna tvar nastala. | [
{
"start": 113,
"end": 125,
"qid": 11448,
"pageid": 41912,
"title": "Radioaktivnost"
}
] |
fa51c264-c869-4609-99eb-4f62ad404470 | Minerali | 41,069 | 7,946 | Podjela prema načinu postanka | 0 | S obzirom na način postanka, razlikujemo pirogene minerale koji su nastali kristalizacijom iz magme. Ako su nastali iz vodenih otopina, nazivamo ih hidatogenima, a ako su kristalizirali iz plinova i para, pneumatskim mineralima. Ako su minerali nastali iz vruće vode, riječ je o hidrotermalnim mineralima. Organogeni minerali nastali su djelovanjem organizama u vodenim otopinama. Ako su nastali djelovanjem biljaka, govorimo o fitogenim, a ako su nastali djelovanjem životinja, zoogenim mineralima. | [
{
"start": 94,
"end": 99,
"qid": 42278,
"pageid": 7107,
"title": "Magma"
}
] |
2a2f83d0-aa3e-4540-965f-e4ecb6bd9915 | Minerali | 41,069 | 7,946 | Minerali u prirodi | 0 | Fizičke osobine kristala su tvrdoća, boja, sjaj, elastičnost, specifična gustoća i indeks loma svjetlosti. | [
{
"start": 28,
"end": 35,
"qid": 3236003,
"pageid": 40599,
"title": "Tvrdoća"
},
{
"start": 37,
"end": 41,
"qid": 1075,
"pageid": 15364,
"title": "Boja"
},
{
"start": 43,
"end": 47,
"qid": 15065759,
"pageid": 66677,
"title": "Sjaj"
},
{
"start": 49,
"end": 60,
"qid": 62932,
"pageid": 338397,
"title": "Elastičnost"
},
{
"start": 62,
"end": 80,
"qid": 29539,
"pageid": 203022,
"title": "Specifična_gustoća"
},
{
"start": 83,
"end": 105,
"qid": 174102,
"pageid": 581664,
"title": "Indeks_loma_svjetlosti"
}
] |
749e6ed5-05dc-48e2-a497-a7b6d57a1b82 | Minerali | 41,069 | 7,946 | Minerali u prirodi | 0 | Od kemijskih elemenata koji izgrađuju minerale litosfere 99% otpada na ove elemente: kisik, silicij, željezo, aluminij, kalcij, natrij, magnezij i kalij. | [
{
"start": 3,
"end": 22,
"qid": 11344,
"pageid": 140199,
"title": "Kemijski_elementi"
},
{
"start": 47,
"end": 56,
"qid": 83296,
"pageid": 6814,
"title": "Litosfera"
},
{
"start": 85,
"end": 90,
"qid": 629,
"pageid": 7101,
"title": "Kisik"
},
{
"start": 92,
"end": 99,
"qid": 670,
"pageid": 11565,
"title": "Silicij"
},
{
"start": 101,
"end": 108,
"qid": 677,
"pageid": 6990,
"title": "Željezo"
},
{
"start": 110,
"end": 118,
"qid": 663,
"pageid": 12199,
"title": "Aluminij"
},
{
"start": 120,
"end": 126,
"qid": 706,
"pageid": 7155,
"title": "Kalcij"
},
{
"start": 128,
"end": 134,
"qid": 658,
"pageid": 7103,
"title": "Natrij"
},
{
"start": 136,
"end": 144,
"qid": 660,
"pageid": 7154,
"title": "Magnezij"
},
{
"start": 147,
"end": 152,
"qid": 703,
"pageid": 7102,
"title": "Kalij"
}
] |
9a9985a1-1197-4134-9db1-c835596582d8 | Minerali | 41,069 | 7,946 | Mineralni razredi | 0 | Postoji ukupno trinaest razreda minerala. To su: | [] |
847f493c-8de1-47c9-9dc4-aa94b5634c5b | Minerali | 41,069 | 7,946 | Mineralni razredi | 0 | Po svojem značenju izdvajaju se silikati, oksidi (i hidroksidi), karbonati te samorodni elementi. | [
{
"start": 32,
"end": 40,
"qid": 178977,
"pageid": 66534,
"title": "Silikati"
},
{
"start": 42,
"end": 48,
"qid": 50690,
"pageid": 112564,
"title": "Oksidi"
},
{
"start": 52,
"end": 62,
"qid": 425597,
"pageid": 73944,
"title": "Hidroksidi"
},
{
"start": 65,
"end": 74,
"qid": 1073138,
"pageid": 112562,
"title": "Karbonati"
},
{
"start": 78,
"end": 96,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Samorodni_elementi"
}
] |
1fedadd8-4fbc-448e-9a4e-0d618d8fb7df | Minerali | 41,069 | 7,946 | Znanstvene činjenice | 0 | Da bi se danas opisao mineral, mora se poznavati koristiti čitav niz metoda, često tehnološki vrlo zahtjevnih, tako da se često u opisivanju strukture dolazi do nivoa elementarne jedinične ćelije. | [] |
26ca306d-a43d-4151-953c-4f6c53a82b9c | Minerali | 41,069 | 7,946 | Znanstvene činjenice | 0 | Polisintetska sraštanja ne smatraju se novim mineralom. | [] |
4c5ddef4-5b56-4f14-943b-990b3d2d5025 | Minerali | 41,069 | 7,946 | Znanstvene činjenice | 0 | Problem definiranja minerala pojavljuje se kada su u pitanju tekućine. Vodu se ne smatra mineralom, ali led i živa smatraju se mineralom. Izvanzemaljske tvari općenito se smatraju mineralima (npr. uzorci s Mjeseca, meteorite i tektite), dok materijali koje proizvodi čovjek nisu minerali. | [
{
"start": 71,
"end": 75,
"qid": 283,
"pageid": 7099,
"title": "Voda"
},
{
"start": 104,
"end": 107,
"qid": 23392,
"pageid": 40141,
"title": "Led"
},
{
"start": 206,
"end": 213,
"qid": 405,
"pageid": 6118,
"title": "Mjesec"
},
{
"start": 215,
"end": 224,
"qid": 60186,
"pageid": 53218,
"title": "Meteoriti"
},
{
"start": 227,
"end": 234,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Tektiti"
}
] |
95780af5-1716-4004-b851-9b4572bc0d44 | Minerali | 41,069 | 7,946 | Znanstvene činjenice | 0 | Živi organizmi često proizvode nešto što ima karakteristike minerala, ali to su proizvodi živih bića (i čovjeka) (npr. kosti, ljušture školjkaša, fosfor u zubima...) te ih se ne smatra mineralima. Ipak, postoji izuzetak kada na takve tvari naknadno djeluje neka geološka sila te se one prirodno izmijene, te ih se tada smatra mineralima. | [
{
"start": 146,
"end": 152,
"qid": 674,
"pageid": 14056,
"title": "Fosfor"
},
{
"start": 262,
"end": 270,
"qid": 1069,
"pageid": 75,
"title": "Geologija"
}
] |
e51e8a86-41ba-44b0-b2f9-b566eca68e20 | Šuma_Bedenik | 726,302 | null | null | 0 | 250px|mini|desno|[[Spomen-područje Barutana u šumi Bedenik.]] Šuma Bedenik nalazi se u Bjelovaru i dio je gore Bilogore. U njoj se nalazi Spomen-područje Barutana. | [
{
"start": 87,
"end": 96,
"qid": 5707,
"pageid": 11310,
"title": "Bjelovar"
},
{
"start": 111,
"end": 119,
"qid": 136895,
"pageid": 23383,
"title": "Bilogora"
},
{
"start": 138,
"end": 162,
"qid": 65151285,
"pageid": 603868,
"title": "Spomen-područje_Barutana"
}
] |
18ccf79c-1172-405f-b5f8-c28c358e2c68 | Šuma_Bedenik | 726,302 | null | null | 0 | Administrativno jednim dijelom pripada zapadnom dijelu grada Bjelovara i četvrti Hrgovljani, a većim dijelom selu Predavac u općini Rovišće. U šumi Bedenik nalaze se državne šume gospodarske jedinice Bedenik, kojima gospodare Hrvatske šume - Šumarija Bjelovar. Gotovo je u potpunosti nizinska šuma hrasta lužnjaka (73% drvne mase) i običnog graba (25%), uz vrlo mali udio drugih vrsta drveća. To je cjelovit šumski kompleks. U smjeru sjever – jug proteže se na 3,5 kilometara, a u smjeru istok – zapad prosječno na 1 kilometar dužine. Ukupna površina je 392 hektara, a obrasla površina je 375 hektara. Nadmorska visina je od 123 do 145 metara. Teren je izrazito ravničast, nalazi se na prostranoj plitkoj gredi i van je mogućnosti plavljenja. Jedini prirodni vodotok je uski potok Medarak. Ima nekoliko reguliranih, odvodnih kanala, a u jugoistočnom dijelu nalazi se ribnjak „Pulman“. Zabilježeno je znatno sušenje, uglavnom hrasta lužnjaka, a uzrokovano raznim čimbenicima (pad nivoa podzemne vode, češći period sušnih godina, onečišćenje atmosfere).<ref>https://javnipodaci.blob.core.windows.net/pdf/168/Opis.pdf Pristupljeno 14. kolovoza 2022. | [
{
"start": 81,
"end": 91,
"qid": null,
"pageid": 722400,
"title": "Hrgovljani"
},
{
"start": 114,
"end": 122,
"qid": 636217,
"pageid": 293217,
"title": "Predavac"
},
{
"start": 132,
"end": 139,
"qid": 1287435,
"pageid": 14662,
"title": "Rovišće"
},
{
"start": 174,
"end": 178,
"qid": 4421,
"pageid": 15407,
"title": "Šuma"
},
{
"start": 226,
"end": 239,
"qid": 4107133,
"pageid": 470860,
"title": "Hrvatske_šume"
},
{
"start": 242,
"end": 250,
"qid": 62687,
"pageid": 319357,
"title": "Šumarija"
},
{
"start": 298,
"end": 313,
"qid": 165145,
"pageid": 33179,
"title": "Hrast_lužnjak"
},
{
"start": 333,
"end": 346,
"qid": 158776,
"pageid": 95658,
"title": "Obični_grab"
},
{
"start": 385,
"end": 391,
"qid": 10884,
"pageid": 57789,
"title": "Stablo"
},
{
"start": 465,
"end": 475,
"qid": 11573,
"pageid": 16501,
"title": "Kilometar"
},
{
"start": 542,
"end": 550,
"qid": 11500,
"pageid": 10419,
"title": "Površina"
},
{
"start": 558,
"end": 565,
"qid": 35852,
"pageid": 17519,
"title": "Hektar"
},
{
"start": 602,
"end": 618,
"qid": 6452016,
"pageid": 26789,
"title": "Nadmorska_visina"
},
{
"start": 759,
"end": 766,
"qid": 355304,
"pageid": 499933,
"title": "Vodotok"
},
{
"start": 775,
"end": 780,
"qid": 63565252,
"pageid": 247417,
"title": "Potok"
},
{
"start": 867,
"end": 874,
"qid": 1265665,
"pageid": 281636,
"title": "Ribnjak"
},
{
"start": 985,
"end": 998,
"qid": 161598,
"pageid": 316174,
"title": "Podzemna_voda"
}
] |
15a8e9da-02ac-4f83-b88a-0a85a4fb5ad1 | Šuma_Bedenik | 726,302 | null | null | 0 | Južnim rubom šume Bedenik prolazi Državna cesta D28 kroz Bjelovar i naselje Klokočevac. Sredinom šume prolazi sjeverna obilaznica grada Bjelovara. Uz nju se nalazi i Spomen-područje Barutana. | [
{
"start": 34,
"end": 51,
"qid": 3446209,
"pageid": 114675,
"title": "Državna_cesta_D28"
},
{
"start": 76,
"end": 86,
"qid": 2965329,
"pageid": 276149,
"title": "Klokočevac"
},
{
"start": 166,
"end": 190,
"qid": 65151285,
"pageid": 603868,
"title": "Spomen-područje_Barutana"
}
] |
c1d55e62-fb9b-40ba-afb6-94989c970b31 | Šuma_Bedenik | 726,302 | null | null | 0 | U šumi Bedenik bilo je smješteno skladište 265. motorizirane brigade JNA, poznato kao Barutana. Hrvatski vojnici su u više su navrata pokušali zaposjesti Barutanu, a konačni pokušaj proveden je 29. rujna 1991. u bitki za vojarnu u Bjelovaru. Pri ulasku u sam skladišni kompleks sa sjeverne strane na hrvatske vojnike otvorena je vatra. Major JNA-a Milan Tepić aktivirao je minirana skladišta električnim impulsom, no zbog veze koju su hrvatske snage presjekle ranije, umjesto tri eksplodiralo je samo jedno južno skladište. Tako je umjesto 1700 tona eksploziva eksplodiralo nekoliko stotina. Od siline eksplozije nastao je krater dubok 12 metara, a širina je udara izbrisala šumu u prvoj zoni udarnog vala u krugu od 60 metara i teško oštetila drugu zonu u krugu od 150 metara. Poginulo je 11 hrvatskih branitelja: Vladimir Makar, Siniša Paunović, Dražen Pervan, Ivan Cvrtila, Eduard Kukala, Stjepan Legčević, Nikola Petrić, Mario Šimić, Ivan Trogrlić, Marko Tukerić i Milan Vuković<ref>https://www.24sata.hr/news/spasili-bjelovar-ovih-11-heroja-zivotom-su-zaustavili-zlocinca-542596 Pristupljeno 13. kolovoza 2022., major Tepić i prethodno vojnik JNA Stojadin Mirković, koji se nije povukao na zapovijed majora i pucao je iz svog transportera, nakon čega je bio smrtno pogođen od hrvatske vojske. | [
{
"start": 69,
"end": 72,
"qid": 272110,
"pageid": 10423,
"title": "JNA"
},
{
"start": 194,
"end": 203,
"qid": 2882,
"pageid": 205,
"title": "29._rujna"
},
{
"start": 204,
"end": 208,
"qid": 2062,
"pageid": 108058,
"title": "1991"
},
{
"start": 212,
"end": 240,
"qid": 18639132,
"pageid": 603872,
"title": "Bitka_za_vojarnu_u_Bjelovaru"
},
{
"start": 336,
"end": 341,
"qid": 983927,
"pageid": 105613,
"title": "Major"
},
{
"start": 348,
"end": 359,
"qid": 6470722,
"pageid": 548364,
"title": "Milan_Tepić"
},
{
"start": 545,
"end": 549,
"qid": 191118,
"pageid": 42308,
"title": "Tona"
},
{
"start": 550,
"end": 560,
"qid": 12870,
"pageid": 51139,
"title": "Eksploziv"
},
{
"start": 623,
"end": 629,
"qid": 3240715,
"pageid": 5917,
"title": "Krater"
}
] |
b80ed327-2573-43d1-9f57-b5668cce4028 | Šuma_Bedenik | 726,302 | null | null | 0 | Osim poginulih ljudi, o jakosti eksplozije svjedočio je crni dim koji se podigao visoko iznad Bjelovara, a bio je vidljiv i u mjestima udaljenima dvadesetak kilometara. Podrhtavanje tla i pucanje prozora osjetilo se i 30 kilometara od mjesta eksplozije. Udarni val odnio je krovove kuća u obližnjim Hrgovljanima i u nekoliko drugih okolnih sela. Postrojbe ZNG-a, osim poginulih, imale su još ukupno 17 ranjenih, dok je u bjelovarsku bolnicu ukupno primljeno 100 ranjenika, od kojih su 30 bili vojnici JNA. | [
{
"start": 61,
"end": 64,
"qid": 130768,
"pageid": 140612,
"title": "Dim"
},
{
"start": 196,
"end": 203,
"qid": 35473,
"pageid": 36268,
"title": "Prozor"
},
{
"start": 282,
"end": 286,
"qid": 3947,
"pageid": 211516,
"title": "Kuća"
},
{
"start": 299,
"end": 311,
"qid": null,
"pageid": 722400,
"title": "Hrgovljani"
},
{
"start": 356,
"end": 359,
"qid": 371899,
"pageid": 29876,
"title": "ZNG"
}
] |
a706a78f-4563-422e-b3a9-e859669fd9aa | Gertrud_(Hesse) | 627,731 | 1,515,513 | null | 0 | Gertrud je roman njemačkog pisca Hermanna Hessea objavljen 1910. Radnja romana govori o zaljubljenosti glazbenika Kuhna u lijepu Gertrud Imthor, koga ona doživljava samo kao prijatelja. | [
{
"start": 11,
"end": 16,
"qid": 8261,
"pageid": 10291,
"title": "Roman"
},
{
"start": 33,
"end": 48,
"qid": 25973,
"pageid": 18751,
"title": "Hermann_Hesse"
}
] |
e9ca0683-c8c6-46c3-9a7c-45f9e7930fa6 | Gertrud_(Hesse) | 627,731 | 1,515,513 | Radnja | 0 | Roman je napisan kao sjećanje poznatog skladatelja Kuhna, i Gertrud priča o njegovom djetinjstvu i adolescenciji prije nego dođe do srži priče; njegovoj vezi s dva umjetnika, pomenutom Gertrud Imthor, i opernim pjevačem Heinrichom Muothom. Kuhna je Gertrud privukla još kod prvog susreta, no ona se zaljubljuje i udaje za Muotha, s kojim je skladatelj prijatelj već nekoliko godina. Ovaj brak je beznadeždan slučaj i njihova destruktiva veza je osnova za Kuhnov magnum opus. | [
{
"start": 99,
"end": 112,
"qid": 131774,
"pageid": 232862,
"title": "Adolescencija"
},
{
"start": 462,
"end": 473,
"qid": 491014,
"pageid": 526406,
"title": "Magnum_opus"
}
] |
bdd65141-0cef-44a1-acac-9bceef754bc0 | Gertrud_(Hesse) | 627,731 | 1,515,513 | Analiza | 0 | Kao i kod drugih Hesseovih romana, i u ovom se osjeća jak utjecaj Nietzschea, posebice njegovog djela Rođenje tragedije. Muoth predstavlja strasne Dionizove umjetničke elemente, dok je Gertrud predstavljena s otmjenim Apolonovim elementima. Činjenica da je Kuhnova opera rezultat njihove veze, nagovještava da se kombinacijom ova dva elementa postiže umjetnost visoke kvalitete. | [
{
"start": 66,
"end": 76,
"qid": 9358,
"pageid": 34329,
"title": "Nietzsche"
},
{
"start": 102,
"end": 119,
"qid": 1053359,
"pageid": 463883,
"title": "Rođenje_tragedije"
},
{
"start": 147,
"end": 156,
"qid": 41680,
"pageid": 13534,
"title": "Dioniz"
},
{
"start": 218,
"end": 228,
"qid": 37340,
"pageid": 11230,
"title": "Apolon"
}
] |
de0e4169-72ac-4618-98d4-9d36d34f6e1c | Mačkovac_(Vrbje) | 232,009 | 3,205,124 | null | 0 | Mačkovac je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u općini Vrbje u Brodsko-posavskoj županiji. | [
{
"start": 31,
"end": 50,
"qid": 224,
"pageid": 31061,
"title": "RH"
},
{
"start": 60,
"end": 65,
"qid": 1284324,
"pageid": 14752,
"title": "Vrbje"
},
{
"start": 68,
"end": 94,
"qid": 58129,
"pageid": 25885,
"title": "Brodsko-posavska_županija"
}
] |
9f2f925b-3e99-46c8-984f-365e52f62221 | Mačkovac_(Vrbje) | 232,009 | 3,205,124 | O naselju | 0 | U Mačkovcu se nalazi župna crkva Svetog Mateja apostola u sastavu Požeške biskupije, Područna škola Mato Lovrak. | [
{
"start": 33,
"end": 55,
"qid": 43600,
"pageid": 58234,
"title": "Sveti_Matej"
},
{
"start": 66,
"end": 83,
"qid": 874560,
"pageid": 43310,
"title": "Požeška_biskupija"
}
] |
a017be56-7aee-4efc-a5df-cea3e149f173 | Mačkovac_(Vrbje) | 232,009 | 3,205,124 | Zemljopis | 0 | Mačkovac se na obali rijeke Save 15 km južno od Nove Gradiške, susjedna sela su Dolina na istoku i Savski Bok na zapadu. | [
{
"start": 28,
"end": 32,
"qid": 14383,
"pageid": 12486,
"title": "Sava"
},
{
"start": 48,
"end": 61,
"qid": 58342,
"pageid": 12020,
"title": "Nova_Gradiška"
},
{
"start": 80,
"end": 86,
"qid": 3504024,
"pageid": 231755,
"title": "Dolina_(Vrbje)"
},
{
"start": 99,
"end": 109,
"qid": 2009609,
"pageid": 231761,
"title": "Savski_Bok"
}
] |
6e7f1720-577f-40f9-8d26-6677725d3edd | Mačkovac_(Vrbje) | 232,009 | 3,205,124 | Stanovništvo | 0 | Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Mačkovac je imao 289 stanovnika, dok je 2001. godine imao 374 stanovnika od toga 356 Hrvata. | [
{
"start": 29,
"end": 34,
"qid": 1994,
"pageid": 3145,
"title": "2011."
},
{
"start": 82,
"end": 87,
"qid": 1988,
"pageid": 1670,
"title": "2001."
},
{
"start": 127,
"end": 133,
"qid": 167420,
"pageid": 4870,
"title": "Hrvati"
}
] |
4314775c-fb09-4418-8f3d-d2c072592b2e | Advanced_Audio_Coding | 81,778 | 337,594 | null | 0 | AAC (kratica od engleskog naziva Advanced Audio Coding) je audio kodek s gubicima razvijen u suradnji Fraunhofer instituta, te kompanija Dolby, Sony i Nokia. Dio je MPEG-2 standarda (Part 7), te MPEG-4 standarda (Part 3). Slično kao i ostali audio kodeci, koristi psihoakustičke efekte vremenskog i frekvencijskog maskiranja kako bi izbacio elemente zvuka za koje je procijenjeno da ih ljudsko uho ne registrira. | [
{
"start": 65,
"end": 70,
"qid": 184748,
"pageid": 20883,
"title": "Kodek"
},
{
"start": 102,
"end": 112,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Fraunhofer"
},
{
"start": 137,
"end": 142,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Dolby"
},
{
"start": 144,
"end": 148,
"qid": 41187,
"pageid": 262119,
"title": "Sony"
},
{
"start": 151,
"end": 156,
"qid": 1418,
"pageid": 96947,
"title": "Nokia"
},
{
"start": 165,
"end": 171,
"qid": 273902,
"pageid": 508576,
"title": "MPEG-2"
},
{
"start": 195,
"end": 201,
"qid": 219763,
"pageid": 508582,
"title": "MPEG-4"
},
{
"start": 248,
"end": 254,
"qid": 184748,
"pageid": 20883,
"title": "Kodek"
}
] |
a54b44e8-4d10-4d5f-a272-22741b5c7d56 | Advanced_Audio_Coding | 81,778 | 337,594 | null | 0 | AAC je nasljednik popularnog MP3 kodeka. U odnosu na MP3 donosi niz poboljšanja poput dva puta veće rezolucije frekvencijskih pojaseva, upotrebu predikcije (bolje kodiranje stalnih zvukova), poboljšano stereo kodiranje, poboljšan Huffman algoritam, upotreba vremenskog oblikovanja šuma (bolja kvaliteta glasa na malim bitrate-ovima)... Rezultat je 30% bolja kvaliteta u odnosu na MP3 prema nezavisnim testiranjima.<ref> AAC je također prvi kodek koje je transparentan na 128 kbps (ne može se razlikovati od originala), te je time ispunio stroge kriterije EBU-u (European Broadcasting Union).<ref>http://www.telos-systems.com/?/techtalk/aac/default.htm AAC nije unatrag kompatibilan s MP3-em. | [
{
"start": 29,
"end": 32,
"qid": 42591,
"pageid": 74404,
"title": "MP3"
},
{
"start": 53,
"end": 56,
"qid": 42591,
"pageid": 74404,
"title": "MP3"
},
{
"start": 230,
"end": 237,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Huffman"
},
{
"start": 318,
"end": 325,
"qid": 194158,
"pageid": 658313,
"title": "Bitrate"
},
{
"start": 53,
"end": 56,
"qid": 42591,
"pageid": 74404,
"title": "MP3"
},
{
"start": 555,
"end": 558,
"qid": 166400,
"pageid": 122634,
"title": "EBU"
},
{
"start": 562,
"end": 589,
"qid": 166400,
"pageid": 122603,
"title": "European_Broadcasting_Union"
},
{
"start": 53,
"end": 56,
"qid": 42591,
"pageid": 74404,
"title": "MP3"
}
] |
1a82c31c-4871-4121-b8a5-a684ba89db88 | Rujevina | 589,679 | 157,366 | null | 0 | Rujevina (lat. Cotinus), manji biljni rod iz porodice rujevki, kojemu pripada 7 priznatih vrsta<ref>Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist uresnog grmlja i drveća. | [
{
"start": 10,
"end": 14,
"qid": 397,
"pageid": 11884,
"title": "Latinski_jezik"
},
{
"start": 54,
"end": 61,
"qid": 156589,
"pageid": 568546,
"title": "Rujevke"
}
] |
a9650e77-1593-4a28-84bc-0cbe583bcb87 | Rujevina | 589,679 | 157,366 | null | 0 | Latinsko ime roda koristi još Plinije za jedan grm od kojeg se dobiva ljubičasta boja. U Hrvatskoj je poznata obična rujevina ili obični ruj C. coggygria, ljekovita vrsta raširena po Europi i na istok sve do Kine. Rujevina je i otrovna, izaziva povraćanje i proljeve. | [
{
"start": 0,
"end": 8,
"qid": 397,
"pageid": 11884,
"title": "Latinski_jezik"
},
{
"start": 30,
"end": 37,
"qid": 202692,
"pageid": 161724,
"title": "Plinije"
},
{
"start": 89,
"end": 98,
"qid": 224,
"pageid": 7,
"title": "Hrvatska"
},
{
"start": 110,
"end": 125,
"qid": 161406,
"pageid": 325017,
"title": "Obična_rujevina"
},
{
"start": 130,
"end": 140,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Obični_ruj"
},
{
"start": 141,
"end": 153,
"qid": 161406,
"pageid": 589654,
"title": "Cotinus_coggygria"
},
{
"start": 183,
"end": 189,
"qid": 46,
"pageid": 6006,
"title": "Europa"
},
{
"start": 208,
"end": 212,
"qid": 148,
"pageid": 12863,
"title": "Kina"
},
{
"start": 245,
"end": 255,
"qid": 127076,
"pageid": 100753,
"title": "Povraćanje"
},
{
"start": 258,
"end": 266,
"qid": 40878,
"pageid": 101731,
"title": "Proljev"
}
] |
ff5ed3ba-14a0-41d0-ba3b-40d9605c361b | Rujevina | 589,679 | 157,366 | Stanište | 0 | Rujevina je rasprostranjena na području južne Europe, zapadne i središnje Azije. Obično raste na sunčanim do polusvjetlim, toplim mjestima, na suhim tlima, u listopadnim šumama i šikarama sve do 1600 m nadmorske visine. Zbog dobro razgranatog korijena dobro veže tlo.<ref> | [] |
3b15f903-6446-455f-81c4-c00e85cda5e8 | Bljuštac | 627,732 | 149,006 | null | 0 | Rod je raširen od Europe do središnje Azije i zapadnih Himalaja, i od Makaronezije istočno kroz sjevernu Afriku.<ref>Plants of the World online Ime roda dolazii po grčkoj riječi bryo, izdanak, po brojnim izdancima koji izbijaju iz rizoma. | [
{
"start": 18,
"end": 24,
"qid": 46,
"pageid": 6006,
"title": "Europa"
},
{
"start": 28,
"end": 43,
"qid": 27275,
"pageid": 41334,
"title": "Središnja_Azija"
},
{
"start": 70,
"end": 82,
"qid": 105472,
"pageid": 88277,
"title": "Makaronezija"
},
{
"start": 96,
"end": 111,
"qid": 27381,
"pageid": 33886,
"title": "Sjeverna_Afrika"
}
] |
33c101e2-69fe-4359-a050-b6642fa46bf7 | Bljuštac | 627,732 | 149,006 | null | 0 | Većina vrsta je otrovna, a karakteristične su po viticama i bobicama. Dvodomni i bijeli bljuštac nekada su smatrane podvrstama kretskog crvenog bljuštaca. | [] |
a8c30fe0-edb1-4954-893d-b760bcef1f53 | Vrse | 232,011 | 3,037,454 | null | 0 | Vrse su naseljeno mjesto u općini Uskoplje, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 16. svibnja 2020. | [
{
"start": 34,
"end": 42,
"qid": 924098,
"pageid": 23991,
"title": "Uskoplje"
},
{
"start": 44,
"end": 74,
"qid": 11198,
"pageid": 21746,
"title": "Federacija_Bosne_i_Hercegovine"
},
{
"start": 76,
"end": 79,
"qid": 225,
"pageid": 6003,
"title": "Bosna_i_Hercegovina"
}
] |
705755a2-5ba0-4d8b-b86d-ba49cbe3bb4c | Vrse | 232,011 | 3,037,454 | Povijest | 0 | Pretpostavlja se da je na Vrsima bilo rimsko naselje Ad Matricem. Na Vrsima se nalazi 12 očuvanih srednjovjekovnih stećaka na 4 lokaliteta.<ref>Ante Škegro: Uskoplje; Hrvatska uzdanica Uskoplje; Uskoplje, 1996. | [
{
"start": 53,
"end": 64,
"qid": 11904143,
"pageid": 292233,
"title": "Ad_Matricem"
},
{
"start": 115,
"end": 122,
"qid": 63724,
"pageid": 46277,
"title": "Stećak"
},
{
"start": 144,
"end": 155,
"qid": 12627042,
"pageid": 268845,
"title": "Ante_Škegro"
},
{
"start": 167,
"end": 193,
"qid": 12632522,
"pageid": 192249,
"title": "Hrvatska_uzdanica_Uskoplje"
}
] |
57b7fc45-2927-4502-aa09-c8cf3a7b9312 | Probacija | 569,814 | 13,961 | null | 0 | Probacija je u pravu postupak nadzora nad ponašanjem osoba koje su u riziku nakon izricanja neke kaznene mjere ili izlaska iz institucije zatvorenog tipa. | [
{
"start": 53,
"end": 58,
"qid": 215627,
"pageid": 240716,
"title": "Osoba"
},
{
"start": 69,
"end": 75,
"qid": 104493,
"pageid": 134031,
"title": "Rizik"
}
] |
ce24fc75-d318-417e-ac9b-312c32cd3cef | Probacija | 569,814 | 13,961 | null | 0 | To je uvjetovana i nadzirana sloboda počinitelja kaznenog djela tijekom koje službenici probacije provode nadzor i stručnim postupcima utječu na rizične čimbenike kod počinitelja kaznenog djela s ciljem resocijalizacije i reintegracije počinitelja u zajednicu.<ref>https://pravosudje.gov.hr/probacija-6151/6151 Preuzeto 3. rujna 2016. Probacijska služba ne izriče ni ne mijenja izrečene mjere, obaveze i sankcije već ih isključivo izvršava na temelju pravomoćnih presuda ili rješenja državnog odvjetnika, suda ili suca izvršitelja.<ref>https://gov.hr/moja-uprava/pravna-drzava-i-sigurnost/pravna-zastita/probacija/1818 Preuzeto 3. rujna 2016. | [
{
"start": 29,
"end": 36,
"qid": 2979,
"pageid": 22156,
"title": "Sloboda"
},
{
"start": 196,
"end": 202,
"qid": 16116888,
"pageid": 161440,
"title": "Cilj"
},
{
"start": 493,
"end": 503,
"qid": 40348,
"pageid": 133303,
"title": "Odvjetnik"
},
{
"start": 466,
"end": 470,
"qid": 41487,
"pageid": 53701,
"title": "Sud"
}
] |
05828659-4975-4c20-8971-9ee68d3b04f0 | New_Religion | 627,734 | 3,875,353 | null | 0 | New Religion sedmi je studijski album njemačkog power metal sastava Primal Fear. Album je objavljen 21. rujna 2007. godine, a objavila ga je diskografska kuća Frontiers Records. Primal Fear - New Religion na metal-archives.com pristupljeno 29. rujna 2018. | [
{
"start": 32,
"end": 37,
"qid": 482994,
"pageid": 134089,
"title": "Album"
},
{
"start": 38,
"end": 47,
"qid": 183,
"pageid": 6039,
"title": "Njemačka"
},
{
"start": 48,
"end": 59,
"qid": 57143,
"pageid": 36224,
"title": "Power_metal"
},
{
"start": 68,
"end": 79,
"qid": 163112,
"pageid": 627147,
"title": "Primal_Fear"
},
{
"start": 100,
"end": 109,
"qid": 2891,
"pageid": 189,
"title": "21._rujna"
},
{
"start": 110,
"end": 115,
"qid": 2024,
"pageid": 1675,
"title": "2007."
},
{
"start": 141,
"end": 158,
"qid": 1917775,
"pageid": 308335,
"title": "Diskografska_kuća"
},
{
"start": 159,
"end": 176,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Frontiers_Records"
}
] |
e3bddb44-be35-473e-8739-c346e2c91f56 | Elvis_Bošnjak | 81,768 | 12,630,573 | Životopis | 0 | Elvis Bošnjak, hrvatski pisac i glumac, rođen je 26. siječnja 1971, u Splitu. Do šeste godine živio je u selu Hrvace, pored Sinja, a onda se vraća u Split na školovanje. Glumu na Akademiji dramskih umjetnosti Zagreb upisao je 1989., na dislociranom studiji u Splitu. 1993. postaje članom ansambla HNK Ivana pl. Zajca - Rijeka. Sudjeluje i u prvim predstavama HKD Teatra. Nakon dvije sezone vraća se u Split i postaje članom ansambla drame HNK Split gdje ostaje sve do 2010. U ovom kazališu odigrao je pedesetak uloga a od 2004 do 2006 vršio je dužnost ravnatelja drame HNK Split, te je, u istom razdoblju, bio i ravnatelj dramskog programa Splitskog ljeta. Važan iskorak radi 2008, godine kada, s Linom Vengoechea, osniva u Splitu kazalište PlayDrama čiji je umjetnički voditelj do 2018. Nakon toga vraća se kao glumac u HNK Split. | [] |
e1f59b67-e2d9-4024-91eb-b5559f59599f | Elvis_Bošnjak | 81,768 | 12,630,573 | Životopis | 0 | Za kazalište i film počinje pisati krajem devedesetih. Zatvorski triler Otac praizveden je 2000. godine u HNK Split i režiji Nenni Delmestre. Priča o ocu ubojici i silovatelju, pokajniku, preobraženiku koji od Boga za svoj grijeh traži kaznu a ne oprost pobudio je velik interes i publike i kritike. Na Festivalu hrvatske drame Marulićevi dani osvaja najvažnije nagrade, među kojima za najbolju izvedenu dramu i najbolju predstavu. Naš ugledni pisac i dramatičar Ivo Brešan nazvao je tekst Otac „malim scenskim biserom“. Dvije godine nakon Oca na velikoj sceni HNK Split praizvedena mu je drama Nosi nas rijeka, opet u režiji Nenni Delmestre. Priča o raspadu seoske obitelji, u anketi nekoliko vodeđih dnevnih listova proglašena je kulturnim događajem godine. „Izvrsno, precizno, potresno“ bio je naslov jedne od kritika predstave „Nosi nas rijeka“. Pored brojnih glumačkih nagrada predstava je proglašena najboljom na Marulićevim danima osvojivši nagradu za režiju i najbolji tekst. Za ovaj tekst i ulogu Jerka, Elvis Bošnjak dobio je također i prestižnu nagradu Ministarstva kulture "Vladimir Nazor" za kazalište 2003. godine. Suradnju s redateljicom Nenni Delmestre nastavio je radom na predstavi Idealan muž, slobodnoj adaptaciji drame Oscara Wildea izvedenoj 2002. na Splitskom ljetu. I njegovu sljedeću dramu Hajdemo skakati po tim oblacima, praizvedenu 2004. u HNK Split, na scenu je postavila Nenni Delmestre. Ovaj tekst Elvisa Bošnjaka hrvatska kritika je ocijenila kao iskorak u novo, jednom od najsuvremenijih hrvatskih drama, vulkanski snažnim pismom, univerzalnom pričom čije interpretacije nemaju granica. 2008. Hrvatski radio izvodi u režiji Mislava Brečića Bošnjakovui dramu „Žice i žileti“ za koju iste godine dobiva nagradu Marin Držić, Ministarstva kulture RH. 2012. godine Bošnjak se nastavlja baviti temom odnosa muškarac – žena u drami „Srce veće od ruku“. Praizvedena u produkciji kazališta PlayDrama i režiji Trpimira Jurkića predstava Srce veće od ruku nagrađena je nagradom Vanja Drach za najbolju predstavu na Festivalu glumca. Kritika je tekst prihvatila jako dobro nazvaši ga „ ...dramskom poslasticom o ljubavnom četverokutu u kojoj je dramski tekst Elvisa Bošnjaka do tankoćutnih detalja razotkrio duboke unutarnje moralne i fizičke dileme...“ | [] |
efec117f-d6f4-4004-b97a-0f758b4b5400 | Elvis_Bošnjak | 81,768 | 12,630,573 | Životopis | 0 | 2014. godine u produkciji kazališta PlayDrama izvedena je na Splitskom ljetu predstava „Rebro“, autorski projekt Saše Božića i Ksenije Zec nastao prema motivima istoimene Bošnjakove drame. U ovom tekstu Bošnjak se bavi glumačkom blokadom kao polazištem za priču o tome što glumac proživljava na pozornici, kako pokušava savladati svoja osobna ograničenja, kako nemoć pretvara u novu mogućnost. Bošnjak se tekstom „Kašeta brokava“ vraća na pozornicu HNK Split 2015. Naslanjajući se na Shakespeareovog „Kralja Leara“ Bošnjak piše posvetu rodnom gradu Splitu utjelovivši ga u liku Rodoljuba, ostarjelog hipika koji, saznavši svoju dijagnozu, dijeli svoju kućicu u Velom Varošu. Priča je to o malom čovjeku koji se svim silama proteža kako bi bio veći, koji prosipa svoju vreću smijaha stvarajući ponekad buku od koje drugi ne mogu disati. Predstava u režiji Nenni Delmestre izazvala je veliko zanimanje i publike i kritike i naišla na jako dobar prijem. Na Marulićevim danima 2016. Bošnjak je i po treći put osvojio nagradu za izvedeni dramski tekst uz obrazloženje kako je autor „... poveo dobrohotni ali i razorni dijalog s prethodnicima literarne splićanistike kao i s plošnim predodžbama i konstrukcijama o Splitu i pripadajućem mu mentalitetu. U svojem Oproštaju ovaj tankoćutni autor dramatično dokida infantilizaciju dalmatinskoga prostora povezujući u svom dramskom pismu staro i novo, svjetsko i domaće, pučko i metafizičko. Najveća vrijednost Bošnjakovog teksta koja je vidljiva u ovoj predstavi a biti će i u svim budućim njegov je pirandelovski humorizam koji je ostvaren najuvjerljivijim dramaturškim i stilskim sredstvima mediteranske tragikomedije.“ 2017. u koprodukciji kazališta PlayDrama i HNK Zadar, Nenni Delmestre režira njegov tekst "Ubojstvo u klubu Quasimodo". Ovaj zaumni triler, u kojem dva lica po imenu Joe pokušavaju razotkriti koji od njih dvojice je ubio plavušu što leži iza šanka u klubu Quasimodo, probudio je velik interes publike. Kritika ga je proglasila tekstom koji oplemenjuje pitanjima. 2019. Bošnjak izdaje "Dalmatinsku trilogiju", u kojoj okuplja zavičajne drame Nosi nas rijeka, Kašeta brokava i Usidrene. 2020. njegova zavičajna trilogija dobiva i svoj završni kazališni čin, praizvedbom tragedije "Usidrene" u režiji Anastasije Jankovske, u koprodukciji kazališta HNK Split, Gavella i HNK Zadar. Ova surova priča o otočkoj ženi koja čeka da joj se suprug vrati iz tuđine nakon 37 godina posveta je tisućljetnoj civlizaciji patnje koja nas danas zauvijek napušta. Glavnu junakinju Jakovicu kritika je nazvala "otočkom Penelopom", s tom razlikom što ona za razliku od Penelope odbija pustiti muža u svoju sobu. "Tekst je prožet nekom iskonskom, divljom otočkom ljepotom, ali i surovošću života njezinih žitelja čija su sidra nepovratno zapela na njegovome morskom dnu", stoji u obrazloženju nagrade Marin Držić. | [] |
7e9c3a49-83ec-4857-b8a3-e3da09ce09f0 | Elvis_Bošnjak | 81,768 | 12,630,573 | Životopis | 0 | Drame su mu prevođene i igrane u Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Njemačkoj, Čileu, Meksiku i Češkoj. Bošnjak se kao pisac bavio i filmom potpisavši scenarije za igrane filmove „Otac“ Stanislava Tomića, Noćni brodovi (zajedno s Igorom Mirkovićem), redatelja Igora Mirkovića i „Sonja i bik“ (zajedno s Vlatkom Vorkapić, redateljice Vlatke Vorkapić i "Stavi sjedalicu desno" koji i režira. | [] |
c5e47298-82ef-4e87-b2a0-cd3c936cf262 | Elvis_Bošnjak | 81,768 | 12,630,573 | Životopis | 0 | Svoj prvi roman, "Gdje je nestao Kir", objavljuje 2021. u izdanju izdavačke kuće Hena Com. Posvećuje ga Josipu Reihl-Kiru, zapovjedniku osječke policije, ubijenom iz zasjede, od strane svog podređenog, 1991. godine. Bošnjak u romanu ispisuje dvije pripovjedne linije, u dva vremena koja dijeli ključni događaj. Jedna linija prati žrtvu koja putuje prema trenutku ubojstva, a druga ubojicu koji se udaljava od trenutka ubojstva. Kritika je ustvrdila da se radi o smionom djelu koje otvara grob legende. O romanu u kojem "''Kir oživljava kao jedan od najdojmljivijih likova u hrvatskoj pripovjednoj prozi.", kako piše kritičar Igor Mandić u Jutarnem listu. "Bošnjak nije napisao crno-bijeli roman. On je i žrtvi i egzekutoru dao jednaka literarna prava, kao u nekoj imaginarnoj sudnici. I žrtva i ubojica čitateljima se obraćaju svojim autonomnim glasovima boreći se za vlastittu istinu.", piše Denis Derk u Večernjem listu, istaknuvši kao Kirov moto rečenicu iz romana "Želim znati da smo iz ovog rata izašli čisti kao suza."'' | [] |
174d90fc-f4f7-427f-a2ce-e2ad98083fd3 | Myers-Briggs_Type_Indicator | 681,281 | 897,939 | null | 0 | Myers-Briggs Type Indicator (MBTI) je introspektivni upitnik koji preispituje različita psihološka svojstva osobnosti, a naročito pogled na svijet i donošenje odluka. Upitnik nastoji dodijeliti vrijednost osobnosti u svakoj od četiri kategorije (četiri dihtomije). Rezultat upitnika tvori prvo slovo rezultata iz svake od četiri kategorije, što daje jedan od mogućih 16 tipova osobnosti, npr. "ISTJ" ili "ENFP". | [] |
a670cd67-e164-41be-8d3a-eb202f7cbba1 | Myers-Briggs_Type_Indicator | 681,281 | 897,939 | null | 0 | MBTI upitnik je sastavljan kako istaknuo vrijednost prirodnih razlika u osobnosti. Pretpostavka upitnika je da svi imamo vlastiti način doživljavanja iskustava, koji utječe na naše interese, potrebe, set vrijednosti i motivaciju.<ref><ref>Psychological Testing: Principles, Applications, and Issues (2009), p. 502. MBTI-jev Priručnik navodi kako je upitnik napravljen kako bi teoriju proveo u praksu; stoga je važno razumjeti teoriju kako bi se razumio MBTI. Jung predlaže postojanje dvaju suprotnih parova kognitivnih funkcija: | [] |
6defeb97-5988-48f0-933d-028eee1c32d8 | Myers-Briggs_Type_Indicator | 681,281 | 897,939 | Stavovi | 1 | Preferencija ekstrovertnosti ili introvertnosti se često naziva psihološkim stavom. Briggs i Myers prepoznaju da sve kognitivne funkcije mogu djelovati eksterno - prema ponašanju, djelovanju, ljudima, i stvarima ("ekstravertirani stav odn. ekstraverzija"), ili pak mogu djelovati interno, prema idejama i refleksiji nad ponašanjem i zbivanjem ("introvertirani stav odn. introverzija"). | [
{
"start": 240,
"end": 253,
"qid": 26214118,
"pageid": 180223,
"title": "Ekstraverzija"
},
{
"start": 370,
"end": 382,
"qid": 12633001,
"pageid": 10789,
"title": "Introverzija"
}
] |
19e2ae48-843c-4e0f-af34-bbc28014a79b | Myers-Briggs_Type_Indicator | 681,281 | 897,939 | Stavovi | 1 | Suprotno tome, oni koji preferiraju introverziju "troše" energiju djelovanjem: oni razmišljaju, zatim djeluju, zatim ponovno razmišljaju. Kako bi povratili energiju, introvertima treba mirnoća i samoća.<ref> Drugim riječima, ekstroverti pune baterije u društvu, a prazne ih dok su sami, dok introverti rade suprotno. | [] |
a9aea549-3b8a-4372-8b6d-70e5dbf1631e | Myers-Briggs_Type_Indicator | 681,281 | 897,939 | Stavovi | 1 | Upitnik introvertima dodjeljuje prvo slovo I, a ekstrovertima prvo slovo E. | [] |
da8e138a-a93e-4067-b949-7aafedf4aab5 | Myers-Briggs_Type_Indicator | 681,281 | 897,939 | Funkcije | 1 | Spoznajne funkcije pojašnjavaju kako osoba percipira i razumije informacije. | [] |
42e9dd00-a44a-4c54-870e-04ccfc7bb32e | Myers-Briggs_Type_Indicator | 681,281 | 897,939 | Funkcije | 1 | Osobe koje preferiraju realnost, konkretne i opipljive podatke, traže detalje i oslanjaju se na gole činjenice dobivaju slovo S (sensing). | [] |
1ccfc450-45ab-434a-99dd-19beb24f057e | Myers-Briggs_Type_Indicator | 681,281 | 897,939 | Funkcije | 1 | Nasuprot njima, osobe koje se oslanjaju na ideje, koncepte, intuiciju, asocijativnost, kontekstualnost, i značenje iza činjenica dobivaju slovo N (intuition). | [] |
45b934b6-af41-4a0e-b232-b1c3457d3316 | Myers-Briggs_Type_Indicator | 681,281 | 897,939 | Funkcije | 1 | Odlučne funkcije pojašnjavaju kako odlučujemo i čime sudimo racionalna ponašanja na osnovu podataka koje dobijemo preko spoznajnih funkcija. | [] |
38c36669-1586-40e5-a912-979719b07bae | Myers-Briggs_Type_Indicator | 681,281 | 897,939 | Funkcije | 1 | Oni koji donose odluke racionalno, razumno, koristeći pravila logike i kazualnosti dobivaju slovo T (thinking). | [] |
b9d5d2a7-e4dd-4a52-8709-9d429e40f867 | Myers-Briggs_Type_Indicator | 681,281 | 897,939 | Životni stil | 1 | Životni stil određuje kako ljudi primjenjuju svoje spoznajne i odlučne funkcije prema vanjskome svijetu (na ekstravertirani način) | [] |
00c1c29d-5a70-4205-9d15-31909584a05c | Myers-Briggs_Type_Indicator | 681,281 | 897,939 | Životni stil | 1 | Pedantne, detaljne i točne osobe dobivaju slovo J (judging). | [] |
2e8ff862-0745-4d0e-956c-26a4c26e0a3d | Myers-Briggs_Type_Indicator | 681,281 | 897,939 | Životni stil | 1 | Spontane i fleksibilne osobe dobivaju slovo P (percieving). | [] |
2c470e1d-0257-41a4-9d76-437bb6f62383 | Maribor:_Najveće_stratište_Hrvata | 596,891 | 65,152,358 | null | 0 | Maribor: Najveće stratište Hrvata je dokumentarni film iz 2017. godine scenarista i redatelja Romana Leljaka, slovenskoga publicista i istražitelja jugokomunističkih zločina. Film je snimio poslije uspješnog dokumentarca Hude jame. Govori o jugokomunističkom zločinu nad Hrvatima u Teznom kraj Maribora.HU Benedikt Hrvatska udruga Benedikt: Prikazivanje filma “Maribor: Najveće stratište Hrvata” u Splitu, 29. studenoga 2017. (pristupljeno 2. prosinca 2017.) Leljak je napisao i istoimenu knjigu. Oboje su napravljeni samo temeljem arhivske građe koju je dobio u vojnom arhivu u Beogradu. Pronašli su dokumente partizanskih postrojbi, partizanskog glavnog štaba Hrvatske i partizanskog general štaba tadašnje JNA. Dokumenti nedvosmisleno ukazuju na odgovorne i tko je rukovodio s ratnim zarobljenicima, koliko je tih zarobljenika bilo na križnom putu. Istraživanjem je došao do broja od 444.426 zarobljenika, doznali su koliko je osoba završnom operacijom između 9. i 15. svibnja 1945. godine itd. Film donosi izjave partizantskih komandanata i generala i likvidatora o tome kako se ubijalo. Prema njihovim izjavama u Mariboru likvidirano 30.000 Hrvata. Do danas je gotovo svaki narod u Europi pobrinuo se za svoje mrtve iz Drugoga svjetskog rata osim Hrvatske i Slovenije koje nisu uredile grobove svojih mrtvih. Autor napominje da je Tezenska šuma u Teznom kraj Maribora najveće stratište Hrvata i da nikad u povijesti Hrvatske nije bilo na jednom mjestu toliko mrtvih koliko ondje. Na stratištu i danas nema nikakvo spomen obilježje niti jedan križ. Leljak upozorava na planove da se planira posjeći Tezenska šuma te stratište pretvoriti u poljoprivredna zemljišta čime će neobilježeni grobovi 30 000 Hrvata biti preorani i na njima posijana pšenica i kukuruz.<ref>Narod.hr Eva Marušić: Roman Leljak: Moj novi film donosi izjave partizantskih komandanata i likvidatora o tome kako se ubijalo, 28. studenoga 2017. (pristupljeno 2. prosinca 2017.) | [
{
"start": 37,
"end": 54,
"qid": 93204,
"pageid": 233724,
"title": "Dokumentarni_film"
},
{
"start": 94,
"end": 108,
"qid": 18645074,
"pageid": 562882,
"title": "Roman_Leljak"
},
{
"start": 221,
"end": 230,
"qid": 65152319,
"pageid": 596894,
"title": "Huda_jama_-_strogo_čuvana_tajna"
},
{
"start": 241,
"end": 266,
"qid": 12633858,
"pageid": 696857,
"title": "Jugokomunistički_zločini_nakon_završetka_Drugog_svjetskog_rata"
},
{
"start": 611,
"end": 623,
"qid": 212948,
"pageid": 17281,
"title": "Partizani"
},
{
"start": 709,
"end": 712,
"qid": 272110,
"pageid": 10423,
"title": "JNA"
},
{
"start": 780,
"end": 801,
"qid": 179637,
"pageid": 573182,
"title": "Ratni_zarobljenik"
},
{
"start": 838,
"end": 850,
"qid": 312388,
"pageid": 44262,
"title": "Križni_put_(1945.)"
},
{
"start": 1127,
"end": 1138,
"qid": 2024303,
"pageid": 238155,
"title": "Pokolj_u_Teznom"
},
{
"start": 1352,
"end": 1358,
"qid": 678194,
"pageid": 238179,
"title": "Tezno"
},
{
"start": 1381,
"end": 1390,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Stratište"
}
] |
a047af24-c4d7-455d-a02e-591d1cdc7d99 | Compsopogonales | 627,738 | 2,990,799 | null | 0 | Compsopogonales, red crvenih alga u razredu Compsopogonophyceae. Postoji desetak priznatih vrsta u dvije porodice.<ref>AlgaeBase pristupljeno 29. rujna 2018 | [
{
"start": 44,
"end": 63,
"qid": 1054781,
"pageid": 626779,
"title": "Compsopogonophyceae"
}
] |
74b5d5db-e6a2-4e90-a05d-2c363b641018 | Grgur_XII. | 199,873 | 227,694 | null | 0 | Grgur XII. (pravo ime Angelo Correr), papa od 1406. do 1415. (Venecija, oko 1325. – Recanati, 18. rujna 1417.). Latinski patrijarh u Carigradu (1390.). Za papu je bio izabran u doba Zapadnoga raskola, a istodobno su postojali protupape u Avignonu (Benedikt XIII.) i u Pisi (Aleksandar V. i Ivan XXIII.). Svrgnuo ih je koncil u Konstanzu (1414. – 1417.); jedino se Grgur XII. dobrovoljno povukao. | [] |
3cb2aae6-92cf-430b-bff5-bb3ff7b6ac74 | Memorijalni_turnir_Andrija_Anković | 578,606 | 31,199,822 | null | 0 | Memorijalni turnir Andrija Anković je nogometni turnir za klubove u seniorskoj konkurenciji. <br> Održava se od 1986. godine u mjestu Gabela pored Čapljine. Turnir se uglavnom igra u siječnju ili veljači kao dio priprema klubova za proljetni dio sezone. Organizator turnira je klub GOŠK, a nosi naziv po Andriji Ankoviću (1937. – 1980.), nogometašu iz Gabele, koji je najveći dio karijere proveo u splitskom Hajduku, u kojem je postao jedan od legendarnih igrača kluba. Također je bio i reprezentativac Jugoslavije. <br> Turnir nije održavan od 1992. do 1996. godine zbog ratnih događanja u BiH. Ovo je najstariji aktivni nogometni turnir u Bosni i Hercegovini.<ref> bljesak.info, Zrinjski i Hajduk na Ankovićevom memorijalu, objavljeno 14. prosinca 2016, pristupljeno 13. veljače 2017. radioljubuski.ba, Gorica i Zrinjski u finalu memorijala u Gabeli, objavljeno 11. veljače 2017., pristupljeno 13. veljače 2017. Najviše osvojenih turnira ima Hajduk.<ref> hajduk.hr, HAJDUK II NASTUPA NA MEMORIJALU ANDRIJE ANKOVIĆA, objavljeno 16. siječnja 2017., pristupljeno 13. veljače 2017. <ref> hercegovina.info, Hajduk II nastupa na Memorijalu Andrije Ankovića, objavljeno 16. siječnja 2017., pristupljeno 13. veljače 2017. | [
{
"start": 38,
"end": 47,
"qid": 2736,
"pageid": 10189,
"title": "Nogomet"
},
{
"start": 134,
"end": 140,
"qid": 2538666,
"pageid": 176005,
"title": "Gabela"
},
{
"start": 147,
"end": 155,
"qid": 337683,
"pageid": 18720,
"title": "Čapljina"
},
{
"start": 282,
"end": 286,
"qid": 212119,
"pageid": 169905,
"title": "NK_GOŠK_Gabela"
},
{
"start": 304,
"end": 320,
"qid": 511313,
"pageid": 90903,
"title": "Andrija_Anković"
},
{
"start": 398,
"end": 407,
"qid": 1663,
"pageid": 4623,
"title": "Split"
},
{
"start": 408,
"end": 415,
"qid": 181216,
"pageid": 13856,
"title": "HNK_Hajduk_Split"
},
{
"start": 487,
"end": 514,
"qid": 188363,
"pageid": 74578,
"title": "Jugoslavenska_nogometna_reprezentacija"
},
{
"start": 572,
"end": 594,
"qid": 181533,
"pageid": 15372,
"title": "Rat_u_Bosni_i_Hercegovini"
},
{
"start": 641,
"end": 660,
"qid": 225,
"pageid": 6003,
"title": "Bosna_i_Hercegovina"
},
{
"start": 944,
"end": 950,
"qid": 181216,
"pageid": 13856,
"title": "HNK_Hajduk_Split"
}
] |
94c1684c-ca8e-47e8-9fd0-aafb3e1f6b83 | Memorijalni_turnir_Andrija_Anković | 578,606 | 31,199,822 | Dosdašnji pobjednici i sudionici | 0 | <small> Napomena: zastavice prema osamostaljenim državama </small> | [] |
908054d6-9a5f-468d-b5fe-a21e360fa0ad | Memorijalni_turnir_Andrija_Anković | 578,606 | 31,199,822 | Izvori | 0 | <small> </small> | [] |
a13d7c61-457a-4400-81c3-5e9b0d418cea | Eugen_IV. | 199,874 | 167,561 | null | 0 | Eugen IV., papa od 3. ožujka 1431. do 23. veljače 1447. godine. | [
{
"start": 19,
"end": 28,
"qid": 2391,
"pageid": 627,
"title": "3._ožujka"
},
{
"start": 29,
"end": 34,
"qid": 6344,
"pageid": 2313,
"title": "1431."
},
{
"start": 38,
"end": 49,
"qid": 2352,
"pageid": 567,
"title": "23._veljače"
},
{
"start": 50,
"end": 55,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "1447."
}
] |
578511fe-4034-4aa9-ba0c-f86266d1d5b4 | Retribucija | 279,937 | 112,073,391 | null | 0 | Retribucija ili retribucijsko pravo je teorija prava koja smatra da kazna ako je odmjerena i ograničena je moralno prihvatljivi odgovor za zločin, s obzirom na žrtvu, počinitelja djela i za društvo. Princip da kazna je odmjerena za zločin je koncept koji je poznat mnogim civilizacijama od pamtivjeka, i kodacije takvih zakona mogu se pronaći u Bibliji i Kuranu ("život za život, oko za oko, zub za zub, ruku za ruku, nogu za nogu"). S moralnog gledišta retribucijske kazne odnosno proprocionalne kazne u načelu su suprotne jer proporcionalne kazne "oko za oko, zub za zub" ne mogu u ispraviti nepravdu, jer počinjavaju drugu. | [
{
"start": 68,
"end": 73,
"qid": 186361,
"pageid": 76364,
"title": "Kazna"
},
{
"start": 139,
"end": 145,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Zločin"
},
{
"start": 345,
"end": 352,
"qid": 1845,
"pageid": 173,
"title": "Biblija"
},
{
"start": 355,
"end": 361,
"qid": 428,
"pageid": 11256,
"title": "Kuran"
}
] |
92d891ec-02b5-493e-a1d8-ecffbb74d17f | Carach_Angren | 569,799 | 1,035,310 | null | 0 | Carach Angren nizozemski je simfonijski black metal-sastav, osnovan 2003. godine. Sastav su osnovali pjevač i gitarist Seregor i klavijautist Ardek; mjesto bubnjara ubrzo je zauzeo Ardekov brat Namtar. Ova se postava sastava nije mijenjala od svojeg osnutka te grupa često surađuje s glazbenikom Nikosom Mavridisom koji svira violinu. Glazbeni je stil skupine karakterističan po istaknutoj upotrebi orkestralnih aranžmana. Svi studijski albumi grupe su konceptualni albumi te se tekstovi pjesama grupe bave pričama o duhovima i folklorom - primjer toga je priča o Ukletome Holandezu koju je sastav prepričao na svojem drugom studijskom albumu Death Came Through a Phantom Ship. Za razliku od većine drugih simfonijskih black metal glazbenika, sastav svoje tekstove ne piše samo na engleskom već i na više drugih jezika, koristeći se francuskim, njemačkim i nizozemskim jezikom; međutim, u svakoj je pjesmi osnova engleski jezik te određeni refreni ili odsjeci sadrže tekst pisan na nekom drugome jeziku. | [
{
"start": 14,
"end": 24,
"qid": 55,
"pageid": 11465,
"title": "Nizozemska"
},
{
"start": 28,
"end": 39,
"qid": 486415,
"pageid": 89435,
"title": "Simfonijski_metal"
},
{
"start": 40,
"end": 51,
"qid": 132438,
"pageid": 55544,
"title": "Black_metal"
},
{
"start": 119,
"end": 126,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Seregor"
},
{
"start": 142,
"end": 147,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Ardek"
},
{
"start": 194,
"end": 200,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Namtar"
},
{
"start": 296,
"end": 314,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Nikos_Mavridis"
},
{
"start": 528,
"end": 537,
"qid": 36192,
"pageid": 53764,
"title": "Folklor"
},
{
"start": 564,
"end": 582,
"qid": 39252,
"pageid": 44182,
"title": "Ukleti_Holandez"
},
{
"start": 643,
"end": 676,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Death_Came_Through_a_Phantom_Ship"
},
{
"start": 781,
"end": 790,
"qid": 1860,
"pageid": 17145,
"title": "Engleski_jezik"
},
{
"start": 833,
"end": 843,
"qid": 150,
"pageid": 19983,
"title": "Francuski_jezik"
},
{
"start": 845,
"end": 854,
"qid": 188,
"pageid": 23277,
"title": "Njemački_jezik"
},
{
"start": 857,
"end": 876,
"qid": 7411,
"pageid": 34692,
"title": "Nizozemski_jezik"
}
] |
da333660-8349-431a-a361-a689074b870b | Carach_Angren | 569,799 | 1,035,310 | null | 0 | Ime sastava prevedno s vilenjačkog jezika Sindarin znači "Željezne Čeljusti" te je izvorno naziv utvrđenog prolaza prema sjeverozapadnom Mordoru u knjizi Gospodar prstenova književnika J. R. R. Tolkiena. | [
{
"start": 23,
"end": 34,
"qid": 203904,
"pageid": 114095,
"title": "Vilenjaci_(Tolkien)"
},
{
"start": 42,
"end": 50,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Sindarin"
},
{
"start": 137,
"end": 144,
"qid": 202886,
"pageid": 77573,
"title": "Mordor"
},
{
"start": 154,
"end": 172,
"qid": 15228,
"pageid": 13322,
"title": "Gospodar_prstenova"
},
{
"start": 185,
"end": 202,
"qid": 892,
"pageid": 114336,
"title": "J._R._R._Tolkien"
}
] |
a65e1cd1-e3f6-4853-90b4-3d26b327be30 | Carach_Angren | 569,799 | 1,035,310 | The Chase Vault Tragedy, Ethereal Veiled Existence i Lammendam (2003. – 2009.) | 1 | thumb|desno|200px|Seregor na koncertu u Kabaal am Gemaalu 2010. Carach Angren bio je osnovan u rujnu 2003. godine<ref> Carach Angren - Biografija na staroj inačici službenih stranica grupe Pristupljeno 3. rujna 2016. u nizozemskoj općini Landgraaf, nakon što su Seregor (tada član grupa Vaultage i Inger Indolia) i Ardek (tada član grupe Vaultage) odlučili započeti svoj glazbeni projekt jer su se obojici sviđale i legende i black metal. Grupi se ubrzo pridružio Ardekov brat Namtar koji je zauzeo mjesto bubnjara. Godinu dana kasnije, 1. rujna 2004., sastav je objavio svoj prvi demouradak The Chase Vault Tragedy.<ref> Carach Angren - The Chase Vault Tragedy na metal-archives.com Pristupljeno 3. rujna 2016. U pitanju je konceptualni glazbeni uradak o misteriju kripte Chase u kojoj su se mrtvački sanduci pomicali sami od sebe. Godine 2005., Vaultage se raspao te su Seregor i Ardek, zajedno s Namtarom, nastavili svoj projekt. | [
{
"start": 238,
"end": 247,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Landgraaf"
},
{
"start": 287,
"end": 295,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Vaultage"
},
{
"start": 298,
"end": 311,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Inger_Indolia"
},
{
"start": 287,
"end": 295,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Vaultage"
},
{
"start": 426,
"end": 437,
"qid": 132438,
"pageid": 55544,
"title": "Black_metal"
},
{
"start": 592,
"end": 615,
"qid": 28449967,
"pageid": 572030,
"title": "The_Chase_Vault_Tragedy"
},
{
"start": 756,
"end": 778,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Kripta_Chase"
}
] |
4133f229-60ee-4185-98a7-9b7fe0445fbb | Carach_Angren | 569,799 | 1,035,310 | The Chase Vault Tragedy, Ethereal Veiled Existence i Lammendam (2003. – 2009.) | 1 | Sastav je iste godine objavio svoj prvi EP Ethereal Veiled Existence na kojem je prepričana priča o Smeđoj dami, duhu koji navodno opsjeda dvoranu Raynham. Dvije godine kasnije sastav je potpisao ugovor s diskografskom kućom Maddening Media. Carach Angren je iste godine započeo snimati svoj prvi studijski album Lammendam koji je bio objavljen u travnju 2008. te je zadobio pozitivne kritike.<ref> <ref> <ref> Recenzija albuma Lammendam na sonic-seducer.de Pristupljeno 3. rujna 2016. | [
{
"start": 40,
"end": 42,
"qid": 169930,
"pageid": 63672,
"title": "EP"
},
{
"start": 43,
"end": 68,
"qid": 16837341,
"pageid": 571994,
"title": "Ethereal_Veiled_Existence"
},
{
"start": 100,
"end": 111,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Smeđa_dama"
},
{
"start": 139,
"end": 154,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Dvorana_Raynham"
},
{
"start": 205,
"end": 224,
"qid": 1917775,
"pageid": 308335,
"title": "Diskografska_kuća"
},
{
"start": 225,
"end": 240,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Maddening_Media"
},
{
"start": 313,
"end": 322,
"qid": 6482086,
"pageid": 569862,
"title": "Lammendam"
}
] |
f9721d24-93ec-4c60-98d6-207a119b1692 | Carach_Angren | 569,799 | 1,035,310 | Death Came Through a Phantom Ship, ugovor sa Season of Mistom i Where the Corpses Sink Forever (2009. – 2013.) | 1 | Drugi je studijski album grupe, Death Came Through a Phantom Ship, bio objavljen 26. veljače 2010. godine. Kako bi promovirao album, sastav se priključio europskoj turneji A Declaration of Hate te je nastupao s ekstremnim metal sastavima Dark Funeral, Zonaria i Nefarium. | [
{
"start": 32,
"end": 65,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Death_Came_Through_a_Phantom_Ship"
},
{
"start": 211,
"end": 227,
"qid": 465978,
"pageid": 293624,
"title": "Ekstremni_metal"
},
{
"start": 238,
"end": 250,
"qid": 2834192,
"pageid": 722794,
"title": "Dark_Funeral"
},
{
"start": 252,
"end": 259,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Zonaria"
}
] |