uuid
stringlengths 36
36
| article_title
stringlengths 1
176
| article_pageid
uint32 4
738k
| article_qid
uint32 1
117M
⌀ | section_heading
stringlengths 1
183
⌀ | section_level
uint32 0
4
| paragraph_text
stringlengths 1
63.7k
| paragraph_anchors
list |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
9cf686ae-2041-4983-b65e-2776647d6e9b | Olimpijski_park_Barra | 569,808 | 10,345,278 | null | 0 | mini|desno|Pogled na Olimpijski park Barra uoči [[OI 2016.|Olimpijskih igara 2016.]] Olimpijski park Barra (portugalski: Parque Olímpico da Barra) je naziv za 9 povezanih športskih borilišta u Barra da Tijuci, gradskoj četvrti Rio de Janeira. Park je služio kao športski kampus za Olimpijske i Paraolimpijske igre 2016., iako je izvorno bio sagrađen i za Panameričke igre 2007., također održane u Rio de Janeiru. | [
{
"start": 108,
"end": 119,
"qid": 5146,
"pageid": 21030,
"title": "Portugalski"
},
{
"start": 193,
"end": 208,
"qid": 808789,
"pageid": 569594,
"title": "Barra_da_Tijuca"
},
{
"start": 227,
"end": 241,
"qid": 8678,
"pageid": 50574,
"title": "Rio_de_Janeiro"
},
{
"start": 281,
"end": 291,
"qid": 8613,
"pageid": 164205,
"title": "OI_2016."
},
{
"start": 294,
"end": 319,
"qid": 1142161,
"pageid": 613069,
"title": "POI_2016."
},
{
"start": 355,
"end": 377,
"qid": 1059469,
"pageid": 548906,
"title": "Panameričke_igre_2007."
}
] |
9fcad50d-2724-4ee9-a821-6d9c59d00fb5 | Olimpijski_park_Barra | 569,808 | 10,345,278 | null | 0 | Na prostoru Parka, na Međunarodnom autodromu Nelsona Piqueta, 1980-ih održavale su se utrke Velike nagrade Brazila Formule 1.<ref> www.abc.net.au, Peter Lewis, »Rio Olympics 2016: Brazilian city in a race against time to be ready to play host to the Games!«, objavljeno 15. rujna 2013., pristupljeno 14. svibnja 2016. | [
{
"start": 62,
"end": 69,
"qid": 34644,
"pageid": 6411,
"title": "1980-ih"
},
{
"start": 92,
"end": 114,
"qid": 7961,
"pageid": 78163,
"title": "VN_Brazila"
},
{
"start": 115,
"end": 124,
"qid": 1968,
"pageid": 22914,
"title": "Formula_1"
}
] |
6d9e1100-64c5-462e-849c-700e4d333647 | Robert_Bosch | 596,877 | 71,032 | null | 0 | Robert August Bosch (Albeck kod Ulma, 23. rujna 1861. – Stuttgart, 12. ožujka 1942.), njemački tehničar, izumitelj i industrijalac. Svojim izumima visokonaponskog magnetnog upaljača, pumpe za uštrcavanje goriva u Dieselov motor i dr. bitno pridonio razvoju automobilskih motora i probio se od malog obrtnika do tvorničara. Utemeljitelj je industrijskog koncerna Robert Bosch GmbH.<ref> Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedija natuknica: Robert Bosch, struke: strojarstvo, www.enciklopedija.hr (pristupljeno 2. prosinca 2017.) | [
{
"start": 32,
"end": 36,
"qid": 3012,
"pageid": 94663,
"title": "Ulm"
},
{
"start": 38,
"end": 47,
"qid": 2888,
"pageid": 192,
"title": "23._rujna"
},
{
"start": 48,
"end": 53,
"qid": 7693,
"pageid": 1818,
"title": "1861."
},
{
"start": 56,
"end": 65,
"qid": 1022,
"pageid": 29468,
"title": "Stuttgart"
},
{
"start": 67,
"end": 77,
"qid": 2402,
"pageid": 777,
"title": "12._ožujka"
},
{
"start": 78,
"end": 83,
"qid": 18625,
"pageid": 1737,
"title": "1942."
},
{
"start": 105,
"end": 114,
"qid": 12633400,
"pageid": 66384,
"title": "Izumitelj"
},
{
"start": 213,
"end": 227,
"qid": 174174,
"pageid": 146479,
"title": "Dieselov_motor"
},
{
"start": 271,
"end": 277,
"qid": 12757,
"pageid": 83692,
"title": "Motor_s_unutarnjim_izgaranjem"
},
{
"start": 362,
"end": 379,
"qid": 234021,
"pageid": 596875,
"title": "Robert_Bosch_GmbH"
}
] |
fd7f95be-a4a0-4759-85d2-5ba3d861bb4d | Robert_Bosch | 596,877 | 71,032 | null | 0 | Školovao se u SAD-u, gdje je radio s Thomasom Alvom Edisonom. Njegovi izumi omogućili su široku primjenu motora s unutarnjim izgaranjem. Za svoje vrijeme imao je vrlo napredna društvena gledišta kojima je poboljšao uvjete radnika.<ref> Mrežno izdanje Die Zeit-a - Zeit online Dietmar H Lamparter. Robert Bosch, www.zeit.de, 12. studenog 2009. (pristupljeno 2. prosinca 2017.) Tako je 1906. uveo osmosatni radni dan i zagovarao industrijsku arbitražu.<ref> Mrežno izdanje Proleksis enciklopedije natuknica: Bosch, Robert August, struke: gopodarske znanosti, ličnosti, proleksis.lzmk.hr, 4. travnja 2014. (pristupljeno 2. prosinca 2017.) | [
{
"start": 14,
"end": 17,
"qid": 30,
"pageid": 10349,
"title": "SAD"
},
{
"start": 37,
"end": 60,
"qid": 8743,
"pageid": 28041,
"title": "Thomas_Alva_Edison"
},
{
"start": 105,
"end": 135,
"qid": 12757,
"pageid": 83692,
"title": "Motor_s_unutarnjim_izgaranjem"
},
{
"start": 384,
"end": 389,
"qid": 2049,
"pageid": 1773,
"title": "1906."
},
{
"start": 395,
"end": 414,
"qid": 341050,
"pageid": 596879,
"title": "Osmosatno_radno_vrijeme"
}
] |
4b62e470-b2c3-4be5-8b6d-238091f134f7 | Robert_Bosch | 596,877 | 71,032 | null | 0 | U Stuttgartu je o 75. rođendanu i 50. obljetnici rada tvrtke 1936. godine osnovao Bolnicu Roberta Boscha te ju poklonio gradu.<ref> Službene stranice Bolnice Roberta Boscha odijeljak: O nama, ''Povijest Bolnice Roberta Boscha', www.rbk.de (pristupljeno 2. prosinca 2017.) Zbog društvene zauzetosti, humanitarnog i karitativnog rada te mirotvorstva bio je na meti nacističkog režima u posljednjim godinama svoga života. Iako je bio borac protiv nacizma, pokopan je sa svim počastima na državnom groblju Trećeg Reicha.<ref> Medijski servis Youtube ''Die Deutsche Wochenschau - 1942-03-25 - Nr. 603 - Robert Bosch Bestattung'', www.youtube.com, 8. kolovoza 2015. (pristupljeno 2. prosinca 2017.) | [
{
"start": 2,
"end": 12,
"qid": 1022,
"pageid": 29468,
"title": "Stuttgart"
},
{
"start": 61,
"end": 66,
"qid": 18649,
"pageid": 1743,
"title": "1936."
},
{
"start": 363,
"end": 381,
"qid": 7318,
"pageid": 10822,
"title": "Treći_Reich"
},
{
"start": 444,
"end": 451,
"qid": 7310,
"pageid": 191388,
"title": "Nacizam"
},
{
"start": 502,
"end": 515,
"qid": 7318,
"pageid": 10822,
"title": "Treći_Reich"
}
] |
9f678936-3b8f-4eea-af13-091a7864aeec | Robert_Bosch | 596,877 | 71,032 | null | 0 | Godine 1984. uvršten je u Dvoranu slavnih automotorne industrije. Bio je oženjen i imao je dvoje djece: sina Roberta Boscha ml. i kći Evu Madelung.<ref> Handelsblatt dpa/pismohrana. Robert Bosch der Jüngere gestorben (Umro Robert Bosch mlađi), www.handelsblatt.com, 29. srpnja 2004. (pristupljeno 2. prosinca 2017.) | [
{
"start": 7,
"end": 12,
"qid": 2432,
"pageid": 1695,
"title": "1984."
}
] |
cae4b870-7573-4142-b5fc-950f1ad7e6a5 | Nagrada_Milovan_Gavazzi | 596,881 | 65,152,372 | null | 0 | Nagrada Milovan Gavazzi je nagrada za za izuzetna ostvarenja u promicanju etnološke struke. Dodjeljuje ju Hrvatsko etnološko društvo. Dodjeljuje godišnju nagradu i nagradu za životno djelo. Nosi ime Milovana Gavazzija.Hrvatsko etnološko društvo Pravilnik o nagradama “Milovan Gavazzi” Hrvatskog etnološkog društva (preuzeto 2. prosinca 2017. godine) | [
{
"start": 106,
"end": 132,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Hrvatsko_etnološko_društvo"
},
{
"start": 199,
"end": 217,
"qid": 12636981,
"pageid": 284479,
"title": "Milovan_Gavazzi"
}
] |
d28e4a24-3898-40dc-b727-c598a570ff90 | Nagrada_Milovan_Gavazzi | 596,881 | 65,152,372 | Nagrada za životno djelo | 0 | Nagrada za za životno djelo dodjeluje se jednom istaknutim pojedincima za izuzetan i trajan doprinos promicanju etnološke struke kroz objavljena, izložena ili na drugi način prezentirana ostvarenja. Nagrade se dodjeljuje članovima HED-a koji su članovi barem jednu godinu. Iznimno nagradu Hrvatsko etnološko društvo smije dodijeliti nagradu i nečlanovima ako su svojim djelovanjem znatno pridonijeli promicanju etnološke struke u Republici Hrvatskoj. Dobitniku nagrade za životno djelo nagrade dodjeljuje se novčana nagrada i povelja HED-a s naznakom naziva nagrade i godine dodjele. | [
{
"start": 112,
"end": 121,
"qid": 43455,
"pageid": 30696,
"title": "Etnologija"
}
] |
e59139ec-9e10-44b1-bb1c-d4f304dd0a72 | Usenet | 6,960 | 193,162 | null | 0 | Usenet (neki hrv. izrazi: interesne grupe, mrežne novine, usenet konferencije) je podmreža na Internetu koja se bazira na NNTP protokolu a čine ju poslužitelji namijenjeni primanju, slanju i razmjenjivanju članaka (eng. articles, posts). | [
{
"start": 94,
"end": 103,
"qid": 75,
"pageid": 104,
"title": "Internet"
},
{
"start": 122,
"end": 126,
"qid": 219730,
"pageid": 302411,
"title": "NNTP"
},
{
"start": 127,
"end": 136,
"qid": 8795,
"pageid": 461542,
"title": "Internet_protokol"
},
{
"start": 215,
"end": 219,
"qid": 1860,
"pageid": 17145,
"title": "Engleski_jezik"
}
] |
6d47fe2d-1e0a-4384-87e8-9a0f78f85317 | Usenet | 6,960 | 193,162 | null | 0 | Poslužitelji akumuliraju poruke koje su jedno vrijeme od svoga dolaska na poslužitelj (to vrijeme ovisi od poslužitelja) dostupne svima koji ih žele čitati. Poruke se mogu slati na poslužitelj, čitati s poslužitelja i brisati s poslužitelja (iako se ovo posljednje radi rijetko). | [] |
163a4b56-ab0e-4236-9acd-9d0630e07954 | Usenet | 6,960 | 193,162 | Povijest | 0 | Netnews Pokrenut je 1980. godine na Sveučilištu u Sjevernoj Karolini u SAD-u. Prvotno se zvao Netnews. | [
{
"start": 20,
"end": 25,
"qid": 2439,
"pageid": 1699,
"title": "1980."
}
] |
73511c53-7ba2-4621-af98-e47d56432234 | Usenet | 6,960 | 193,162 | Povijest | 0 | Usenet je skup poslužitelja tematskih grupa (newsgroups) na Internetu. Predstavlja internetski servis na kojem se putem tematskih grupa omogućuju otvorene rasprave o najrazličitijim temama, iznose zamisli, prenose znanja i iskustva, pita pitanja o bilo kojoj temi. Sličan je IRC-u, ali se razlikuje u tome što se ne komunicira u stvarnom vremenu, nego preko poruka. Mnogo sliči na razmjenu e-pošte, ali ovdje su su sve poruke koje je netko napisao javne, pa svaki korisnik mreže može ih čitati i ujedno odgovarati na njih. | [
{
"start": 28,
"end": 43,
"qid": 657881,
"pageid": 536816,
"title": "Tematska_grupa_(Usenet)"
},
{
"start": 275,
"end": 278,
"qid": 73,
"pageid": 18562,
"title": "IRC"
}
] |
514814e6-fbe0-489c-b155-eeefc0d12125 | Usenet | 6,960 | 193,162 | Usenet hijerarhija | 0 | mini|300px|right | [] |
bbcbd178-7c5a-42ac-ab19-8396b7097d11 | Usenet | 6,960 | 193,162 | Usenet hijerarhija | 0 | Grupe se dijele na općenite hijerarhije kako bi se olakšalo traženje pojedine grupe, a po vrsti članaka koje se u njih šalju razlikujemo binaries grupe za multimedijalne sadržaje i obične grupe za tekstualne sadržaje. | [] |
6495508d-9e58-4257-8ddb-6349e29fffe7 | Usenet | 6,960 | 193,162 | Usenet hijerarhija | 0 | Postoji jedna velika hijerarhija na engleskom jeziku (vidi sliku), a hijerarhija grupa na hrvatskom jeziku slijedi isti obrazac, samo na početku ima kraticu hr. | [] |
7d75242d-2b0e-41c0-b92c-94d2db563bf9 | Usenet | 6,960 | 193,162 | Usenet hijerarhija | 0 | Npr. u hr hijerarhiji postoji samo jedna grupa vezana uz linux: hr.comp.os.linux, dok ih u općenitoj (engleskoj) postoji nekoliko: | [
{
"start": 57,
"end": 62,
"qid": 388,
"pageid": 6526,
"title": "Linux"
}
] |
b389e815-f249-40e9-90de-102cd1e12cf9 | Usenet | 6,960 | 193,162 | Usenet hijerarhija | 0 | Dok se tekstualna grupa posvećena emulatorima zove hr.comp.emuliranje, grupa na kojoj možemo naći softver za emuliranje zove se hr.comp.emuliranje.binaries | [] |
f795e2f3-422d-4cbb-820b-3ae2d86a74dc | Edward_Seymour | 698,545 | 163,936 | null | 0 | mini|Edward Seymour Edward Seymour (1500. – 1552.) bio je najstariji preživjeli brat engleske kraljice i treće supruge Henrika VIII., Jane Seymour. Obnašao je funkciju lorda protektora Engleske od 1547. do 1549. godine u ime svog nećaka Eduarda VI. koji još nije bio punoljetan. Unatoč njegovoj popularnost među pukom, njegova je politika često razljutila gospodski stalež koji ga je na kraju smaknuo. | [
{
"start": 119,
"end": 132,
"qid": 38370,
"pageid": 22499,
"title": "Henrik_VIII.,_kralj_Engleske"
},
{
"start": 134,
"end": 146,
"qid": 182637,
"pageid": 24246,
"title": "Jane_Seymour"
},
{
"start": 237,
"end": 248,
"qid": 83229,
"pageid": 69771,
"title": "Eduard_VI."
}
] |
9da5f661-2f4e-42b1-a2f3-43a216ded56d | Edward_Seymour | 698,545 | 163,936 | Kraljev posjet | 0 | Do vremena kada je Henrik VIII. došao u Wulfhall, 1535., taj je skandal umro prirodnom smrću, a Edward se pomirio s ocem. Edwardov novi brak znatno je utjecao na razblaživanje gorčine prema ocu. Kralj je sigurno znao za tu priču, no vjerojatno je smatrao da je obitelj dovoljno propatila zbog svega toga pa im nije htio to opet predbaciti. Sir John je pak posjet vladara smatrao znakom da je prošlost završena i zaboravljena. | [
{
"start": 19,
"end": 31,
"qid": 38370,
"pageid": 22499,
"title": "Henrik_VIII.,_kralj_Engleske"
},
{
"start": 40,
"end": 48,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Wulfhall"
}
] |
2e53660a-4b2d-4cd1-a47f-ece809d96599 | Edward_Seymour | 698,545 | 163,936 | Kraljev posjet | 0 | Henrik je bio zahvalan i srdačan gost koji nije pretjerano držao do forme pa je s članovima obitelji domaćina razgovarao kao sa sebi ravnima. Unatoč tome što je uza se imao trudnu kraljicu, Henrik je uživao u Wulfhallu. Sir John je bio dobar domaćin, gospa Margaret bila je utjelovljenje svega onoga što je kralj smatrao odlikama supruge: krotka, iskrena, dobro odgojena i, najviše, plodna – razlikovala se od Ane Boleyn u svakom pogledu. | [
{
"start": 410,
"end": 420,
"qid": 80823,
"pageid": 24244,
"title": "Ana_Boleyn"
}
] |
a09abd3b-1116-4239-be02-abeaca2978d0 | Edward_Seymour | 698,545 | 163,936 | Kraljev posjet | 0 | Edwardovoj sestri Jane je tada bilo oko 27 godina. Već je tada petnaest godina boravila na kraljevu dvoru u službi Katarine Aragonske kojoj je bila odana, kao i njezinoj kćeri Mariji. | [
{
"start": 18,
"end": 22,
"qid": 182637,
"pageid": 24246,
"title": "Jane_Seymour"
},
{
"start": 115,
"end": 133,
"qid": 162819,
"pageid": 72829,
"title": "Katarina_Aragonska"
},
{
"start": 176,
"end": 182,
"qid": 82674,
"pageid": 68090,
"title": "Marija_Tudor"
}
] |
d56f327c-3266-41ef-9022-83c85a0c1025 | Edward_Seymour | 698,545 | 163,936 | Na dvoru Henrika VIII. | 0 | Janeina braća, Edward i Thomas, bili su s njom na dvoru i razborito je upozorili da ne daruje svoju nevinost Henriku: mora ostaviti dojam kreposne i skromne žene koja svoju čednost želi zadržati do braka. Bilo im je važno da Jane ne postane samo još jedna bezazlena ljubavnica kralja Henrika u nizu. | [
{
"start": 0,
"end": 7,
"qid": 182637,
"pageid": 24246,
"title": "Jane_Seymour"
},
{
"start": 24,
"end": 30,
"qid": 380513,
"pageid": 697256,
"title": "Thomas_Seymour"
}
] |
132fdf80-d251-4e06-b8b0-101e970a641f | Edward_Seymour | 698,545 | 163,936 | Na dvoru Henrika VIII. | 0 | Godine 1536. kralj je u Greenwichu izbacio svog tajnika, Thomasa Cromwella, iz dijela dvorca u kojem su bile njegove odaje i koje su tajnim hodnikom bile povezane s njegovim stanom i ondje uselio sir Edwarda Seymoura koji je neposredno prije toga postao član kraljeva Vijeća.<ref> | [
{
"start": 24,
"end": 34,
"qid": 179385,
"pageid": 275508,
"title": "Greenwich"
},
{
"start": 57,
"end": 74,
"qid": 294435,
"pageid": 56393,
"title": "Thomas_Cromwell"
}
] |
10c9e112-fc3d-4d3d-b8d7-284d3d9fcdf5 | Edward_Seymour | 698,545 | 163,936 | Kraljičin brat | 0 | Edwardova sestra, kao engleska kraljica poslije Ane Boleyn, bila je iznimno popularna među katolicima i frakciji odanoj španjolskom caru Karlu V., nećaku Katarine Aragonske, prve supruge Henrika VIII. Ta je frakcija sve radila što je bilo u njihovoj moći da se riješe Ane Boleyn s kraljevskoga dvora. U konačnici su u tome i uspjeli. mini|Obiteljski portret [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrika VIII. iz 1545. godine: Henrik, Jane i Eduard.]] Stupivši na prijestolje, Jane se trudila vratiti Mariju, Henrikovu najstariju kći, u red nasljeđivanja, ali i uzdići svoju obitelj, tako da je njezinoj braći omogućeno preuzimanje visokih državnih funkcija. | [
{
"start": 48,
"end": 58,
"qid": 80823,
"pageid": 24244,
"title": "Ana_Boleyn"
},
{
"start": 137,
"end": 145,
"qid": 32500,
"pageid": 20191,
"title": "Karlo_V.,_car_Svetog_Rimskog_Carstva"
},
{
"start": 154,
"end": 172,
"qid": 162819,
"pageid": 72829,
"title": "Katarina_Aragonska"
},
{
"start": 187,
"end": 200,
"qid": 38370,
"pageid": 22499,
"title": "Henrik_VIII.,_kralj_Engleske"
},
{
"start": 428,
"end": 432,
"qid": 182637,
"pageid": 24246,
"title": "Jane_Seymour"
},
{
"start": 435,
"end": 441,
"qid": 83229,
"pageid": 69771,
"title": "Eduard_VI."
},
{
"start": 494,
"end": 500,
"qid": 82674,
"pageid": 68090,
"title": "Marija_Tudor"
}
] |
35447242-79d9-4a8b-ad9a-141ee65a044b | Edward_Seymour | 698,545 | 163,936 | Kraljičin brat | 0 | Tijekom ljeta u crkvama se molilo za Janein siguran porođaj. Jane se nije pojavljivala u javnosti i vodila je relativno miran svakodnevan život. Kako bi joj ugodio, kralj je prihvatio njezina brata Edwarda u svoje Vijeće 22. svibnja. Jane je rodila zdravog dječaka očeve tjelesne građe i majčine svijetle puti. Ona je nekoliko dana poslije umrla. Henrik to nije dobro podnio. Svom je šurjaku, Edwardu, povjerio odgoj njihova sina, budućeg Eduarda VI. | [
{
"start": 439,
"end": 450,
"qid": 83229,
"pageid": 69771,
"title": "Eduard_VI."
}
] |
6f208ac3-12f5-4783-a182-f73fd3fe0d1d | Edward_Seymour | 698,545 | 163,936 | Lord protektor i regent Engleske | 0 | Nakon smrti Henrika VIII. poštivao se njegov posljednji oporučni dokument o sastavu regentskog vijeća koji bi bio na snazi dok Eduard VI. ne dosegne punoljetstvo. Mali Eduard bio je protestantski odgojen pod nadzorom strica Edwarda te je pokušao uvesti protestantizam u svoje kraljevstvo, što je bilo u suprotnosti s uvjerenjima pola zemlje, ujedno i Marijinim uvjerenjima, Henrikove najstarije kćeri, koja je uživala potporu španjolskoga cara Karla V. Eduard je svojoj sestri čak pokušao nametnuti "novu" vjeru zabranivši joj prakticiranje stare. Međutim, to je izazvalo pobunu španjolskog vladara te je Eduard brzo odustao od toga. mini|[[Eduard VI., jedini sin Henrika VIII. i prvi protestantski kralj Engleske]] Mnogi članovi starog, konzervativnog plemstva – koji su bili neprijateljski raspoloženi novoimenovanim aristokratima poput Edwarda i Thomasa Seymoura – bili su tijekom ove vladavine progonjeni. Thomas Howard, vojvoda od Norfolka, proveo je čitavo doba Eduarda VI. u Londonskom tornju. | [
{
"start": 351,
"end": 360,
"qid": 82674,
"pageid": 68090,
"title": "Marija_Tudor"
},
{
"start": 444,
"end": 452,
"qid": 32500,
"pageid": 20191,
"title": "Karlo_V.,_car_Svetog_Rimskog_Carstva"
},
{
"start": 664,
"end": 677,
"qid": 38370,
"pageid": 22499,
"title": "Henrik_VIII.,_kralj_Engleske"
},
{
"start": 849,
"end": 865,
"qid": 380513,
"pageid": 697256,
"title": "Thomas_Seymour"
},
{
"start": 910,
"end": 944,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Thomas_Howard,_vojvoda_od_Norfolka"
},
{
"start": 968,
"end": 979,
"qid": 83229,
"pageid": 69771,
"title": "Eduard_VI."
}
] |
9c9ca72a-9d07-4aa8-b09c-10e2055bde01 | Edward_Seymour | 698,545 | 163,936 | Ratovi | 1 | Seymour je bio neporecivo vješt kao vojnik, što je dokazao svojim ekspedicijama u Škotsku i obranu Bolonje 1546. godine. Njegov je glavni interes kao lord protektor bio rat sa Škotskom. Nakon niza uspješnih bitaka, došlo je i do neuspjeha. Naime, Škotska je sklopila savez s Francuskom koja je poslala svoje postrojbe za obranu Edinburgha 1548. godine, a škotska kraljica Marija je poslana u Francusku kod svog zaručnika, francuskog prestolonasljednika. Engleske su se snage povukle sa škotskih teritorija kada je Francuska napala Bolonju. Ti su ratovi ostavili veliku financijsku štetu za kraljevu riznicu. | [
{
"start": 372,
"end": 378,
"qid": 131412,
"pageid": 80561,
"title": "Marija_I.,_kraljica_Škotske"
}
] |
6e2eb8aa-f7ed-4939-8a7a-f2b4b62a8a35 | Edward_Seymour | 698,545 | 163,936 | Okršaj s bratom | 1 | mini|[[Thomas Seymour, lord admiral i brat Edwarda i Jane Seymour]] Edward je tijekom svog vladanja naišao na najveći izazov: njegov vlastiti brat, Thomas Seymour, koji je bio željan moći i bogatstva. Naime, tijekom Henrikovih posljednjih godina života, bio je poslan na diplomatsku misiju u Bruxelles. Razlog tome je bila ljubav koju je Katarina Parr, Henrikova posljednja supruga, gajila prema Thomasu. Henrik nikada nije vjerovao Thomasu. Kada se Thomas vratio u Englesku, bio je izbezumljen i bijesan jer nije bio imenovan članom regentskog vijeća svoga nećaka. Nije vjerovao da je to bila Henrikova želja, već bratova spletka. Za razliku od Edwarda, Thomas je bio impulzivan i isprazan. Pokušao je sklopiti brak koji bi mu omogućio veći politički utjecaj i bogatstvo. Prvo mu je oko skrenulo na Henrikovu mlađu kći, Elizabetu, a onda na udovu kraljicu, Katarinu Parr. Katarina je brzo prihvatila njegovu ponudu i konačno se udala iz ljubavi. Bila je istinski sretna te primila mladu Elizabetu u njihovo kućanstvo u Chelseaju. Poslije im se pridružila i gospa Jane Grey. No, novopečeni bračni par nije bilo u dobrim odnosima s Edwardom i njegovom suprugom. | [
{
"start": 53,
"end": 65,
"qid": 182637,
"pageid": 24246,
"title": "Jane_Seymour"
},
{
"start": 148,
"end": 162,
"qid": 380513,
"pageid": 697256,
"title": "Thomas_Seymour"
},
{
"start": 216,
"end": 226,
"qid": 38370,
"pageid": 22499,
"title": "Henrik_VIII.,_kralj_Engleske"
},
{
"start": 338,
"end": 351,
"qid": 192943,
"pageid": 72513,
"title": "Katarina_Parr"
},
{
"start": 821,
"end": 830,
"qid": 7207,
"pageid": 29844,
"title": "Elizabeta_I."
},
{
"start": 1064,
"end": 1073,
"qid": 162356,
"pageid": 69897,
"title": "Jane_Grey"
}
] |
6d14ed6a-d294-4089-b591-72065b7434de | Edward_Seymour | 698,545 | 163,936 | Okršaj s bratom | 1 | Ubrzo je trudna Katarina uhvatila svog voljenog muža u zagrljaju s Elizabetom, pa ju je otjerala s njihovog imanja. Kasnije su se pomirile, ali Elizabeta više nije smjela živjeti s njima. Poslije Katarinine smrti Thomas se ponovno javio Elizabeti u nadi da će prihvatiti njegovu ruku. No, odbila ga je, dobro znajući da regentsko vijeće to nikada neće odobriti. Thomasa je Vijeće ubrzo optužilo za više slučajeva veleizdaje. | [] |
bc25ff13-9adc-49e7-832d-ec7e87370a70 | Edward_Seymour | 698,545 | 163,936 | Pad | 0 | Seymour se tijekom vladavine suočavao s brojnim pobunama. Međutim, dalekosežne posljedice na njega može ostaviti samo regentsko vijeće koje u listopadu 1549. nije bilo zadovoljno njegovim upravljanjem. Budući da je Seymour mladoga kralja povukao iz javnosti i zatvorio u dvorac Windsor, mali Eduard je napisao da se osjećao kao u zatvoru. Vijeće je Seymoura optužio za uzurpiranje vlasti i lošeg vladanja (na koje nije ni imao pravo). Eduard je zapisao smrt svog ujaka tvrdeći da se pogubljenje izvršilo u Tower Hillu između osam i devet ujutro. | [] |
fcc29cac-aee4-4725-925b-bf9c7b563430 | Idrissa_Ouedraogo | 503,753 | 113,628 | null | 0 | Školovao se u Ouagadougou, Parizu i Kijevu. Poslije primitka diplome na Institut africain d’études cinématographiques u Ouagadougou bavio se uglavnom od 1981. kratkim filmovima, između ostalih s filmom Poko, koji je na panafrikanskom filmskom festivalu FESPACO odnio prvu nagradu. Prvi igrani film Yaam Dabo snima 1986., a slijede filmovi Yaaba 1988. i Tilaï 1990. Tilaï je na Filmskom festivalu u Cannesu nagrađen s Grand Prix du Jury. | [
{
"start": 14,
"end": 25,
"qid": 3777,
"pageid": 112955,
"title": "Ouagadougou"
},
{
"start": 27,
"end": 33,
"qid": 90,
"pageid": 19577,
"title": "Pariz"
},
{
"start": 36,
"end": 42,
"qid": 1899,
"pageid": 43515,
"title": "Kijev"
},
{
"start": 253,
"end": 260,
"qid": 1202380,
"pageid": 501604,
"title": "FESPACO"
},
{
"start": 377,
"end": 405,
"qid": 42369,
"pageid": 36957,
"title": "Filmski_festival_u_Cannesu"
}
] |
0ee96743-71ca-443a-8c24-15a022b55488 | Idrissa_Ouedraogo | 503,753 | 113,628 | null | 0 | 2002. je režirao jednu epizodu filma 11'09"01 September 11. Ouédraogo je osim toga bio producent TV serije Kadi Jolie, koja je prikazana na francuskoj televiziji. | [] |
723a9163-aae6-49f7-9c42-c43ee03f3aad | NK_Lipanjske_zore_Domanovići | 251,765 | 12,637,681 | null | 0 | NK Lipanjske zore je bivši hrvatski nogometni klub iz Domanovića kod Čapljine, BiH. | [
{
"start": 27,
"end": 45,
"qid": 12632607,
"pageid": 227797,
"title": "Hrvatski_nogomet_u_Bosni_i_Hercegovini"
},
{
"start": 54,
"end": 64,
"qid": 3034670,
"pageid": 208468,
"title": "Domanovići"
},
{
"start": 69,
"end": 77,
"qid": 337683,
"pageid": 18720,
"title": "Čapljina"
},
{
"start": 79,
"end": 82,
"qid": 225,
"pageid": 11045,
"title": "BiH"
}
] |
0711f571-7c2a-46a0-a93b-520af7817f9c | NK_Lipanjske_zore_Domanovići | 251,765 | 12,637,681 | null | 0 | Osnovan je 1996. godine. Boja domaćeg dresa je plava, a gostujućeg bijela. Adresa je u Domanovićima. Ima samo seniorsku selekciju.<ref>Nogometni savez Hercegovačko-neretvanske županije NK Lipanjske zore Domanovići (pristupljeno 8. svibnja 2019.) | [] |
187bee49-83cc-475c-ba26-3d35a2c9466b | NK_Lipanjske_zore_Domanovići | 251,765 | 12,637,681 | null | 0 | Nastupali su u županijskoj ligi HNŽ-a | [
{
"start": 15,
"end": 37,
"qid": 6509046,
"pageid": 182248,
"title": "1._županijska_liga_HNŽ"
}
] |
6e3f532f-c67a-4525-83ce-618c5f1b5bc1 | Cabahyba | 301,332 | 12,628,595 | null | 0 | Cabahyba (Cabahiba, Cawahib, Kawaíb, Cawahíb)), stara indijanska tupijska skupina koji su u kasnom 18. stoljeću živjeli na gornjem toku rijeke Tapajóz u Brazilu, koje Carl Friedrich von Martius označava pod imenom "Central Tupi". Nimuendajú (1924) rekonstruira povijest plemena što ga Martius spominje 1797 na gornjem Tapajozu kao "Cabahyba". Otuda su ih sredinom 19. stoljeća protjerali Portugalci uz pomoćratobornog plemena Mundurucu koje su naoružali. | [
{
"start": 65,
"end": 73,
"qid": 34070,
"pageid": 38204,
"title": "Tupian"
},
{
"start": 143,
"end": 150,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Tapajóz"
},
{
"start": 153,
"end": 160,
"qid": 155,
"pageid": 10235,
"title": "Brazil"
},
{
"start": 167,
"end": 193,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Carl_Friedrich_von_Martius"
},
{
"start": 388,
"end": 398,
"qid": 178630,
"pageid": 51499,
"title": "Portugalci"
}
] |
0defacf1-89fd-45ea-a0b0-ccda2f4a6433 | Cabahyba | 301,332 | 12,628,595 | null | 0 | Cabahybi su u nekoliko valova protjerani na zapad gdje su se raspršili u nekoliko skupina poznatih kao Cawahíb, Parintintin, Apairande, Odyahuibe i drugi. Pleme Parintintin nastanilo se u području Madeire (Menenedez 1989). Na rijeci Machado (Lévy-Strauss) zaustavili su se Tupí-Cawahíb. Neki su prešli i Machado i u Rondoniji su danas poznati kao Uru-Eu-Wau-Wau i Amundáwa.<ref>Parintintin | [
{
"start": 112,
"end": 123,
"qid": 2258581,
"pageid": 187184,
"title": "Parintintin"
},
{
"start": 125,
"end": 134,
"qid": 16112269,
"pageid": 188652,
"title": "Apairande"
},
{
"start": 136,
"end": 145,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Odyahuibe"
},
{
"start": 273,
"end": 285,
"qid": 955817,
"pageid": 83626,
"title": "Tupi-Kawahib"
},
{
"start": 347,
"end": 361,
"qid": 2261479,
"pageid": 176763,
"title": "Uru-Eu-Wau-Wau"
},
{
"start": 364,
"end": 372,
"qid": 650818,
"pageid": 85022,
"title": "Amundáwa"
}
] |
da0db0a1-7741-4e0f-a508-ec525b1fe742 | Cabahyba | 301,332 | 12,628,595 | null | 0 | Među njihove potomke danas se uključuju jezike, dijalekte i plemena Amundáwa, Apairandé, Apiaká, Ipotuát, Júma, Jupaú, Jurureí, Makirí ? (možda varijanta kawahibskog), Morerebi, Paranawát, Pawaté, Tenharim (s Diahói, Mialat, Parintintín), Takwatíp, Tukumanféd, Uru-Eu-Wau-Wau, Wiraféd, Yabutiféd, Yakarawakta. | [
{
"start": 68,
"end": 76,
"qid": 650818,
"pageid": 85022,
"title": "Amundáwa"
},
{
"start": 78,
"end": 87,
"qid": 16112269,
"pageid": 188651,
"title": "Apairandé"
},
{
"start": 89,
"end": 95,
"qid": 2415009,
"pageid": 117536,
"title": "Apiaká"
},
{
"start": 97,
"end": 104,
"qid": 12633012,
"pageid": 152920,
"title": "Ipotuát"
},
{
"start": 106,
"end": 110,
"qid": 3811213,
"pageid": 186631,
"title": "Júma"
},
{
"start": 112,
"end": 117,
"qid": 16112413,
"pageid": 187159,
"title": "Jupaú"
},
{
"start": 119,
"end": 126,
"qid": 6315444,
"pageid": 112871,
"title": "Jurureí"
},
{
"start": 128,
"end": 134,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Makirí"
},
{
"start": 168,
"end": 176,
"qid": 3862946,
"pageid": 187715,
"title": "Morerebi"
},
{
"start": 178,
"end": 187,
"qid": 3895241,
"pageid": 140116,
"title": "Paranawát"
},
{
"start": 189,
"end": 195,
"qid": 12639439,
"pageid": 306296,
"title": "Pawaté"
},
{
"start": 197,
"end": 205,
"qid": 1091659,
"pageid": 187188,
"title": "Tenharim"
},
{
"start": 209,
"end": 215,
"qid": 51637829,
"pageid": 176993,
"title": "Diahói"
},
{
"start": 217,
"end": 223,
"qid": 12636793,
"pageid": 152934,
"title": "Mialat"
},
{
"start": 225,
"end": 236,
"qid": 2258581,
"pageid": 165435,
"title": "Parintintín"
},
{
"start": 239,
"end": 247,
"qid": 12643288,
"pageid": 43081,
"title": "Takwatíp"
},
{
"start": 249,
"end": 259,
"qid": 16116545,
"pageid": 185150,
"title": "Tukumanféd"
},
{
"start": 261,
"end": 275,
"qid": 2261479,
"pageid": 176763,
"title": "Uru-Eu-Wau-Wau"
},
{
"start": 277,
"end": 284,
"qid": 12953970,
"pageid": 184999,
"title": "Wiraféd"
},
{
"start": 286,
"end": 295,
"qid": 16113047,
"pageid": 152926,
"title": "Yabutiféd"
},
{
"start": 297,
"end": 308,
"qid": 925088,
"pageid": 158962,
"title": "Yakarawakta"
}
] |
f4007f4e-8d52-4d32-9428-7781f3a29d47 | Dehumanizer | 660,494 | 838,552 | null | 0 | Dehumanizer je šesnaesti studijski album britanskog heavy metal sastava Black Sabbath. Diskografske kuće I.R.S. Records i Reprise Records objavile su ga 30. lipnja 1992. godine. | [
{
"start": 35,
"end": 40,
"qid": 482994,
"pageid": 134089,
"title": "Album"
},
{
"start": 41,
"end": 51,
"qid": 145,
"pageid": 7022,
"title": "Ujedinjeno_Kraljevstvo"
},
{
"start": 52,
"end": 63,
"qid": 38848,
"pageid": 17643,
"title": "Heavy_metal"
},
{
"start": 72,
"end": 85,
"qid": 47670,
"pageid": 54139,
"title": "Black_Sabbath"
},
{
"start": 87,
"end": 104,
"qid": 1917775,
"pageid": 308335,
"title": "Diskografska_kuća"
},
{
"start": 105,
"end": 119,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "I.R.S._Records"
},
{
"start": 122,
"end": 137,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Reprise_Records"
}
] |
836e0e59-69b4-408d-a0b1-fc9c16135d5e | Dehumanizer | 660,494 | 838,552 | null | 0 | Postava grupe na uratku – koju su činili Dio, Appice, Butler i gitarist Tony Iommi – ponovo se okupila 2006. godine pod imenom Heaven & Hell za kolekciju najvećih hitova Black Sabbath: The Dio Years i novi studijski album, The Devil You Know, koji je objavljen 2009. godine. | [
{
"start": 72,
"end": 82,
"qid": 202733,
"pageid": 182085,
"title": "Tony_Iommi"
},
{
"start": 127,
"end": 140,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Heaven_&_Hell"
},
{
"start": 170,
"end": 198,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Black_Sabbath:_The_Dio_Years"
},
{
"start": 223,
"end": 241,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "The_Devil_You_Know"
}
] |
ff76f602-6cfd-42ce-837c-af7a5ef57842 | Dehumanizer | 660,494 | 838,552 | O albumu | 0 | Uradak je snimljen u Walesu, u studiju Rockfield Studios. Na njemu se trebao pojaviti Cozy Powell, tadašnji bubnjar sastava, no dok je jahao konja slomio je zdjeličnu kost, te zbog toga nije mogao svirati bubnjeve. Dio je u početku želio da Powella zamijeni Simon Wright iz AC/DC-ja i njegove skupine, ali Butler i Iommi odbili su taj prijedlog. Umjesto toga u grupu su doveli Vinnyja Appicea, koji je bio bubnjar Black Sabbatha tijekom većeg dijela Dijevog prethodnog razdoblja u sastavu, od 1980. do 1982. godine. | [
{
"start": 21,
"end": 27,
"qid": 25,
"pageid": 33674,
"title": "Wales"
},
{
"start": 39,
"end": 56,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Rockfield_Studios"
},
{
"start": 86,
"end": 97,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Cozy_Powell"
},
{
"start": 258,
"end": 270,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Simon_Wright"
},
{
"start": 274,
"end": 279,
"qid": 27593,
"pageid": 28632,
"title": "AC/DC"
},
{
"start": 285,
"end": 300,
"qid": 478750,
"pageid": 632033,
"title": "Dio_(sastav)"
},
{
"start": 377,
"end": 392,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Vinny_Appice"
}
] |
6d222762-365a-49f0-96f5-86dccb2348d3 | Dehumanizer | 660,494 | 838,552 | O albumu | 0 | U vrijeme snimanja uratka Tony Martin nakratko se vratio skupini kad ga je ona pozvala da pokuša otpjevati nekoliko pjesama. Ostao je s njom samo par dana, a nakon toga sastav je nastavio raditi s Dijem. Martin je izjavio: "Već sam počeo raditi na svojem prvom samostalnom albumu, Back Where I Belongu – kad su me pozvali da se vratim, u to sam vrijeme bio posvećen tom uratku. To se dogodilo samo par mjeseci nakon što su počeli raditi s Ronniejem Jamesom Dijem. Želio sam dovršiti svoj samostalni projekt i odbio sam njihov prijedlog. Međutim, ostali smo u kontaktu i otišao sam na nekoliko koncerata. Ronnie nije baš bio presretan, ali na koncu im je bilo dosta i kasnije su me zamolili da im se vratim. Bilo je kao da nikad nisam ni otišao. Zapravo, nikad me nisu službeno otpustili; telefon je jednostavno prestao zvoniti. Ian Gillan (pjevač Deep Purplea i bivši pjevač Black Sabbatha) jednom me pitao jesu li me doista otpustili i rekao sam 'Ne.' Odgovorio je 'Nisu niti mene.' Jednostavno bismo se pojavili jednog dana i došli na pozornicu!"<ref><ref> | [
{
"start": 26,
"end": 37,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Tony_Martin"
},
{
"start": 828,
"end": 838,
"qid": 205230,
"pageid": 174122,
"title": "Ian_Gillan"
},
{
"start": 847,
"end": 859,
"qid": 101505,
"pageid": 46882,
"title": "Deep_Purple"
}
] |
8af91c28-98fd-4928-8612-9f7cb4df2193 | Dehumanizer | 660,494 | 838,552 | O albumu | 0 | Snimanje demoinačica pjesama s Powellom dovelo je do nekoliko snimki, među kojima su dvije neobjavljene pjesme: "The Night Life" (također znana kao "Next Time"), čiji se rif kasnije pojavio u pjesmi "Psychophobia" na albumu Cross Purposes, i "Bad Blood", koja je vrlo slična skladbi "I" na Dehumanizeru. Te se pjesme, uz ostale demosnimke i neimenovane pjesme, mogu pronaći na bootlegu Complete Dehumanizer Sessions. "Computer God" naziv je i neobjavljene pjesme The Geezer Butler Banda iz 1986.; međutim, ta skladba i pjesma na Dehumanizeru povezane su samo imenom. Butlerova je inačica pjesme dostupna za preuzimanje na njegovoj službenoj web-stranici.<ref> "Master of Insanity" također je neobjavljena pjesma Geezer Butler Banda, ali je inačica na Dehumanizeru zapravo njezina nova snimka. "Master of Insanity" jedina je pjesma na Dehumanizeru čije stihove nije napisao Dio.<ref> Jimi Bell, gitarist u Butlerovoj grupi, zapravo je pravi autor pjesme; i njegova se solodionica pojavila na Dehumanizeru. Geezer mu je obećao da će mu pripisati zasluge i platiti mu, no Jimiju zasluge nikad nisu bile pripisane niti je dobio plaću za njih. | [
{
"start": 224,
"end": 238,
"qid": 844604,
"pageid": 562119,
"title": "Cross_Purposes"
},
{
"start": 463,
"end": 486,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Geezer_Butler_Band"
}
] |
e48ea9c4-af18-411c-9309-8da03dc53ccf | Dehumanizer | 660,494 | 838,552 | O albumu | 0 | Dio je u emisiji Nasty Habits radiostanice WERS rekao: "Željeli smo da to bude pravi rock 'n' roll, prilično elementaran. Željeli smo stvoriti atmosferu kakvu imamo na nastupima i mislim da smo u tome uspjeli. Nismo radili mnoštvo overdubova ili refrenskih dionica. Smatram da je važno da grupa može i uživo izvesti sve stvari koje čini na albumu, bez ikakvih semplova i takvih sranja – stoga smo to, naravno, i učinili. Snimili smo sve kako i jest: samo gitaru, bas-gitaru, bubnjeve i vokale – tu i tamo par stvari na klavijaturama."<ref>WERS Nasty Habits, snimljeno u China Clubu u New Yorku, 6. kolovoza 1992. | [
{
"start": 43,
"end": 47,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "WERS"
},
{
"start": 539,
"end": 543,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "WERS"
}
] |
ec6cd9b0-2966-4a74-9b7f-99fdcc44b5ef | Dehumanizer | 660,494 | 838,552 | O albumu | 0 | Iako je postava skupine ista kao na uratku Mob Rules iz 1981. godine, glazbeni stil podosta je drugačiji i odmaknuo se od stila prethodnih radova, pogotovo prethodnog albuma Tyr. Kasnija dva albuma Dijeve skupine, Strange Highways (iz 1993.) i Angry Machines (iz 1996.), slijedila su glazbeni stil Dehumanizera. Black Sabbath tim je albumom ponovo postigao komercijalni uspjeh. Našao se na ljestvici top 40 albuma u Ujedinjenom Kraljevstvu, a na ljestvici Billboard 200 zauzeo je 44. mjesto. | [
{
"start": 43,
"end": 52,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Mob_Rules"
},
{
"start": 174,
"end": 177,
"qid": 838304,
"pageid": 569503,
"title": "Tyr_(album)"
},
{
"start": 214,
"end": 230,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Strange_Highways"
},
{
"start": 244,
"end": 258,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Angry_Machines"
},
{
"start": 456,
"end": 469,
"qid": 188819,
"pageid": 176847,
"title": "Billboard_200"
}
] |
fe8bfffb-9d39-42d4-99d8-5760816f5b80 | Dehumanizer | 660,494 | 838,552 | Nakon objave | 0 | Iommi je 1997. godine izjavio: "Bilo je lijepo opet pokušati raditi s Ronniejem… [Ali] zbog toga smo izgubili milijune… zbog sveg tog vremena koje je otišlo na snimanje, letenje u Sjedinjene Države i iz njih sa svom opremom; na vraćanje te opreme; snimanje ovdje [u Ujedinjenom Kraljevstvu]… Dosta smo tratili vrijeme i dosta novca otišlo je u dim… Da to opet pokušamo, drugačije bismo isplanirali cijelu situaciju i bilo bi u redu, ali tad smo morali to pokušati. U početku je Cozy bio uključen u proces, a onda nije."<ref> | [] |
c479d330-11b4-4409-a54f-d275c5c13666 | Dehumanizer | 660,494 | 838,552 | Nakon objave | 0 | Ta se postava Black Sabbatha razišla kad je Dijev ugovor sa skupinom istekao nekoliko dana prije povratničkih koncerata u Costa Mesi u studenom 1992. godine. Prema Iommijevim riječima Dio je otišao jer je trebao podržati posljednje koncerte Ozzyja Osbournea u Costa Mesi, a Ozzyja je nazvao "klaunom".<ref>Iommi, Tony, with T.J. Lammers. Iron Man: My Journey Through Heaven & Hell with Black Sabbath, 2011. Chapter 70: "Bound & Shackled". Dio nije snimao niti nastupao sa sastavom do 2006. godine.<ref>Iommi, Tony, with T.J. Lammers. Iron Man: My Journey Through Heaven & Hell with Black Sabbath, 2011. Chapter 86: "Heaven and Hell, tour and band". Na dvama koncertima u Costa Mesi Black Sabbath zamijenio je Dija Robom Halfordom, frontmenom Judas Priesta; druge su se noći Iommi, Butler i prvotni Sabbathov bubnjar Bill Ward pridružili Osbourneu i s njim odsvirali četiri pjesme. Halford i Dio bili su prijatelji (Dija je impresionirala Halfordov marljiv rad na projektu 'Stars') i Halford je odlučio održati koncerte u Costa Mesi pod uvjetom da mu Dio da svoj blagoslov, koji je dobio kad mu je telefonirao. Oba nastupa neslužbeno su snimljena u cijelosti i danas postoje njihove bootleg audiosnimke i videosnimke. | [
{
"start": 241,
"end": 257,
"qid": 133151,
"pageid": 96969,
"title": "Ozzy_Osbourne"
},
{
"start": 714,
"end": 729,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Rob_Halford"
},
{
"start": 742,
"end": 755,
"qid": 83468,
"pageid": 17621,
"title": "Judas_Priest"
},
{
"start": 816,
"end": 825,
"qid": 313699,
"pageid": 571797,
"title": "Bill_Ward"
}
] |
0bec25c8-88aa-4fdc-9d78-0350cf06addd | Dehumanizer | 660,494 | 838,552 | Nakon objave | 0 | The Rules of Hell ponovno je objavljen 7. veljače 2011. godine. Ta inačica sadrži bonus CD s različitim snimkama nekolicine pjesama ("Master of Insanity", "Letters from Earth" i "Time Machine"; potonja je pjesma dostupna na američkoj inačici albuma kao bonus skladba), ali i nekoliko pjesama snimljenih 25. srpnja 1992. godine na nastupu u Tampi, Floridi. | [] |
f90d6217-f3fb-4b8f-8787-ee6fa35a2808 | Dehumanizer | 660,494 | 838,552 | Recenzije | 0 | Bradley Torreano, recenzent AllMusica, dodijelio je albumu dvije i pol zvjezdice od njih pet i izjavio je: "Nastup Ronnieja Jamesa Dija [na albumu] posljednji je put tako dobar bio početkom 80-ih, a čuti Geezera Butlera kako svira s Tonyjem Iommijem nakon devet godina stvarno je nadahnjujuće. Ali čini se da nisu uspjeli stvoriti klasične Sabbathove pjesme, što je problem koji progoni taj uradak od prvog trenutka." Zaključio je: "Dehumanizer nije očajan, ali skupini je trebao biti znak da zaključi karijeru." | [
{
"start": 28,
"end": 37,
"qid": 31181,
"pageid": 297747,
"title": "AllMusic"
}
] |
653eddb6-b96c-43af-94db-ef7655b3c4fb | Lockheed_Corporation | 649,457 | 7,233 | null | 0 | Lockheed Corporation je američka aeronautička tvrtka. Osnovana je 1926.g. te je godina 1995. spojena s tvrtkom "Martin Marietta" u Lockheed Martin. | [
{
"start": 24,
"end": 32,
"qid": 30,
"pageid": 10349,
"title": "SAD"
}
] |
be40d3bc-d701-44c7-b945-fd82feb74006 | Lockheed_Corporation | 649,457 | 7,233 | Počeci | 1 | Allan Loughead i njegov brat Malcolm Loughead upravljali su tvrtkom Loughead Aircraft Manufacturing Company koja je poslovala od 1912. do 1920. Tvrtka je proizvodila i upravljala zrakoplovima za turističko razgledavanje Kalifornije. Razvila je prototip zrakoplova za civilno tržište. Međutim godine 1920. nakon što su tržište preplavili zrakoplovi iz prvog svjetskog rata tvrtka je zatvorena. Allan se je bavio prodajom nekretnina dok je Malcolm osnovao uspješnu tvrtku koja je izrađivala kočione sustave za automobile. | [
{
"start": 220,
"end": 231,
"qid": 99,
"pageid": 26430,
"title": "Kalifornija"
},
{
"start": 351,
"end": 371,
"qid": 361,
"pageid": 10576,
"title": "Prvi_svjetski_rat"
}
] |
048558d1-0667-4449-9a45-48395050c576 | Lockheed_Corporation | 649,457 | 7,233 | Počeci | 1 | Godine 1926., Allan Lockheed, John Northrop, Kenneth Kay i Fred Keeler osigurali su sredstva za osnivanje tvrtke Lockheed Aircraft Company smještene u Hollywoodu (promijenjen je naziv kako bi se fonetski točno izgovaralo ime tvrtke). Nova tvrtka je koristila istu tehnologiju sa zrakoplova Model S-1 u dizajnu modela zrakoplova Vega. U ožujku 1928. tvrtke je preselila u Burbank u Kaliforniji. Te godine je prodaja premašila milijun dolara. Od 1926. do 1928. tvrtka je proizvela preko 80 zrakoplova, zapošljavala 300 radnika koji su do travnja 1929. proizvodili 5 zrakoplova tjedno. U srpnju 1929., glavni dioničar, Fred Keeler prodao je 87% tvrtke "Lockheed Aircraft Company" tvrtki "Detroit Aircraft Corporation". U kolovozu 1929. Allan Loughead je dao ostavku. Velika depresija uništila je tržište zrakoplova i "Detroit Aircraft Corporation" je bankrotirala. | [
{
"start": 290,
"end": 299,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Model_S-1"
},
{
"start": 371,
"end": 378,
"qid": 39561,
"pageid": 212396,
"title": "Burbank"
},
{
"start": 764,
"end": 780,
"qid": 8698,
"pageid": 239425,
"title": "Velika_depresija"
}
] |
de321358-7f04-49b4-a5d7-126c186ffb1d | Lockheed_Corporation | 649,457 | 7,233 | Počeci | 1 | Godine 1932. skupina investitora predvođena braćom Robertom i Courtlandom Grossom i Walterom Varneyom kupila je tvrtku. Godine 1934., Robert E. Gross imenovan je predsjednikom nove tvrtke "Lockheed Aircraft Corporation" čije je sjedište bilo na mjestu današnje zračne luke u Burbanku. Brat Courtlandt S. Gross bio je koosnivač, te je nakon Robertove smrti 1961., naslijedio njegovo mjesto. Tvrtke je nazvana Lockheed Corporation 1977. | [] |
1197c675-0afd-41d1-bbf8-4d66c2d0e59b | Lockheed_Corporation | 649,457 | 7,233 | Počeci | 1 | Prvi uspješni model tvrtke koji je prodavan na tržištu bio je zrakoplov Vega proizveden 1927. Koristili su ga brojni avijatičari u postavljanju i rušenju tadašnjih rekorda u zrakoplovstvu. Među poznatijima su Amelia Earhart, Wiley Post i George Hubert Wilkins. Zrakoplov Model 10 Electra proizveden je 1936. Taj model koristili su 1937. Amelia Earhart i njen navigator Fred Noonan, u pokušaju da oblete svijet. Sljedili su zrakoplova Model 12 Electra Junior i Lockheed Model 14 Super Electra. | [
{
"start": 209,
"end": 223,
"qid": 3355,
"pageid": 23858,
"title": "Amelia_Earhart"
},
{
"start": 271,
"end": 287,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Model_10_Electra"
},
{
"start": 434,
"end": 457,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Model_12_Electra_Junior"
},
{
"start": 460,
"end": 491,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Lockheed_Model_14_Super_Electra"
}
] |
ef94ab9a-b7cf-46df-b81f-89d11ce79b2e | Lockheed_Corporation | 649,457 | 7,233 | Drugi svjetski rat | 1 | Model 14 korišten je kao osnove za nastanak bombardera Hudson kojeg su koristile američke zračne snage i britansko zrakoplovstvo prije i tijekom drugog svjetskog rata. Po licenci je prije početka rata u Japanu proizvedeno i 100 modela za japansku carsku vojsku. | [
{
"start": 55,
"end": 61,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Lockheed_Hudson"
},
{
"start": 145,
"end": 166,
"qid": 362,
"pageid": 10398,
"title": "Drugi_svjetski_rat"
},
{
"start": 203,
"end": 209,
"qid": 17,
"pageid": 7180,
"title": "Japan"
}
] |
bba7530d-276d-4072-b4b4-bf903a9b296c | Lockheed_Corporation | 649,457 | 7,233 | Drugi svjetski rat | 1 | Na početku drugog svjetsko rata pod vodstvom Clarencea (Kelly) Johnsona, jednog od najboljih američkih dizajnera zrakoplova, nastao je P-38 Lightning. Jedini zrakoplov koji se proizvodio od početka pa do kraja rata. Ovaj lovac korišten brojnim ulogama. Ovaj model srušio je najviše japanskih zrakoplova u ratu, a poznat je po tome što je srušio zrakoplov japanskog admirala Isorokua Yamamota. | [
{
"start": 374,
"end": 391,
"qid": 152325,
"pageid": 100870,
"title": "Isoroku_Yamamoto"
}
] |
5bc05441-9e57-4073-b38f-a27b30904e64 | Lockheed_Corporation | 649,457 | 7,233 | Drugi svjetski rat | 1 | Tvrtka Lockheed bila je deseta po vrijednosti proizvodnih ugovora tijekom rata. Ukupno je prizveza 19278 zrakoplova, što je 6% ratne proizvodnje. Pod licencom proizvodila je B-17 (2750 zrakoplova), te vlastite modele Lockheed Ventura (2600 zrakoplova), Lockheed Hudson (2900 zrakoplova) i P-38 (9000 zrakoplova). | [
{
"start": 174,
"end": 178,
"qid": 185000,
"pageid": 591638,
"title": "B-17_Flying_Fortress"
},
{
"start": 217,
"end": 233,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Lockheed_Ventura"
},
{
"start": 253,
"end": 268,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Lockheed_Hudson"
}
] |
87d3e415-a0f2-4702-a06b-b55a2396ecc1 | Lockheed_Corporation | 649,457 | 7,233 | Drugi svjetski rat | 1 | mini|desno|L-049 Constellation Tijekom drugog svjetskog rata u suradnji s tvrtkom TWA ("Trans-World Airlines") razvili su model L-049 Constellation, putnički zrakoplov koji je mogao prevesti 43 putnika iz New Yorka u London brzinom 480 km/h za 13h. Performanse Constellation su postavile novi standard u civilnom zrakoplovstvu. | [
{
"start": 128,
"end": 147,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "L-049_Constellation"
},
{
"start": 205,
"end": 214,
"qid": 22654,
"pageid": 689638,
"title": "New_York"
},
{
"start": 217,
"end": 223,
"qid": 84,
"pageid": 15955,
"title": "London"
}
] |
0eb47e9d-df72-4d85-a1da-dcc4644dee16 | Lockheed_Corporation | 649,457 | 7,233 | Skunk Works | 1 | mini|desno|Lockheed SR-71 Blackbird Godine 1943. Lockheed je u tajnosti počeo razvijati zrakoplov na mlazni pogon. Model Lockheed P-80 Shooting Star bio je prvi lovac na mlazni pogon koji se koristio u američkim zračnim snagama. Bio je to prvi tajni projekt koji je razvio dio tvrtke "Advanced Development Division", češće nazivan "Skunk Works" (prema stripu). Kasnije su iz te radionice nastali poznati modeli U-2 (1950-te), SR-71 Blackbird (1962) i F-117 Nighthawk (1978). | [
{
"start": 121,
"end": 148,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Lockheed_P-80_Shooting_Star"
}
] |
77e55124-7fb5-43a4-b49f-4e1272fc2c35 | Lockheed_Corporation | 649,457 | 7,233 | Projekti tijekom hladnog rata | 1 | Godine 1954. je poletio prvi Lockheed C-130 Hercules. Zatim je 1956. tvrtka dobila ugovor za razvoj balistički projektila Polaris (UGM-27 Polaris). F-104 Starfighter je prvi lovački zrakpolov koji se postizao brzine od 2 Macha. Tijekom 1960ih započeo je razvoj modela C-5 Galaxy (vojni transporni zrakoplov) i modela Lockheed L-1011 TriStar (putnički zrakoplov). Tvrtka je razvijala i borbeni helikopter AH-56 Cheyenne. | [
{
"start": 29,
"end": 52,
"qid": 182027,
"pageid": 649712,
"title": "Lockheed_C-130_Hercules"
},
{
"start": 148,
"end": 165,
"qid": 159881,
"pageid": 162281,
"title": "F-104_Starfighter"
},
{
"start": 221,
"end": 226,
"qid": 160669,
"pageid": 55166,
"title": "Mach"
},
{
"start": 268,
"end": 278,
"qid": 182012,
"pageid": 97587,
"title": "C-5_Galaxy"
},
{
"start": 317,
"end": 340,
"qid": 852,
"pageid": 204565,
"title": "Lockheed_L-1011_TriStar"
},
{
"start": 404,
"end": 418,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "AH-56_Cheyenne"
}
] |
af19f391-ee8a-4526-aca1-48d10a33f034 | Lockheed_Corporation | 649,457 | 7,233 | Projekti tijekom hladnog rata | 1 | Godina 1971. tvrtka koja je bila najveći dobavljač američke vojske upala je u dugove, te zatražila pozajmicu od američke vlade, koju je dobila. Novac je vratila 1977. | [] |
da046d98-46bd-425a-8c22-8f792099197d | Eugen_Pusić | 279,921 | 971,438 | null | 0 | mini|Eugen Pusić | [] |
730109d7-c7e2-4be7-912c-6f8e95655825 | Eugen_Pusić | 279,921 | 971,438 | null | 0 | Eugen Pusić (Zagreb, 1. srpnja 1916. – Zagreb, 20. rujna 2010.) hrvatski akademik i profesor Sveučilišta u Zagrebu | [
{
"start": 13,
"end": 19,
"qid": 1435,
"pageid": 5903,
"title": "Zagreb"
},
{
"start": 21,
"end": 30,
"qid": 2700,
"pageid": 1467,
"title": "1._srpnja"
},
{
"start": 31,
"end": 36,
"qid": 2087,
"pageid": 1763,
"title": "1916."
},
{
"start": 47,
"end": 56,
"qid": 2892,
"pageid": 187,
"title": "20._rujna"
},
{
"start": 57,
"end": 62,
"qid": 1995,
"pageid": 1678,
"title": "2010."
},
{
"start": 73,
"end": 81,
"qid": 1264085,
"pageid": 17261,
"title": "HAZU"
},
{
"start": 93,
"end": 114,
"qid": 675848,
"pageid": 7242,
"title": "Sveučilište_u_Zagrebu"
}
] |
6287a2aa-5958-45dd-bce3-5ef45a2085e6 | Eugen_Pusić | 279,921 | 971,438 | Životopis | 0 | Diplomirao je na Pravnome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i doktorirao 1939.Despot, Zvonimir. Otac Vesne Pusić bio je natporučnik sudac u vojsci NDH. Večernji list. 10. prosinca 2011. Preuzeto 30. prosinca 2011. | [
{
"start": 17,
"end": 57,
"qid": 1564297,
"pageid": 90739,
"title": "Pravni_fakultet_u_Zagrebu"
},
{
"start": 150,
"end": 163,
"qid": 241622,
"pageid": 18106,
"title": "Večernji_list"
}
] |
67197903-9443-4b89-a33d-0dc58fa4537c | Eugen_Pusić | 279,921 | 971,438 | Životopis | 0 | Nakon doktorata postaje pripadnikom Kraljevske jugoslavenske vojske 18. studenog 1939. Pohađa školu za pričuvne časnike od 18. siječnja do 14. kolovoza 1940. u Beogradu i Bitolju. Od 18. travnja 1941., osam dana nakon uspostava Nezavisne Države Hrvatske, Pusić se pridružuje Domobranstvu. Dana 12. srpnja 1941. promaknut je u čin častničkog namjestnika, a 30. rujna iste godine u čin nadporučnika. Vesna Pusić, njegova kćer, navodi kako je kao domobranski časnik samo radio svoj posao i bio također ilegalac i pripadnik antifašističkog pokreta. Činjenica je da je Eugen Pusić bio u sudstvu kvislinške tvorevine NDH pod čijom su rukom stradale tisuće žrtava.Goldstein: Eugen Pusić bio je partizanska krtica u redovima NDH, Šenol Selimović, intervju sa Slavkom Goldsteinom, objavljeno 13. prosinca 2011., pristupljeno 29. listopada 2015. | [
{
"start": 36,
"end": 67,
"qid": 3308846,
"pageid": 244205,
"title": "Kraljevska_jugoslavenska_vojska"
},
{
"start": 160,
"end": 168,
"qid": 3711,
"pageid": 6820,
"title": "Beograd"
},
{
"start": 171,
"end": 178,
"qid": 157246,
"pageid": 85136,
"title": "Bitola"
},
{
"start": 228,
"end": 253,
"qid": 153128,
"pageid": 6887,
"title": "Nezavisna_Država_Hrvatska"
},
{
"start": 275,
"end": 287,
"qid": 9296449,
"pageid": 323701,
"title": "Hrvatsko_domobranstvo_(NDH)"
},
{
"start": 330,
"end": 352,
"qid": 1503675,
"pageid": 141328,
"title": "Časnički_namjesnik"
},
{
"start": 384,
"end": 396,
"qid": 20525336,
"pageid": 141326,
"title": "Natporučnik"
},
{
"start": 398,
"end": 409,
"qid": 58191,
"pageid": 19663,
"title": "Vesna_Pusić"
},
{
"start": 751,
"end": 770,
"qid": 7539431,
"pageid": 500670,
"title": "Slavko_Goldstein"
}
] |
e0ebc332-3ae8-4789-ae16-c68fcd4ab40c | Eugen_Pusić | 279,921 | 971,438 | Životopis | 0 | Na Pravnome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu predavao je Znanost o upravi. Izabran je za izvanrednoga člana JAZU 1975. godine, a za redovitoga 1983. godine. | [
{
"start": 3,
"end": 43,
"qid": 1564297,
"pageid": 90739,
"title": "Pravni_fakultet_u_Zagrebu"
},
{
"start": 107,
"end": 111,
"qid": 1264085,
"pageid": 11549,
"title": "JAZU"
}
] |
956d2b85-6407-4352-aad2-c3a574fe5f25 | Eugen_Pusić | 279,921 | 971,438 | Životopis | 0 | Jedan je od zaslužnih za osnivanje Studijskoga centra za socijalni rad, gdje se obrazuju socijalni radnici. | [
{
"start": 35,
"end": 70,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Studijski_centar_za_socijalni_rad_Pravnoga_fakulteta_Sveučilišta_u_Zagrebu"
},
{
"start": 89,
"end": 106,
"qid": 205398,
"pageid": 82866,
"title": "Socijalni_radnik"
}
] |
51873e94-f4c7-42ce-82d1-225f5b2d5cf6 | Eugen_Pusić | 279,921 | 971,438 | Životopis | 0 | Bio je članom Izvršnoga odbora (1956. – 1960.), dopredsjednikom (1960. – 1964.) i predsjednikom (1964. – 1968.) Međunarodnoga vijeća za socijalnu skrb (engl. International Council on Social Welfare). | [
{
"start": 112,
"end": 150,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Međunarodno_vijeće_za_socijalnu_skrb"
}
] |
70ca746a-5102-4eac-8928-6d471a54b043 | Sedamdeset_učenika | 596,883 | 40,304 | null | 0 | U zapadnjačkom kršćanstvu obično se nazivaju učenicima,<ref>http://www.newadvent.org/cathen/05029a.htm Preuzeto 2. prosinca 2017. dok se u istočnome kršćanstvu obično nazivaju apostolima.<ref>https://oca.org/saints/lives/2017/01/04/100017-synaxis-of-the-seventy-apostles Preuzeto 2. prosinca 2017. Koristeći izvorne grčke riječi, oba su naslova opisna. | [
{
"start": 316,
"end": 321,
"qid": 36510,
"pageid": 10955,
"title": "Grčki"
}
] |
97d641de-b74b-4ec6-a529-499931942b49 | Sedamdeset_učenika | 596,883 | 40,304 | null | 0 | "Nakon toga odredi Gospodin drugih sedamdesetdvojicu učenika i posla ih po dva pred sobom u svaki grad i u svako mjesto kamo je kanio doći. Govorio im je: "Žetva je velika, ali radnika malo. Molite dakle gospodara žetve da radnike pošalje u žetvu svoju. Idite! Evo, šaljem vas kao janjce među vukove. Ne nosite sa sobom ni kese, ni torbe, ni obuće." (Lk, 10,1-4). | [] |
267ff626-f1fa-41a7-9165-1d637a8ee7a0 | Internet_Movie_Database | 13,422 | 37,312 | null | 0 | IMDb je pokrenut 1990. godine, a danas ga, prema natpisu na njegovoj naslovnoj stranici, mjesečno posjećuje više od 27 milijuna ljudi. Stranica nudi i mogućnost besplatnog učlanjenja koje članu omogućuje da unosi nove, te aktualizira ili ispravlja postojeće podatke, kao i da po želji komentira i ocjenjuje filmove ocjenama od 1 (najgore) do 10 (najbolje). | [
{
"start": 17,
"end": 22,
"qid": 2064,
"pageid": 1684,
"title": "1990."
}
] |
c2700f94-59cf-493b-a2bd-62110df37dcf | Internet_Movie_Database | 13,422 | 37,312 | null | 0 | IMDb ima i popise 250 najboljih (IMDb Top 250) i 100 najgorih filmova (IMDb Bottom 100) svih vremena. Ovi popisi baziraju se isključivo na ocjenama redovitih korisnika stranice. | [] |
ad7b07fd-2245-4d88-a13f-e6ff9d0ac12d | Slip_of_the_Tongue | 81,774 | 1,317,750 | null | 0 | Slip of the Tongue osmi je studijski album engleskog hard rock sastava Whitesnake, objavljen 1989. godine. Na albumu gitare svira čuveni Steve Vai. | [
{
"start": 27,
"end": 42,
"qid": 482994,
"pageid": 134089,
"title": "Album"
},
{
"start": 43,
"end": 52,
"qid": 21,
"pageid": 25767,
"title": "Engleska"
},
{
"start": 53,
"end": 62,
"qid": 83270,
"pageid": 34131,
"title": "Hard_rock"
},
{
"start": 71,
"end": 81,
"qid": 189965,
"pageid": 83368,
"title": "Whitesnake"
},
{
"start": 93,
"end": 98,
"qid": 2425,
"pageid": 1690,
"title": "1989."
},
{
"start": 117,
"end": 123,
"qid": 6607,
"pageid": 11377,
"title": "Gitara"
},
{
"start": 137,
"end": 146,
"qid": 193397,
"pageid": 80204,
"title": "Steve_Vai"
}
] |
8fd01c5e-e234-496d-b6c1-f8eec01a1f54 | Oslobodilačka_nacionalna_vojska_(Makedonija) | 627,724 | 2,296,614 | null | 0 | Oslobodilačka nacionalna vojska (albanski: Ushtria Çlirimtare Kombëtare – UÇK) (OVK) ili UÇK (alb. je bila paravojna organizacija albanskih nacionalista u Makedoniji, koja je nastala osloncem na mrežu koju je na Kosovu ranije bila uspostavila Oslobodilačka vojska Kosova boreći se za neovisnost od Srbije.<ref> | [
{
"start": 94,
"end": 98,
"qid": 8748,
"pageid": 42576,
"title": "Albanski"
},
{
"start": 107,
"end": 116,
"qid": 207320,
"pageid": 194246,
"title": "Paravojna_postrojba"
},
{
"start": 212,
"end": 218,
"qid": 1246,
"pageid": 13642,
"title": "Kosovo"
},
{
"start": 243,
"end": 270,
"qid": 193366,
"pageid": 127237,
"title": "Oslobodilačka_vojska_Kosova"
},
{
"start": 298,
"end": 304,
"qid": 403,
"pageid": 7093,
"title": "Srbija"
}
] |
c0b02828-9b49-4af6-981f-3fff09602992 | Oslobodilačka_nacionalna_vojska_(Makedonija) | 627,724 | 2,296,614 | null | 0 | Oružani sukob s makedonskom policijom i vojskom potrajao je tijekom čitave 2001. godine, a završen je uz međunarodno posredovanje, te je ONV predala oružje NATO savezu. | [
{
"start": 0,
"end": 47,
"qid": 817137,
"pageid": 72076,
"title": "Sukobi_u_Makedoniji_2001."
}
] |
38b60efc-d11b-4dcd-a36e-55bb9a76581a | Oslobodilačka_nacionalna_vojska_(Makedonija) | 627,724 | 2,296,614 | null | 0 | Brojni pripadnici ONV politički su se angažirali u Demokratskom savezu za integraciju, koja je na makedonskim parlamentarnim izborima u kolovozu 2002. god osvojila 12,2% glasova, tj. oko 55% glasova albanskog biračkog tijela istaknuvši se kao najjača stranka etničkih Albanaca u Makedoniji te je od 2002. do 2006. god. bila u koaliciji koja je vladala Makedonijom, i potom nastavila igrati važnu ulogu u političkom životu Makedonije. | [
{
"start": 51,
"end": 85,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Demokratski_savez_za_integraciju"
}
] |
16afa39c-0e3a-4f96-95dc-0b7e708f5ed2 | NK_Uljanik_Pula_(2003.) | 681,280 | null | null | 0 | U sezoni se natječe u 3. HNL – Zapad.<ref> | [
{
"start": 22,
"end": 36,
"qid": 16109893,
"pageid": 734049,
"title": "3._HNL_–_Zapad"
}
] |
56c20ee3-74ca-4b0b-9013-a716a0412118 | NK_Uljanik_Pula_(2003.) | 681,280 | null | O klubu | 0 | Nogometni klub naziva "Uljanik" je djelovao od 1948. do 2003. godine, pri istoimenom športskom društvu kojeg je sponzoriralo brodogradilište "Uljanik", kada mijenja naziv u "Pula 1856", a od 2007. godine djeluje pod nazivom "Istra 1961". <br> Osnivačka skupština novog NK "Uljanik" je održana u studenom 2003. godine, a klub je službeno registriran 2004. godine. <br> U početku se "Uljanik" bazirao na igranje s mlađim uzrastima, a kasnije je uvedena i seniorska ekipa, koja je postepeno napredovala kroz ligaški sustav. <br> NK "Uljanik" koristi stadion SRC "Uljanik Veruda", kojeg je do 2007. godine koristila "Istra 1961" (odnosno raniji "Uljanik"). <br> Zbog financijskih problema brodogradilišta "Uljanik" i njegovog kasnijeg gašenja, i NK "Uljanik" upada u financijske probleme. Početkom 2019. godine lokalni poduzetnici preuzimaju klub i tako ga financijski spašavaju, a klub je počeo ostvarivati tješnju športsku suradnju s "Istrom 1961".<ref> novilist.hr, Baskonia-Alaves spašava Uljanik, ali nogometnog četvrtoligaša s Verude, objavljeno 29. siječnja 2019., pristupljeno 10. kolovoza 2020. <ref> glasistre.hr, Spašavanje poznatog društva nakon kraha brodogradilišta: Pulski poduzetnici preuzimaju NOGOMETNI KLUB ULJANIK, objavljeno 21. lipnja 2019., pristupljeno 10. kolovoza 2020. <ref> istrain.hr, NK Istra 1961 i NK Uljanik krenuli sa zajedničkom suradnjom, objavljeno 25. srpnja 2019., pristupljeno 10. kolovoza 2020. | [
{
"start": 125,
"end": 150,
"qid": 1817824,
"pageid": 144322,
"title": "Brodogradilište_Uljanik"
},
{
"start": 224,
"end": 236,
"qid": 725916,
"pageid": 17910,
"title": "NK_Istra_1961"
},
{
"start": 555,
"end": 575,
"qid": 7596342,
"pageid": 85342,
"title": "ŠRC_Uljanik_Veruda"
}
] |
449d82e6-276e-4a11-89a8-5d9d38883e7f | Patogen | 726,293 | 170,065 | null | 0 | Najčešće prisutni patogeni mikroorganizmi u ljudskoj okolini su: bakterije, virusi, prioni, rikecije, klamidija, gljivice i paraziti. | [
{
"start": 92,
"end": 100,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Rikecija"
},
{
"start": 102,
"end": 111,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Klamidija"
}
] |
4201f6bd-9c12-48cc-8fb4-32e023bb3e6d | Patogen | 726,293 | 170,065 | null | 0 | Mikroorganizme možemo podijeliti na: | [] |
78a2ab4b-1bb4-469d-89a8-0bf4e74ab552 | Patogen | 726,293 | 170,065 | null | 0 | Znanstveno proučavanje mikroskopskih organizama, uključujući mikroskopske patogene organizme, naziva se mikrobiologija, dok se parazitologija odnosi na znanstveno proučavanje parazita i organizama koji su im domaćini. | [
{
"start": 104,
"end": 118,
"qid": 7193,
"pageid": 39687,
"title": "Mikrobiologija"
},
{
"start": 127,
"end": 141,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Parazitologija"
}
] |
0ca92896-14d2-4adf-89b0-3f789f989dfc | Patogen | 726,293 | 170,065 | null | 0 | Postoji nekoliko putova kojima patogeni mogu napasti domaćina. Glavni putovi imaju različite epizodne vremenske okvire, ali tlo ima najdulji ili najuporniji potencijal za zadržavanje patogena. | [
{
"start": 124,
"end": 127,
"qid": 36133,
"pageid": 12186,
"title": "Tlo"
}
] |
9bf29440-8330-480f-b503-7352bd57a20a | Patogen | 726,293 | 170,065 | null | 0 | Bolesti kod ljudi koje uzrokuju zarazni uzročnici poznate su kao patogene bolesti. Nisu sve bolesti uzrokovane patogenima, drugi uzroci su, na primjer, toksini, genetski poremećaji i vlastiti imunološki sustav domaćina. | [
{
"start": 152,
"end": 159,
"qid": 184651,
"pageid": 718317,
"title": "Toksin"
},
{
"start": 192,
"end": 209,
"qid": 1059,
"pageid": 648797,
"title": "Imunološki_sustav"
}
] |
3153488a-b66d-46be-9d27-e63555b44ba3 | Franjo_Filipović_(pedagog) | 726,242 | null | null | 0 | Franjo Filipović (Predavac kraj Bjelovara, 1. studenog 1901. — Zagreb, 31. listopada 1988.) - hrvatski pedagog | [
{
"start": 18,
"end": 26,
"qid": 636217,
"pageid": 293217,
"title": "Predavac"
},
{
"start": 32,
"end": 41,
"qid": 5707,
"pageid": 11310,
"title": "Bjelovar"
},
{
"start": 43,
"end": 54,
"qid": 2997,
"pageid": 658867,
"title": "1._studenog"
},
{
"start": 55,
"end": 59,
"qid": 2035,
"pageid": 107962,
"title": "1901"
},
{
"start": 63,
"end": 69,
"qid": 1435,
"pageid": 5903,
"title": "Zagreb"
},
{
"start": 71,
"end": 84,
"qid": 2949,
"pageid": 262,
"title": "31._listopada"
},
{
"start": 85,
"end": 89,
"qid": 2426,
"pageid": 108055,
"title": "1988"
},
{
"start": 94,
"end": 102,
"qid": 167420,
"pageid": 38323,
"title": "Hrvat"
},
{
"start": 103,
"end": 110,
"qid": 1231865,
"pageid": 56674,
"title": "Pedagog"
}
] |
3082a456-4362-4dc1-b90b-7aceb88a6906 | Franjo_Filipović_(pedagog) | 726,242 | null | null | 0 | Rođen je u Predavcu kraj Bjelovara, 1. studenog 1901. godine u obitelji zemljoradnika. Završio je gimnaziju u Bjelovaru 1917. godine, a Učiteljsku školu u Zagrebu 1921. godine. Bio je učitelj u Jasenovcu, Jakuševcu i Opatincu, potom je od 1928. do 1930. učitelj u građanskoj školi u Ludbregu, od 1930. do 1941. u Vježbaonici Visoke pedagoške škole u Zagrebu, kratko 1941. u Gospiću te od 1941. do 1943. u Prvoj muškoj građanskoj školi u Zagrebu. Uz učiteljski rad, nastavio je obrazovanje i završio Visoku pedagošku školu u Zagrebu 1941. godine. Od 1943. učitelj je Vježbaonice Visoke pedagoške škole u Zagrebu,<ref>https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6012 Preuzeto 13. kolovoza 2022. a od 1948. i njezin direktor. Danas je na tom mjestu Osnovna škola Izidora Kršnjavija u Zagrebu.<ref>http://os-ikrsnjavi-zg.skole.hr/skola/povijest Preuzeto 13. kolovoza 2022. Diplomirao je pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1946. godine. | [
{
"start": 63,
"end": 71,
"qid": 8436,
"pageid": 98263,
"title": "Obitelj"
},
{
"start": 98,
"end": 119,
"qid": 99261487,
"pageid": 683777,
"title": "Gimnazija_Bjelovar"
},
{
"start": 120,
"end": 124,
"qid": 2092,
"pageid": 107978,
"title": "1917"
},
{
"start": 155,
"end": 162,
"qid": 1435,
"pageid": 5903,
"title": "Zagreb"
},
{
"start": 163,
"end": 167,
"qid": 2162,
"pageid": 107983,
"title": "1921"
},
{
"start": 184,
"end": 191,
"qid": 37226,
"pageid": 83016,
"title": "Učitelj"
},
{
"start": 194,
"end": 203,
"qid": 605889,
"pageid": 12824,
"title": "Jasenovac"
},
{
"start": 205,
"end": 214,
"qid": 6125771,
"pageid": 291913,
"title": "Jakuševec"
},
{
"start": 217,
"end": 225,
"qid": 289197,
"pageid": 219309,
"title": "Opatinec"
},
{
"start": 283,
"end": 291,
"qid": 396474,
"pageid": 14395,
"title": "Ludbreg"
},
{
"start": 374,
"end": 381,
"qid": 319276,
"pageid": 12823,
"title": "Gospić"
},
{
"start": 477,
"end": 488,
"qid": 8434,
"pageid": 6497,
"title": "Obrazovanje"
},
{
"start": 874,
"end": 884,
"qid": 7922,
"pageid": 73573,
"title": "Pedagogija"
},
{
"start": 888,
"end": 919,
"qid": 3445232,
"pageid": 23014,
"title": "Filozofski_fakultet_u_Zagrebu"
},
{
"start": 920,
"end": 924,
"qid": 18610,
"pageid": 108008,
"title": "1946"
}
] |
e40cb10b-4b3f-4f95-b778-1516a4b17ab6 | Franjo_Filipović_(pedagog) | 726,242 | null | null | 0 | Napisao je više udžbenika i priručnika iz matematike i fizike za osnovnu školu. Prvi je u Hrvatskoj napisao knjigu o metodici nastave fizike u osnovnoj školi 1965. godine. Pisao je o pedagogiji u časopisima i prevodio s esperanta. | [
{
"start": 16,
"end": 25,
"qid": 83790,
"pageid": 461075,
"title": "Udžbenik"
},
{
"start": 42,
"end": 52,
"qid": 395,
"pageid": 12,
"title": "Matematika"
},
{
"start": 55,
"end": 61,
"qid": 413,
"pageid": 10,
"title": "Fizika"
},
{
"start": 65,
"end": 78,
"qid": 9842,
"pageid": 474941,
"title": "Osnovna_škola"
},
{
"start": 90,
"end": 99,
"qid": 224,
"pageid": 7,
"title": "Hrvatska"
},
{
"start": 158,
"end": 162,
"qid": 2650,
"pageid": 108028,
"title": "1965"
},
{
"start": 220,
"end": 229,
"qid": 143,
"pageid": 1619,
"title": "Esperanto"
}
] |
042eec27-4407-4bb6-880b-5e6c25bf574a | Franjo_Filipović_(pedagog) | 726,242 | null | null | 0 | Dobio je nagradu "Ivan Filipović" 1971. godine. To je hrvatska državna nagrada za životno djelo u području predškolskog odgoja, osnovnom, srednjem školstvu, visokom školstvu i znanstvenom i stručnom radu. | [
{
"start": 9,
"end": 33,
"qid": 20527104,
"pageid": 196844,
"title": "Nagrada_Ivan_Filipović"
}
] |
c705f0f0-5282-46ff-99df-97a2dec13525 | Franjo_Filipović_(pedagog) | 726,242 | null | null | 0 | Imao je dva sina Radovana i Davorina Filipovića, koji su radili kao inženjeri strojarstva u Njemačkoj. | [
{
"start": 12,
"end": 16,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Sin"
},
{
"start": 78,
"end": 89,
"qid": 101333,
"pageid": 7014,
"title": "Strojarstvo"
},
{
"start": 92,
"end": 101,
"qid": 183,
"pageid": 6039,
"title": "Njemačka"
}
] |
0e9dba9a-b07f-4235-9896-0753a7f6045f | Veliki_koraljni_greben | 41,063 | 7,343 | null | 0 | Greben jednim dijelom prati prirodne otoke, odnosno vrhove odavno potonula planinskoga lanca. No njegova izvanredna raznolikost potječe od 3000 koraljnih grebena, više od 900 otoka, atola i laguna, od kojih se svaki nalazi u drukčijoj fazi razvoja. Zbog toga je 1981. godine upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji, a CNN ga je svrstao na popis sedam svjetskih čuda prirode. Veliki koraljni greben mogu iskorištavati samo autohtono stanovništvo, Aboridžini i Torres Strait otočani, te je važan dio njihove kulture i duhovnosti. Turizam Velikog koraljnog grebena Australiji je 2012. godine donio ukupno 5,7 milijarda A$.<ref>[https://www.environment.gov.au/system/files/resources/a3ef2e3f-37fc-4c6f-ab1b-3b54ffc3f449/files/gbr-economic-contribution.pdf. "Economic Contribution of the Great Barrier Reef", Great Barrier Reef Marine Park Authority, ISBN 978 1 922126 02 3 (eknjiga)] objavljeno 2013., pristupljeno 6. studenoga 2016. | [
{
"start": 37,
"end": 42,
"qid": 23442,
"pageid": 11123,
"title": "Otok"
},
{
"start": 285,
"end": 291,
"qid": 7809,
"pageid": 29756,
"title": "UNESCO"
},
{
"start": 295,
"end": 348,
"qid": 1363887,
"pageid": 315025,
"title": "Popis_mjesta_svjetske_baštine_u_Australiji_i_Oceaniji"
},
{
"start": 352,
"end": 355,
"qid": 48340,
"pageid": 122596,
"title": "CNN"
},
{
"start": 379,
"end": 399,
"qid": 489772,
"pageid": 10536,
"title": "Sedam_svjetskih_čuda"
},
{
"start": 480,
"end": 490,
"qid": 12060728,
"pageid": 20888,
"title": "Aboridžini"
},
{
"start": 493,
"end": 514,
"qid": 379636,
"pageid": 300584,
"title": "Torres_Strait_otočani"
},
{
"start": 650,
"end": 652,
"qid": 259502,
"pageid": 112052,
"title": "Australski_dolar"
}
] |
1d7b5fcf-a28d-4dc8-b5d6-1b62e8746ee5 | Veliki_koraljni_greben | 41,063 | 7,343 | Odlike | 0 | Svaki polip može uvući kalcijev karbonat iz mora i pretvoriti ga u vapnenastu koru koja, kad je umnožimo nekoliko milijardi puta, tvori koraljni greben, No polip svoje vapnenasto sklonište dijeli sa sićušnim biljkama koje se zovu zoowanthellae. One pomoću svjetlosti pretvaraju ugljični dioksid i vodu u ugljikohidrate i kisik, Polipi apsorbiraju te spojeve, a biljkama zauzvrat daju nitrate i druge otpadne vari. Zbog toga koraljni grebeni mogu nastali samo na mjestima do kojih dopire sunčeva svjetlost, odnosno u bistroj vodi do 40 m dubine. | [
{
"start": 23,
"end": 40,
"qid": 23767,
"pageid": 318226,
"title": "Kalcijev_karbonat"
},
{
"start": 278,
"end": 294,
"qid": 1997,
"pageid": 77466,
"title": "Ugljični_dioksid"
},
{
"start": 321,
"end": 326,
"qid": 629,
"pageid": 7101,
"title": "Kisik"
},
{
"start": 361,
"end": 369,
"qid": 756,
"pageid": 27618,
"title": "Biljke"
}
] |
5f687581-15eb-4861-8459-897af0bc1511 | Veliki_koraljni_greben | 41,063 | 7,343 | Povijest | 0 | Veliki koraljni greben je jedan od najljepših ukrasa našeg planeta koji se nalazi uz obalu Australije. O tom dragulju modre, indigo, safirne i čisto bijele boje, čija se divota vidi čak i s Mjeseca – neobično je da su prvi Europljani koji su vidjeli Veliki koraljni greben bili tako šturi u njegovom opisu. | [
{
"start": 91,
"end": 101,
"qid": 408,
"pageid": 12209,
"title": "Australija"
},
{
"start": 190,
"end": 197,
"qid": 405,
"pageid": 6118,
"title": "Mjesec"
},
{
"start": 223,
"end": 233,
"qid": 46,
"pageid": 6006,
"title": "Europa"
}
] |
d02e2cd3-9694-4c18-a0d3-253750d0aaa1 | Veliki_koraljni_greben | 41,063 | 7,343 | Povijest | 0 | Josepha Banksa, botaničara s Endeavoura, greben je ispunio strahopoštovanjem. Pošto je njegov brod bio popravljen, napisao je: „Greben poput ovoga pokraj kojeg smo upravo prošli nešto je što u Europi uopće ne postoji, a ne postoji ni nigdje drugdje osim u ovim morima, To je zid od koraljne stijene koji se okomito uzdiže iz beskrajnoga oceana…“ Iako je za rast koralja potrebno plitko more s mnogo sunčeve svjetlosti, Banks je imao pravo kad je rekao da je Veliki koraljni greben jedinstven. | [
{
"start": 193,
"end": 199,
"qid": 46,
"pageid": 6006,
"title": "Europa"
}
] |
d27a0e88-18aa-4d86-a271-ef7cb76d1ec2 | Veliki_koraljni_greben | 41,063 | 7,343 | Bioraznolikost | 0 | mini|lijevo|Veliki koraljni greben mini|Plava [[morska zvijezda na koraljnim stijenama]] mini|lijevo|[[Riba klaun]] mini|[[Golema želva]] mini|[[Divovska školjka]] | [] |
b76775ee-af08-42b3-98a9-64b8e098a4f1 | Veliki_koraljni_greben | 41,063 | 7,343 | Bioraznolikost | 0 | Posjetitelju će se učiniti da je koraljni greben lijepo i spokojno mjesto, no to je istodobno i mjesto beskonačne borbe, jer se svako stvorenje koje ovdje živi s ostalima bori za hranu i prostor. Postoje i meki i tvrdi koralji različitih oblika i veličina; neki izgledaju poput rogova, drugi poput bičeva ili lepeza; neki su dovoljno čvrsti da mogu podnijeli udaranje valova, a drugi tako krhki da mogu živjeti samo u posve mirinim vodama. Neke vrste rastu brže od drugih, pa ih zasjenjuju i kradu im svjetlost. Neki drugi se koriste otrovnim lovkama kako bi se riješiti konkurencije, ili u vodu ispuštaju smrtonosne kemijske spojeve. | [] |
742440b3-a60f-4114-ab1d-8259adc377f2 | Veliki_koraljni_greben | 41,063 | 7,343 | Bioraznolikost | 0 | Tijekom dana u plitkim vodama koraljnih grebena nije mimo, no najveća aktivnost ipak se događa noću. Noću se koraljni polipi hrane, izbacujući svoje višebojne lovke kako bi uhvatili sitne životinjice i biljke koje se nazivaju planktonom. Kad se pojave milijarde lovaka, čini se kao da je čitav greben procvao. Danju do toga ne može doći jer bi krakovi zaklonili alge zooxanthellae od sunca. | [
{
"start": 226,
"end": 236,
"qid": 25367,
"pageid": 24864,
"title": "Plankton"
},
{
"start": 384,
"end": 389,
"qid": 525,
"pageid": 6041,
"title": "Sunce"
}
] |
6e7e0691-61c0-4b27-9498-8932cc1d8b7b | Veliki_koraljni_greben | 41,063 | 7,343 | Bioraznolikost | 0 | Tijekom proljeća u određenim se noćima događa izvanredna predstava. Naime, duž čitavoga koraljnoga grebena, na neki nepoznat kemijski ili svjetlosni znak, čitava populacija polipa reagira ispuštajući narančaste, crvene, plave i zelene čestice jajnih stanica i sperme. Te čestice isplivaju na površinu i prekriju je jarkim bojama. | [
{
"start": 8,
"end": 16,
"qid": 1312,
"pageid": 60264,
"title": "Proljeće"
}
] |
8210fd1d-5945-46fc-a957-514229fed054 | Veliki_koraljni_greben | 41,063 | 7,343 | Bioraznolikost | 0 | Potom se čestice otvore i jajne slanice i spermiji se izmiješaju kako bi stvorili nove polipe, koje će plima odnijeli u potragu za prikladnim slobodnim mjestom na kojem mogu početi graditi nov koraljni greben. | [] |
8846e5d3-308f-4ef0-ac3d-4f7a7ade9f8e | Veliki_koraljni_greben | 41,063 | 7,343 | Bioraznolikost | 0 | Na život medu koraljima prilagodile su se i spužve i vlasulje. morski puževi i morski krastavci, rakovi, goleme školjke, morske zmije, meduze i ribe beskonačno različitih boja i nijansi. Unutar i izvan grebena žive i morski psi, a u dubljim vodama ima i dupina i kitova. | [
{
"start": 44,
"end": 50,
"qid": 18960,
"pageid": 37901,
"title": "Spužve"
},
{
"start": 254,
"end": 260,
"qid": 215760,
"pageid": 32850,
"title": "Dupini"
},
{
"start": 263,
"end": 269,
"qid": 160,
"pageid": 23662,
"title": "Kitovi"
}
] |
21a9b54e-dffa-48ee-84a1-7a85a5d62ede | Veliki_koraljni_greben | 41,063 | 7,343 | Bioraznolikost | 0 | Koraljni greben neprestano raste. A čim novi komadić koralja probije morsku površinu, na njemu se odmah pojavljuje kapa od bijeloga pijeska na kojem nešto raste. Neki takvi kolonizatori pojavljuju se uistinu nevjerojatno brzo. Imaju plodove koji podnose slanu vodu i mogu mjesecima plutati po oceanu prije nego što nađu pogodnu luku i proklijaju. Za njima dolaze i druge biljke. Ptice koje su nazočne posvuda na koraljnom grebenu također daju svoj dragocjeni prilog sadnji bilja, a stvaraju i gnojivo koje obogaćuje tlo. Galebovi vole paskvice i raznose njihovo sjeme po svim otocima. Crne blune grade gnijezda u stablima i raznose njihove sjemenke na svojim krilima. | [] |
174db6da-9a7e-4bbb-b8d6-d33749a41e15 | Veliki_koraljni_greben | 41,063 | 7,343 | Bioraznolikost | 0 | Na koraljnim otocima živi mnoštvo morskih ptica: čigre, blune, galebovi, fregate i gospodski australski orlovi, koje se međusobno svađaju oko bogate žetve na grebenima. Ljeti ženke kornjača pužu na obalu kako bi položile jaja u topao pijesak. Oko osam tjedana poslije pojavljuju se tisuće malih kornjača i neoprezno jure prema moru, dok na njih vrebaju morske ptice, rakovi i štakori. | [
{
"start": 181,
"end": 189,
"qid": 223044,
"pageid": 23218,
"title": "Kornjače"
},
{
"start": 367,
"end": 373,
"qid": 25364,
"pageid": 127680,
"title": "Rakovi"
},
{
"start": 376,
"end": 383,
"qid": 36396,
"pageid": 192094,
"title": "Štakori"
}
] |