Datasets:
cyanic-selkie
/
wikianc-hr

Dataset card Viewer Files Community
uuid
stringlengths
36
36
article_title
stringlengths
1
176
article_pageid
uint32
4
738k
article_qid
uint32
1
117M
⌀
section_heading
stringlengths
1
183
⌀
section_level
uint32
0
4
paragraph_text
stringlengths
1
63.7k
paragraph_anchors
list
70a36c7a-b568-4579-8350-5a5c683c90a8
Malena_Ernman
211,166
187,210
Opere
1
Pjevala je Cherubino u operi Figarov pir (Staatsoper Berlin / Daniel Barenboim), Rosinu u Seviljskom brijaču (Staatsoper Berlin, Opera Stockholm, Finska nacionalna Opera), naslovnu ulogu Carmen (Opera Stockholm) i Zerlinu u Don Giovanniju (Staatsoper Berlin / Barenboim).
[ { "start": 29, "end": 40, "qid": 201873, "pageid": 40675, "title": "Figarov_pir" }, { "start": 90, "end": 108, "qid": 208659, "pageid": 252272, "title": "Seviljski_brijač" }, { "start": 224, "end": 238, "qid": 192039, "pageid": 101932, "title": "Don_Giovanni" } ]
e3df37ba-0b10-47f9-a85a-0a75d424423d
Malena_Ernman
211,166
187,210
Opere
1
Radila je s Renéom Jacobsom u Berlinu, Bruxellesu, Innsbrucku, Beču i Parizu kao Nerone u Agripini, Robertova Griselda u Scarlatti, Diana u Cavallinoj La Calisto i Nerone u L'incoronazione di Poppea. Pjevala je Sesto u Händelovoj Giulio Cesare na Drottningholm Festivalu 2001., te je pjevala na Festivalu pjevača Glyndebourne Nancy u Albert Herringu (ljeto 2002.). Pjevala je Orlovsku u opereti Johanna Straussa Šišmiš (ljeto 2003).
[ { "start": 30, "end": 37, "qid": 64, "pageid": 19980, "title": "Berlin" }, { "start": 39, "end": 49, "qid": 9005, "pageid": 22345, "title": "Bruxelles" }, { "start": 51, "end": 61, "qid": 1735, "pageid": 11333, "title": "Innsbruck" }, { "start": 63, "end": 67, "qid": 1741, "pageid": 12879, "title": "Beč" }, { "start": 70, "end": 76, "qid": 90, "pageid": 19577, "title": "Pariz" }, { "start": 334, "end": 349, "qid": null, "pageid": null, "title": "Albert_Herring" }, { "start": 395, "end": 411, "qid": 29283, "pageid": 54788, "title": "Johann_Strauss" }, { "start": 412, "end": 418, "qid": 464930, "pageid": 676716, "title": "Šišmiš_(opereta)" } ]
cae44f74-9463-4fd2-ab52-0f58ca596abf
Malena_Ernman
211,166
187,210
Opere
1
Tijekom 2003. i 2004. pjevala je Donnu Elviru u Don Giovanniju (La Monnaie u Bruxellesu). Tijekom proljeća i ljeta 2005., izvodila je više uloga u Boesmansovoj Julii at La Monnaie. 2006. je debitirala na Salzburg Festivalu kao Annio u La clemenzi di Tito. 2007. je pjevala u Sestu Giulio Cesare s René Jacobso u Beču i Nerone u L'incoronazionei di Poppea u Amsterdamu. 2008. je pjevala Angelinu u La Cenerentoli (Švedska Opera).
[ { "start": 48, "end": 62, "qid": 192039, "pageid": 101932, "title": "Don_Giovanni" } ]
6c0db654-38e8-4494-93ff-91796215e121
Malena_Ernman
211,166
187,210
Melodienfestivalen 2009. i Eurovizija
1
28. studenog 2008. je ušla na Melodienfestivalen s pjesmom La Voix koju je napisao Fredrik Kempe. 28. veljače 2009. je u 4. polufinalu prošla u finale s 48 415 glasova u prvoj rundi i 102 708 glasova u drugoj rundi. U finalu je pobijedila i prošla na Euroviziju. U prvom polufinalu 12. svibnja je završila 4. s 105 bodova, te je prošla u finale. U finalu je završila 21. s 33 boda.
[ { "start": 0, "end": 12, "qid": 3017, "pageid": 659246, "title": "28._studenog" }, { "start": 13, "end": 18, "qid": 2004, "pageid": 1676, "title": "2008." }, { "start": 59, "end": 66, "qid": null, "pageid": null, "title": "La_Voix" }, { "start": 83, "end": 96, "qid": null, "pageid": null, "title": "Fredrik_Kempe" }, { "start": 98, "end": 109, "qid": 2362, "pageid": 571, "title": "28._veljače" }, { "start": 282, "end": 293, "qid": 2559, "pageid": 722, "title": "12._svibnja" } ]
723d43fa-545a-4978-9bcc-e886f3802323
Football_League_of_Europe
503,738
1,436,478
Regularna sezona
0
Pobjednici regularnog dijela sezone <nowiki>*</nowiki> najbolji omjer u regularnom dijelu
[]
3e3469bd-24a7-4cfa-857d-eac8a2e01d03
Fotije_(Sladojević)
13,409
1,250,105
null
0
Fotije (Sladojević) (Dujakovci kod Banje Luke, BiH, 1. veljače 1961.), episkop je Zvorničko-tuzlanski.
[ { "start": 21, "end": 30, "qid": 3041070, "pageid": 292346, "title": "Dujakovci" }, { "start": 35, "end": 45, "qid": 131127, "pageid": 20731, "title": "Banja_Luka" }, { "start": 47, "end": 50, "qid": 225, "pageid": 11045, "title": "BiH" }, { "start": 52, "end": 62, "qid": 2312, "pageid": 491, "title": "1._veljače" }, { "start": 63, "end": 68, "qid": 3696, "pageid": 1718, "title": "1961." }, { "start": 71, "end": 78, "qid": 16113873, "pageid": 203782, "title": "Episkop_(pravoslavlje)" } ]
dc68cfc4-b263-4072-8cb2-8c28f447a93e
Fotije_(Sladojević)
13,409
1,250,105
Životopis
0
Osnovnu školu završio je u Čurugu, a srednju tehničku školu u Novome Sadu.
[ { "start": 27, "end": 33, "qid": 238981, "pageid": 230674, "title": "Čurug" }, { "start": 62, "end": 73, "qid": 55630, "pageid": 5991, "title": "Novi_Sad" } ]
d37afe53-f8bd-4c5e-86e5-171fe4636699
Fotije_(Sladojević)
13,409
1,250,105
Životopis
0
Bogoslovni fakultet Sveučilišta u Beogradu u upisao je 1983. godine, na kojem je 1988. godine diplomirao. Potom dvije godine provodi na poslijediplomskim studijima u Erlangenu, Njemačka.
[ { "start": 20, "end": 42, "qid": 240631, "pageid": 262138, "title": "Sveučilište_u_Beogradu" }, { "start": 166, "end": 175, "qid": 3126, "pageid": 297830, "title": "Erlangen" }, { "start": 177, "end": 185, "qid": 183, "pageid": 6039, "title": "Njemačka" } ]
4aa37e3e-a676-4d0d-b7e1-b1922c93f0e9
Fotije_(Sladojević)
13,409
1,250,105
Životopis
0
Nakon povratka iz Njemačke, na praznik svetog Dimitrija, 1990. godine prima monaški čin u manastiru Kovilj – Eparhija bačka. Iste godine, na praznik Arhangela Mihaila, episkop bački g.g. Irinej rukopolaže ga za jerođakona, a zatim na praznik svetoga Save 1991. godine za sveštenomonaha.
[ { "start": 76, "end": 83, "qid": 12637235, "pageid": 19440, "title": "Monah" }, { "start": 90, "end": 99, "qid": 1128397, "pageid": 19320, "title": "Manastir" }, { "start": 100, "end": 106, "qid": null, "pageid": null, "title": "Kovilj" }, { "start": 109, "end": 123, "qid": 1264285, "pageid": 11993, "title": "Bačka_eparhija" }, { "start": 187, "end": 193, "qid": null, "pageid": null, "title": "Irinej" }, { "start": 211, "end": 221, "qid": null, "pageid": null, "title": "Jerođakon" }, { "start": 242, "end": 254, "qid": 138465, "pageid": 247119, "title": "Sveti_Sava" }, { "start": 271, "end": 285, "qid": null, "pageid": null, "title": "Sveštenomonah" } ]
060f6fe9-1924-4efd-b273-97915b1b616b
Fotije_(Sladojević)
13,409
1,250,105
Životopis
0
Od 1992. do 1993. godine jeromonah Fotije provodi kao svećenik (srp. "sveštenoslužitelj") u manastiru Bođani, a sljedećih pet godina (1993. – 1998.) radi kao profesor u bogosloviji "Svetog Arsenija" u Srijemskim Karlovcima, gdje ga i zatiče izbor za episkopa dalmatinskog.
[ { "start": 25, "end": 34, "qid": 1288557, "pageid": 76971, "title": "Jeromonah" }, { "start": 54, "end": 62, "qid": 42603, "pageid": 304396, "title": "Svećenik" }, { "start": 102, "end": 108, "qid": 833500, "pageid": 112407, "title": "Bođani" }, { "start": 169, "end": 198, "qid": null, "pageid": null, "title": "Bogoslovija_sveti_Arsenije" }, { "start": 201, "end": 222, "qid": 271922, "pageid": 58491, "title": "Srijemski_Karlovci" } ]
a606c3e2-e2a2-4a78-bcef-7e71814b7223
Fotije_(Sladojević)
13,409
1,250,105
Životopis
0
Episkop dalmatinski i administrator gornjokarlovački Fotije hirotoniran je 1999. godine na Duhove u Sabornoj crkvi u Srijemskim Karlovcima, a za episkopa dalmatinskog ustoličen je na praznik svetoga apostola Luke i svetog Petra Cetinjskog, 31. listopada iste godine u Sabornoj crkvi u Šibeniku.
[ { "start": 60, "end": 71, "qid": null, "pageid": null, "title": "Hirotonija" }, { "start": 91, "end": 97, "qid": 39864, "pageid": 7371, "title": "Duhovi_(blagdan)" }, { "start": 100, "end": 114, "qid": 2977, "pageid": 677172, "title": "Saborna_crkva" }, { "start": 191, "end": 212, "qid": null, "pageid": null, "title": "Sveti_apostol_Luka" }, { "start": 215, "end": 238, "qid": 523458, "pageid": 163685, "title": "Sveti_Petar_Cetinjski" }, { "start": 285, "end": 293, "qid": 3549, "pageid": 6538, "title": "Šibenik" } ]
941c5031-48e6-45a8-881d-03ee3970bc56
Fotije_(Sladojević)
13,409
1,250,105
Životopis
0
Po odluci Svetoga arhijerejskog sabora SPC, 2000. godine episkop Fotije biva postavljen za obnašatelja dužnosti rektora obnovljene bogoslovije "Sveta tri jerarha" u manastiru Krka.
[ { "start": 10, "end": 38, "qid": null, "pageid": null, "title": "Sveti_arhijerejski_sabor" }, { "start": 39, "end": 42, "qid": 188814, "pageid": 13441, "title": "SPC" }, { "start": 112, "end": 119, "qid": 212071, "pageid": 261190, "title": "Rektor" }, { "start": 143, "end": 162, "qid": null, "pageid": null, "title": "Bogoslovija_Sveta_tri_jerarha" }, { "start": 175, "end": 179, "qid": 1283927, "pageid": 89316, "title": "Krka_(manastir)" } ]
0339d6f3-81bd-4078-b80b-e03cd0d668fc
Fotije_(Sladojević)
13,409
1,250,105
Životopis
0
U tom kratkom razdoblju njegovog arhipastirstva u eparhijama dalmatinskoj i gornjokarlovačkoj počinje obnova crkvenoga života i crkvenih objekata, a oživljava i izdavačka djelatnost. Osim toga, odnedavno je i na teritoriju Eparhije dalmatinske organiziran i vjeronauk za pravoslavnu djecu u školama.
[ { "start": 33, "end": 47, "qid": null, "pageid": null, "title": "Arhipastir" }, { "start": 61, "end": 73, "qid": null, "pageid": null, "title": "Eparhija_dalmatinska" }, { "start": 76, "end": 93, "qid": null, "pageid": null, "title": "Eparhija_gornjokarlovačka" } ]
f4b201cd-48fd-4b9a-9931-e1c36549db4b
Fotije_(Sladojević)
13,409
1,250,105
Životopis
0
Od 2017. godine je episkop Zvorničko-tuzlanski.
[]
e37e5878-d137-4087-8b5f-6bb5df5f113a
Osmosatno_radno_vrijeme
596,879
341,050
null
0
[[Datoteka:8hoursday banner 1856.jpg|mini|desno|Transparent "8 sati rada, 8 sati rekreacije, 8 sati odmora" Australijskog radničkog pokreta postavljen u Melbourneu 1856. godine.]] Osmosatno radno vrijeme ili osmosatni radni dan, u zemljama engleskog govornog područja poznat i kao Pokret za 40-satni tjedni rad, bio je društveni pokret radničkog sloja koji svoje korijene ima u Industrijskoj revoluciji i pojavio se usporedno s osnivanjem radničkih pokreta. Predstavljao je odgovor radnika na teške uvjete rada, izrabljivanje djece i radno vrijeme između 10 i 16 sati.<ref> Mrežne stranice Zajednice industrijskih radnika svijeta Eric Chase. The Brief Origins of May Day (Kratka povijest Svibanjskog praznika rada), 1993., www.iww.org (pristupljeno 2. prosinca 2017.)
[ { "start": 378, "end": 402, "qid": 2269, "pageid": 22402, "title": "Industrijska_revolucija" }, { "start": 439, "end": 456, "qid": 12640912, "pageid": 51421, "title": "Radnički_pokreti" } ]
2192371f-89b0-4fda-ab7f-db6e8aa8c79b
Osmosatno_radno_vrijeme
596,879
341,050
null
0
Prvi tvorničar koji je uveo osmosatni radni dan bio je Nijemac Robert Bosch 1906. godine.<ref> Mrežno izdanje Proleksis enciklopedije natuknica: Bosch, Robert August, struke: gopodarske znanosti, ličnosti, proleksis.lzmk.hr, 4. travnja 2014. (pristupljeno 2. prosinca 2017.) Prva država koja je uvela osmosatno radno vrijeme je Urugvaj 1915. godine, na poticaj tadašnjeg predsjednika Joséa Batllea y Ordóñeza.
[ { "start": 63, "end": 75, "qid": 71032, "pageid": 596877, "title": "Robert_Bosch" }, { "start": 76, "end": 81, "qid": 2049, "pageid": 1773, "title": "1906." }, { "start": 328, "end": 335, "qid": 77, "pageid": 19882, "title": "Urugvaj" }, { "start": 336, "end": 341, "qid": 2084, "pageid": 1764, "title": "1915." }, { "start": 384, "end": 408, "qid": 15145, "pageid": 560814, "title": "José_Batlle_y_Ordóñez" } ]
3c420a3c-2b01-4823-a955-3701fce73ebc
Osmosatno_radno_vrijeme
596,879
341,050
null
0
U Hrvatskoj, tad unutar Kraljevine SHS, je izboreno osmosatno radno vrijeme 23. listopada 1919.<ref>
[ { "start": 24, "end": 38, "qid": 191077, "pageid": 6332, "title": "Kraljevina_Jugoslavija" } ]
3f1a8039-b411-45e2-b7a3-66da4c711e18
Slobodan_Šnajder
211,164
834,044
null
0
Slobodan Šnajder (Zagreb, 8. srpnja 1948.) je hrvatski pisac i publicist.
[ { "start": 18, "end": 24, "qid": 1435, "pageid": 5903, "title": "Zagreb" }, { "start": 26, "end": 35, "qid": 2692, "pageid": 1474, "title": "8._srpnja" }, { "start": 36, "end": 41, "qid": 5165, "pageid": 1731, "title": "1948." }, { "start": 46, "end": 54, "qid": 224, "pageid": 7, "title": "Hrvatska" } ]
b4cc1352-e4ec-4951-93b6-4ca59de5a120
Slobodan_Šnajder
211,164
834,044
Životopis
0
Diplomirao je filozofiju i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je suosnivač i urednik teatrološkog časopisa „Prolog“, te urednik edicije izdavačke kuće Cekade. Novele, eseje i kazališne komade objavljuje od 1966. godine. Od siječnja do lipnja 1993. bio je kolumnist dnevnika Glas Slavonije (Početnica za melankolike), a od 1994. do 2013. riječkog Novog lista (Opasne veze).
[ { "start": 14, "end": 24, "qid": 5891, "pageid": 11, "title": "Filozofija" }, { "start": 27, "end": 37, "qid": 27968, "pageid": 571512, "title": "Anglistika" }, { "start": 41, "end": 72, "qid": 3445232, "pageid": 23014, "title": "Filozofski_fakultet_u_Zagrebu" }, { "start": 167, "end": 173, "qid": 12628785, "pageid": 266482, "title": "Centar_za_kulturnu_djelatnost_omladine,_Zagreb" }, { "start": 290, "end": 304, "qid": 1286940, "pageid": 63710, "title": "Glas_Slavonije" }, { "start": 362, "end": 373, "qid": 478374, "pageid": 11860, "title": "Novi_list" } ]
d4e5a7ff-5b62-40a3-b78c-4999cffc2dd6
Slobodan_Šnajder
211,164
834,044
Životopis
0
Izbor političkih kolumna koje je pisao u riječkom “Novom listu” od 1994. do 1999. objavio je u knjizi “Kardinalna greška”, a od 1999. do sredine 2004. u knjizi “Umrijeti pod zvijezdom”. Kolumne, kao i drame, imaju svojih poštovatelja i oponenata.
[]
3a68e804-8f56-4d46-926d-3c59617c6efb
Slobodan_Šnajder
211,164
834,044
Životopis
0
Od 2001. do 2004. bio je ravnatelj ZKM-a. Čest je suradnik 3-eg programa Hrvatskoga radija. Svoj prvi roman „Morendo“ objavio je 2012.
[]
425bbd20-efc7-4d68-9e1b-801b1dc7d032
Slobodan_Šnajder
211,164
834,044
Važnije praizvedbe
0
Prva profesionalna izvedba bio je “Minigolf”, 1968, u tadašnjem Zagrebačkom dramskom kazalištu (danas Dramsko kazalište Gavella) u režiji Dina Radojevića.
[]
a02bc387-f3e6-4333-884a-7aa704c4c587
Slobodan_Šnajder
211,164
834,044
Važnije praizvedbe
0
U zagrebačkom Hrvatskome narodnom kazalištu praizvedena su tri njegova djela, “Kamov, smrtopis” 1978. i “Držićev san” 1980. u režiji Ljubiše Ristića, te 2003. “Nevjesta od vjetra” u režiji Ivice Boban. “Kamov, smrtopis” izveden je 2003. u Zagrebačkom kazalištu mladih u režiji Branka Brezovca. “Dumanske tišine” idu u red njegovih izvođenijih tekstova: Varaždin, Bitola (režija Vlado Milčin), Zagreb, Rijeka (režija Zlatko Sviben), Novi Sad (režija Mira Erceg).
[ { "start": 353, "end": 361, "qid": 5420, "pageid": 7343, "title": "Varaždin" }, { "start": 363, "end": 369, "qid": 157246, "pageid": 85136, "title": "Bitola" }, { "start": 393, "end": 399, "qid": 1435, "pageid": 5903, "title": "Zagreb" }, { "start": 401, "end": 407, "qid": 1647, "pageid": 1629, "title": "Rijeka" }, { "start": 432, "end": 440, "qid": 55630, "pageid": 5991, "title": "Novi_Sad" } ]
b6d71c00-f4cd-43e3-b8b4-6fad40560c21
Slobodan_Šnajder
211,164
834,044
Važnije praizvedbe
0
Njegova drama koja je do danas predmet žestokih sporenja “Hrvatski Faust” imala je hrvatsku praizvedbu na Splitskom ljetu 1982. u režiji Dina Radojevića, da bi potom bila izvedena u Jugoslavenskom dramskom pozorištu u režiji Slobodana Unkovskog. Šnajderov “izlazak u svijet” počeo je godinom 1987. i upravo tim tekstom – kad je Roberto Ciulli u Theateru a.d. Ruhr postavio njegovu dramu “Hrvatski Faust”, odigravši je oko 100 puta u njemačkim zemljama, Europi i SAD. Posljednja predstava u kako-tako redovitom nizu bila je “Bauhaus”, ZKM, režija Paolo Magelli, početak 1990.
[]
d93fe312-43bd-4432-9afc-ea25b7658e6a
Slobodan_Šnajder
211,164
834,044
Važnije praizvedbe
0
U 1990-ima isključen je iz hrvatskog kazališta političkom represijom i njegove drame nisu igrane do jeseni 1999. kad je u varaždinskom HNK-u Petar Veček postavio post-socijalistički grand-guignol “Kod Bijelog labuda”. Kako se politička zabrana nije dala protegnuti na Europu, upravo su u tom razdoblju mnogi njegovi tekstovi igrani izvan domovine, od Irske do Izraela: “Hrvatski Faust” (1993. u bečkom Burgtheateru, režija Hans Hollmann); “Zmijin svlak” (Tübingen, praizvedba koju je režirao Manfred Weber), Mülheim (Roberto Ciulli), Frankfurt/Main, Veroli/Rim (režija Petar Veček, na jeziku izvornika), Oslo, Kopenhagen, Beč, Varšava, Krakov, Dublin, Beograd); “Utjeha sjevernih mora” (Frankfurt/Oder, praizvedba na njemačkom, režija Michael Funke, "Nevjesta od vjetra" (Bochum, na njemačkom, u režiji Wernera Schroetera). Miloš Lazin postavio je Šnajderovu dramu “Ines & Denise”, nastalu u naročitoj suradnji pisca i redatelja, praizvevši je u Sarajevu 1997. Iste godine drama je imala francusku premijeru u Villeneuve-lès-Avignon.
[]
a491b408-59bc-4d06-8e30-71ee84691703
Slovenija_na_Olimpijskim_igrama_2016.
569,791
18,072,535
null
0
Slovenija se natjecala na Olimpijskim igrama 2016. u Rio de Janeiru, od 5. do 21. kolovoza, ostvarivši svoj 7. nastup na Ljetnim olimpijskim igrama od stjecanja samostalnosti. Za Sloveniju se natjecalo 60 športaša u 12 športova, koji su na Igrama osvojili 4 odličja (2 srebrna i po 1 zlatno i bornčano).
[ { "start": 0, "end": 9, "qid": 215, "pageid": 5976, "title": "Slovenija" }, { "start": 26, "end": 50, "qid": 8613, "pageid": 164205, "title": "OI_2016." }, { "start": 53, "end": 67, "qid": 8678, "pageid": 50574, "title": "Rio_de_Janeiro" }, { "start": 72, "end": 74, "qid": 2783, "pageid": 1533, "title": "5._kolovoza" }, { "start": 78, "end": 90, "qid": 2823, "pageid": 1549, "title": "21._kolovoza" }, { "start": 121, "end": 147, "qid": 159821, "pageid": 36007, "title": "Ljetne_Olimpijske_igre" } ]
b371acab-fd5e-40c0-88a4-3bcf70b81abf
Slovenija_na_Olimpijskim_igrama_2016.
569,791
18,072,535
null
0
Slovensku zastavu na otvaranju Igara nosio je jedriličar Vasilij Žbogar.
[ { "start": 57, "end": 71, "qid": null, "pageid": null, "title": "Vasilij_Žbogar" } ]
328ecc5c-5fda-428a-ae71-10a86e07031d
Slovenija_na_Olimpijskim_igrama_2016.
569,791
18,072,535
null
0
Nakon dvije propuštene Olimpijade, Slovenska rukometna reprezentacija nastupila je na Igrama i završila na 6. mjestu.<ref> www.gol.dnevnik.hr, HINA; »Danska razbila Sloveniju na krilima Hansena i Svana!«, objavljeno 17. kolovoza 2016., pristupljeno 3. rujna 2016.
[ { "start": 35, "end": 69, "qid": 833101, "pageid": 76351, "title": "Slovenska_rukometna_reprezentacija" } ]
260404b6-fb02-42f0-85ce-6eed0f8ce73e
Slovenija_na_Olimpijskim_igrama_2016.
569,791
18,072,535
Atletika
0
<small> </small>
[]
eb7929ee-6545-4203-ab56-d77afc005546
Slovenija_na_Olimpijskim_igrama_2016.
569,791
18,072,535
Biciklizam
0
Slovenija je dobila pravo na 4 cestovna biciklista s plasmanom među 15 najboljih u barem jednoj utrci Europske ture 2015,<ref> www.cyclingnews.com, Cyclingnews.com, »UCI announces men's road Olympic quotas«, objavljno 18. siječnja 2016., pristupljeno 20. siječnja 2016. te jednu biciklistkinju u ženskoj cestovnoj utrci.<ref> www.cyclingnews.com, Cyclingnews.com, »UCI announces women's road cycling quotas for Rio Olympics«, objavljeno 18. siječnja 2016., pristupljeno 20. siječnja 2016.
[]
6e07f875-ecfe-4956-bdd9-8850ffa1e6ab
Slovenija_na_Olimpijskim_igrama_2016.
569,791
18,072,535
Brdski
1
Slovenski brdski biciklisti imali su pravo na dva natjecatelja, nakon što su na europskoj ljestvici zauzeli 6. mjesto u ukupnom poretku dana 25. svibnja 2016.
[ { "start": 141, "end": 152, "qid": 2585, "pageid": 735, "title": "25._svibnja" }, { "start": 153, "end": 158, "qid": 25245, "pageid": 3150, "title": "2016." } ]
7b0d72bf-fdcb-4d65-91e3-b095e1f178e2
Slovenija_na_Olimpijskim_igrama_2016.
569,791
18,072,535
Umjetnička
1
Slovenska umjetnička gimnastičarka Teja Belak potvrdila je plasman na Igre dobrim rezultatom na izučnom natjecanju za OI, održanom u Rio de Janeiru u travnju 2016.<ref> www.fig-gymnastics.com, Svjetska gimnastička federacija, »Rio 2016 Olympic qualifiers in Women's Artistic Gymnastics: See the updated list!«, objavljeno 17. travnja 2016., pristupljeno 18. travnja 2016.
[ { "start": 35, "end": 45, "qid": null, "pageid": null, "title": "Teja_Belak" }, { "start": 96, "end": 120, "qid": null, "pageid": null, "title": "Izlučno_gimnastičko_natjecanje_za_Olimpijske_igre_2016." }, { "start": 133, "end": 147, "qid": 8678, "pageid": 50574, "title": "Rio_de_Janeiro" }, { "start": 150, "end": 157, "qid": 118, "pageid": 1657, "title": "Travanj" }, { "start": 158, "end": 163, "qid": 25245, "pageid": 3150, "title": "2016." } ]
83d6dfc5-8436-41d5-8b12-74598759a950
Chargoggagoggmanchauggagoggchaubunagungamaugg
41,072
337
null
0
Chargoggagoggmanchauggagoggchaubunagungamaugg (Lake Webster) je jezero u Sjedinjenim Državama i dom plemena Chaubunagungamaug, danas članova plemenskog saveza Nipmuc od kojih je jezero Chaubunagungamaug dobilo svoje ime i jedan je od najdužih zemljopisnih naziva na svijetu.
[ { "start": 73, "end": 93, "qid": 30, "pageid": 10349, "title": "SAD" }, { "start": 108, "end": 125, "qid": 16209245, "pageid": 205488, "title": "Chaubunagungamaug" }, { "start": 159, "end": 165, "qid": 541788, "pageid": 100282, "title": "Nipmuc" }, { "start": 108, "end": 125, "qid": 16209245, "pageid": 205488, "title": "Chaubunagungamaug" } ]
d445d141-bae4-4b8b-a591-a8522184328e
Slovenija_na_Olimpijskim_igrama_2016.
569,791
18,072,535
Judo
0
Zahvaljujući plasmanu na svjetskoj ljestvici, za Sloveniju je na OI nastupilo 5 judaša. Mihael Žgank, Tina Trstenjak, Anamari Velenšek, i dvostruki olimpijac Rok Drakšič plasirali su se preko plasmana, a Adrian Gomboc (do 66 kg) plasirao se preko otvorenih prvenstava u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi.<ref>www.intjudo.com, Judo Inside, »IJF Officially Announces Qualified Athletes for Rio 2016 Olympic Games«, objavljeno 23. lipnja 2016., pristupljeno 24. lipnja 2016.
[ { "start": 102, "end": 116, "qid": 17641420, "pageid": 569797, "title": "Tina_Trstenjak" }, { "start": 118, "end": 134, "qid": null, "pageid": null, "title": "Anamari_Velenšek" }, { "start": 158, "end": 169, "qid": null, "pageid": null, "title": "Rok_Drakšič" }, { "start": 204, "end": 217, "qid": null, "pageid": null, "title": "Adrian_Gomboc" }, { "start": 270, "end": 278, "qid": 27509, "pageid": 6547, "title": "Srednja_Europa" }, { "start": 281, "end": 300, "qid": 263686, "pageid": 34660, "title": "Jugoistočna_Europa" } ]
98a424ed-d390-4894-944d-97ef779cda5f
Chargoggagoggmanchauggagoggchaubunagungamaugg
41,072
337
Opis
0
Jezero Webster ili Chargoggagoggmanchauggagoggchaubunagungamaugg s površinom od 5,8 km<sup>2</sup> nalazi se u okrugu Websteru, i s nekoliko uskih prolaza gotovo podijeljeno na tri dijela.
[]
dadeef97-9588-4d1d-8bf6-c8024e68c392
Slovenija_na_Olimpijskim_igrama_2016.
569,791
18,072,535
Slalom
1
Slovenski kanuaši slalomaši kvalificirali su se preko Svjetskog kajakaškog slalomskog prvenstva održanog u Londonu 20. rujna 2015.<ref> www.canoeicf.com, Međunarodni kanu savez (ICF), »Slalom Powerhouses Comfortably Qualify for Rio«, objavljeno 12. listopada 2015., pristupljeno 16. studenog 2015.
[ { "start": 107, "end": 114, "qid": 84, "pageid": 15955, "title": "London" }, { "start": 115, "end": 124, "qid": 2892, "pageid": 187, "title": "20._rujna" }, { "start": 125, "end": 130, "qid": 2002, "pageid": 3149, "title": "2015." } ]
7b8c5af3-f0cb-4d15-ab8f-7ebd35e5f255
Chargoggagoggmanchauggagoggchaubunagungamaugg
41,072
337
Etimologija
0
mini|lijevo|Tabla s neizgovorljivim imenom, skračenim na [[Chaubunagungamaug.]]
[]
02152548-64a1-4411-9d74-896f5c9f5c09
Slovenija_na_Olimpijskim_igrama_2016.
569,791
18,072,535
Šprint
1
Slovenci su imali jednu predstavnicu u šprinterskim discplinama u kanuu.
[]
03d048aa-dcbf-4719-af44-f9c96fc82345
Chargoggagoggmanchauggagoggchaubunagungamaugg
41,072
337
Etimologija
0
Jezikoslovci smatraju da bi mu ime moglo doći od Manchaug ili Monuhchogok (u značenju "Mjesto za loviti ribu na granici""), plemena Indijanaca i njihovog istoimenog sela koje je bilo locirano uz jezero. Ovo rano selo Nipmuca ipak postoji 1674. istovremeno kada i selo Chachaubunkkakowok ili Chaubunagungamaug, koje označava i ime druge bande Nipmuca, čiji su se potomci održali do danas i zadržali svoje staro ime. Značenje imena ove riječi je "You Fish on Your Side, I Fish on My Side, Nobody Fish in the Middle" ili Ti loviš ribu na svojoj strani, ja lovim na svojoj, na sredini ne lovi nitko.'
[ { "start": 62, "end": 73, "qid": null, "pageid": null, "title": "Monuhchogok" }, { "start": 238, "end": 243, "qid": 7620, "pageid": 2005, "title": "1674." }, { "start": 291, "end": 308, "qid": 16209245, "pageid": 205488, "title": "Chaubunagungamaug" }, { "start": 217, "end": 224, "qid": 541788, "pageid": 100282, "title": "Nipmuc" } ]
65f04edf-0877-4e29-b99d-d04733fb4c01
Slovenija_na_Olimpijskim_igrama_2016.
569,791
18,072,535
Šprint
1
<small>Tumač znakova: FA = Kvalificirao/la se u završnicu A (borba za odličje); FB = Kvalifikcirao/la se u završnicu B (borba za plasman)</small>
[]
bc5c7078-e06b-4ab4-ba6f-30c5e1b94709
Slovenija_na_Olimpijskim_igrama_2016.
569,791
18,072,535
Triatlon
0
Slovenija je imala pravo na jednu triatlonku, Mateju Šimic, koja se našla na popisu 40 triatlonki koje su ispunile uvjete za nastup na Olimpijskim igrama.<ref> www.rtvslo.si, Radiotelevizija Slovenija, »Mateja Šimic v Mehiki potrdila olimpijsko vozovnico!«, objavljeno 8. svibnja 2016., pristupljeno 3. rujna 2016.
[ { "start": 46, "end": 58, "qid": null, "pageid": null, "title": "Mateja_Šimic" }, { "start": 175, "end": 200, "qid": 960061, "pageid": 285251, "title": "Radiotelevizija_Slovenija" } ]
b09f0622-1c32-4441-bc13-1f4151b33255
Dawn_of_the_Black_Hearts
681,266
1,165,187
null
0
The Dawn of the Black Hearts<ref>Originalno izdanje u naslovu ima "The" na početku. Kasnija izdanja nemaju. neslužbeni je (bootleg) album uživo norveškog black metal-sastava Mayhem. Album je "objavljen" 17. veljače 1995. godine, a objavila ga je neslužbena diskografska kuća Warmaster Records. Naslov albuma proizašao je iz teksta koji je Fenriz, iz Darkthronea napisao za sastava; tekst se nalazi na limitiranom izdanju EP-a Life Eternal iz 2009. godine.
[ { "start": 132, "end": 143, "qid": 482994, "pageid": 134089, "title": "Album" }, { "start": 144, "end": 153, "qid": 20, "pageid": 11138, "title": "Norveška" }, { "start": 154, "end": 165, "qid": 132438, "pageid": 55544, "title": "Black_metal" }, { "start": 174, "end": 180, "qid": 485116, "pageid": 516924, "title": "Mayhem" }, { "start": 203, "end": 214, "qid": 2341, "pageid": 529, "title": "17._veljače" }, { "start": 215, "end": 220, "qid": 2068, "pageid": 1689, "title": "1995." }, { "start": 257, "end": 274, "qid": 1917775, "pageid": 308335, "title": "Diskografska_kuća" }, { "start": 275, "end": 292, "qid": null, "pageid": null, "title": "Warmaster_Records" }, { "start": 339, "end": 345, "qid": null, "pageid": null, "title": "Fenriz" }, { "start": 350, "end": 361, "qid": 160119, "pageid": 554900, "title": "Darkthrone" }, { "start": 442, "end": 447, "qid": 1996, "pageid": 1677, "title": "2009." } ]
c068e461-ca1c-4157-813e-169f9cfc0a66
Dawn_of_the_Black_Hearts
681,266
1,165,187
null
0
Iako je album neslužbeno objavljen (bootleg), katkad se nalazi na službenoj listi diskografije sastava, primarno zbog priče iza fotografije s omota albuma, na kojoj se nalazi pjevač Mayhema Per "Dead" Ohlin, par sati nakon što je počinio samoubojstvo.<ref><br><br><ref> Fotografiju fotografirao gitarist sastava Euronymous s jednokratnim fotoaparatom.
[ { "start": 190, "end": 206, "qid": 504434, "pageid": 660714, "title": "Dead" }, { "start": 238, "end": 250, "qid": 10737, "pageid": 41156, "title": "Samoubojstvo" }, { "start": 312, "end": 322, "qid": 318871, "pageid": 634718, "title": "Euronymous" } ]
2869916d-717a-4579-bc8d-7df1fa3f930e
Dawn_of_the_Black_Hearts
681,266
1,165,187
Omot albuma
0
Album je poznat i kontroverzan zbog fotografije na omotu albuma, na kojoj se nalazi pjevač Dead (Per Yngve Ohlin), nekoliko sati nakon njega samoubojstva u travnju 1991. godine.Michael Moynihan, Didrik Søderlind: Lords of Chaos: The Bloody Rise of the Satanic Metal Underground. First Edition. Venice, CA: Feral House 1998, pp. 59f.
[ { "start": 91, "end": 95, "qid": 504434, "pageid": 660714, "title": "Dead" }, { "start": 164, "end": 169, "qid": 2062, "pageid": 1685, "title": "1991." }, { "start": 177, "end": 193, "qid": null, "pageid": null, "title": "Michael_Moynihan" }, { "start": 213, "end": 277, "qid": null, "pageid": null, "title": "Lords_of_Chaos_(book)" } ]
c28b5f9b-4a53-4d1d-a203-9bddeb4e8239
Dawn_of_the_Black_Hearts
681,266
1,165,187
Omot albuma
0
Euronymous je načinio ogrlice od komadića njegove lubanje, te ih je podijelio pripadnicima black metal zajednice, što uključuje i bubnjara Mayhema Hellhammera. Basistu sastava Necrobutcheru, gadilo se Euronymousovo ponašanje, zbog čega je napustio Mayhem, a zamijenio ga je Varg Vikernes iz Burzuma, koji je ubio Euronymousa dvije godine kasnije.
[ { "start": 91, "end": 102, "qid": 132438, "pageid": 55544, "title": "Black_metal" }, { "start": 147, "end": 158, "qid": 685190, "pageid": 559910, "title": "Hellhammer" }, { "start": 176, "end": 189, "qid": 1102922, "pageid": 661333, "title": "Necrobutcher" }, { "start": 274, "end": 287, "qid": 207824, "pageid": 138379, "title": "Varg_Vikernes" }, { "start": 291, "end": 298, "qid": 193172, "pageid": 69697, "title": "Burzum" } ]
1c863023-6910-4748-b6e7-8cc6d3321a70
Dawn_of_the_Black_Hearts
681,266
1,165,187
Objava
0
Album je objavljen 1995. godine na ploči, u limitiranom izdanju od 300 kopija, koje je objavila diskografska kuća Warmaster Records, koju je vodio bubnjar kolumbijskog death metal-sastava Masacre, Mauricio "Bull Metal" Montoya, koji je također bio Euronymousov dopisni prijatelj. Originalna inačica sastojala se od pjesama s koncerta u Sarpsborgu, 28. veljače 1990. godine. Ime albuma i logotip sastava bio je u zlatnoj boji.
[ { "start": 19, "end": 24, "qid": 2068, "pageid": 1689, "title": "1995." }, { "start": 35, "end": 40, "qid": 16629185, "pageid": 252042, "title": "Gramofonska_ploča" }, { "start": 168, "end": 179, "qid": 483251, "pageid": 28650, "title": "Death_metal" }, { "start": 188, "end": 195, "qid": null, "pageid": null, "title": "Masacre_(sastav)" }, { "start": 336, "end": 346, "qid": 108025, "pageid": 284852, "title": "Sarpsborg" }, { "start": 348, "end": 359, "qid": 2362, "pageid": 571, "title": "28._veljače" }, { "start": 360, "end": 365, "qid": 2064, "pageid": 1684, "title": "1990." } ]
6d07b779-24be-46b3-8858-60ea6994ce10
Dawn_of_the_Black_Hearts
681,266
1,165,187
Objava
0
Album je ponovno objavilo mnoštvo neslužbenih diskografskih kuća. Neka izdanja sadrže i pjesme s prvog koncerta Mayhema u Skiu, 20. travnja 1985. godine, na kojem je pjevao Messiah. Neka izdanja tvrde kako su te pjesme s koncerta u Lillehammeru 1986. godine, na kojem je pjevao Maniac, ali sastav nije uopće svirao uživo te godine, a ni do kraja desetljeća. Svirali su u Lillehammeru tek nakon objave albuma Grand Declaration of War, godinama kasnije.
[ { "start": 122, "end": 126, "qid": null, "pageid": null, "title": "Ski,_Norveška" }, { "start": 128, "end": 139, "qid": 2524, "pageid": 670, "title": "20._travnja" }, { "start": 140, "end": 145, "qid": 2431, "pageid": 1694, "title": "1985." }, { "start": 232, "end": 244, "qid": 101341, "pageid": 284669, "title": "Lillehammer" }, { "start": 245, "end": 250, "qid": 2430, "pageid": 1693, "title": "1986." }, { "start": 408, "end": 432, "qid": 506868, "pageid": 568587, "title": "Grand_Declaration_of_War" } ]
43469a04-a206-44a7-9ec3-975fc6476975
Dawn_of_the_Black_Hearts
681,266
1,165,187
Objava
0
Album je konačno službeno objavljen 2017. godine, pod naslovom Live in Sarpsborg, koji koristi fotografiju Necrobutchera kao omot. Na ovom izdanju su pjesme remasterirane.<ref> Live in Sarpsborg je jedan od mnogih albuma koji su dio Cursed in Eternity box seta iz 2018. godine, koji također sadrži nikad viđene video snimke nastupa u Sarpsborgu.
[ { "start": 36, "end": 41, "qid": 25290, "pageid": 3151, "title": "2017." }, { "start": 264, "end": 269, "qid": 25291, "pageid": 3152, "title": "2018." } ]
9f410d8b-2891-4b22-be5f-6113e575f5c6
Dawn_of_the_Black_Hearts
681,266
1,165,187
Popis pjesama
0
Originalni popis pjesama (snimljeno 1990. godine, s Deadom kao pjevačem i Hellhammerom kao bubnjarom):
[]
66d797e4-d7a5-48f6-8bf0-ec7ff92efb21
Popis_kalendara
503,740
1,287,739
null
0
Ovo je popis kalendara.
[ { "start": 13, "end": 22, "qid": 12132, "pageid": 146, "title": "Kalendar" } ]
15536af0-2981-4b8a-9c26-0e3e68d131f5
Oliver_Ivanović
698,531
3,350,657
Životopis
0
Rođen je 1. travnja 1953. godine, od oca profesora povijesti Bogdana i majke profesora srpskog jezika i književnosti Olge u selu Rznić kod Dečana u Autonomnoj Kosovsko-metohijskoj oblasti Narodne Republike Srbije, jednoj od šest sastavnih autonomnih jedinica FNRJ. Osnovnu školu, kao i mehaničko-tehničku strukovnu srednju školu, završio je u Titovoj Mitrovici (današnja Kosovska Mitrovica). Njegova obitelj porijeklom je iz Crne Gore, iz plemena Kuči. Nakon smrti, njegovi roditelji su pokopani u Podgorici na njihov zahtjev.<ref>
[ { "start": 129, "end": 134, "qid": null, "pageid": null, "title": "Rznić" }, { "start": 139, "end": 145, "qid": 939112, "pageid": 79703, "title": "Dečani" }, { "start": 148, "end": 187, "qid": 646035, "pageid": 124552, "title": "Socijalistička_Autonomna_Pokrajina_Kosovo" }, { "start": 188, "end": 212, "qid": 269864, "pageid": 255704, "title": "Narodna_Republika_Srbija" }, { "start": 259, "end": 263, "qid": 83286, "pageid": 16952, "title": "FNRJ" }, { "start": 343, "end": 360, "qid": 178168, "pageid": 79365, "title": "Titova_Mitrovica" }, { "start": 425, "end": 434, "qid": 236, "pageid": 10600, "title": "Crna_Gora" }, { "start": 447, "end": 451, "qid": 2658965, "pageid": 128918, "title": "Kuči" }, { "start": 498, "end": 507, "qid": 23564, "pageid": 16732, "title": "Podgorica" } ]
1d9d1af0-c173-41ae-aeaf-45fd3977ae9e
Oliver_Ivanović
698,531
3,350,657
Životopis
0
Njegov životni san kao mladića bio je postati pilot, pa je postao pitomac prestižne Vojne akademije u Zagrebu, glavnom gradu Socijalističke Republike Hrvatske. Ozbiljan trening karatea započeo je tijekom studija u Zagrebu. Brzo je postao instruktor karatea. Nakon tri godine studija napustio je Vojnu akademiju u Zagrebu nakon što mu je dijagnosticirana kongenitalno oštećena vida. Vratio se na Kosovo i pohađao i uspješno diplomirao na Strojarskom fakultetu u Titovoj Mitrovici, ogranku Sveučilišta u Prištini. Kasnije je diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Prištini.
[ { "start": 84, "end": 99, "qid": 917182, "pageid": 144051, "title": "Vojna_akademija" }, { "start": 102, "end": 109, "qid": 1435, "pageid": 5903, "title": "Zagreb" }, { "start": 125, "end": 158, "qid": 209062, "pageid": 41755, "title": "Socijalistička_Republika_Hrvatska" }, { "start": 488, "end": 510, "qid": 20527059, "pageid": 337503, "title": "Sveučilište_u_Prištini" } ]
43b8d98b-db68-48e8-b6ba-e4e567996833
Oliver_Ivanović
698,531
3,350,657
Životopis
0
Živio je u Kosovskoj Mitrovici, bio je oženjen i imao četiri sina. Bio je velemajstor u karateu.
[]
1d90af61-331b-41f2-9b63-c45315ced2f5
Oliver_Ivanović
698,531
3,350,657
Životopis
0
Oliver Ivanović bio je u zatvoru u Kosovskoj Mitrovici s još četvoricom Srba od siječnja 2014. godine, gdje je optužen za navodni ratni zločin protiv albanskih civila na Kosovu i Metohiji 1999. i 2000.<ref> Optužnica je podignuta u studenom 2014.,<ref> a suđenje je započelo 18. prosinca 2014.<ref>
[]
a9078dc0-5bb6-4182-8b71-4144fb842ee1
Oliver_Ivanović
698,531
3,350,657
Lokalni izbori 2017.
1
Nakon što su njegov osobni automobil nepoznati počinitelji zapalili u srpnju 2017. godine, Ivanović je izjavio da vjeruje da bi motiv mogao biti njegovo političko djelovanje.<ref> U kolovozu iste godine, Ivanovićeva supruga objavila je na svom Twitter nalogu da je Oliver kandidat GI SDP-a za gradonačelnika Sjeverne Kosovske Mitrovice.<ref> Istog mjeseca zapaljen je automobil Dragiši Miloviću, koalicijskom partneru i kandidatu za predsjednika općine Zvečan.<ref><ref>
[ { "start": 308, "end": 335, "qid": null, "pageid": null, "title": "Sjeverna_Kosovska_Mitrovica" }, { "start": 453, "end": 459, "qid": 62172, "pageid": 79709, "title": "Zvečan" } ]
8daa8c04-c74c-4d0c-b157-6741fb12e265
Oliver_Ivanović
698,531
3,350,657
Lokalni izbori 2017.
1
Demokratska stranka podržala je kandidaturu SDP-a i Olivera Ivanovića na lokalnim izborima, dok je Srpska lista u priopćenju rekla da jedina ima potporu beogradskih vlasti, nazivajući potporu DS-a Ivanoviću "antisrpskom koalicijom" radeći na slabljenju jedinstva Srba na Kosovu i Metohiji s motivom mržnje prema predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, SNS-u ili Srpskoj listi.<ref> Marko Đurić, direktor Ureda za Kosovo i Metohiju i potpredsjednik SNS-a, rekao je 16. listopada za "RTV Pink" da Demokratska stranka provodi tradicionalnu politiku uništavanja srpskih interesa i naglasio da je Oliver Ivanović bio državni tajnik za vrijeme DS-a vlada. Istog dana "RTV Pink" emitirao je reklamu u kojoj stoji da je Ivanović "15 dana plakao za svojim automobilom, da je bio neiskren čovjek koji je iznevjerio naše povjerenje" i da je imao podršku Prištine.<ref>
[ { "start": 0, "end": 19, "qid": 281986, "pageid": 33152, "title": "Demokratska_stranka_(Srbija)" }, { "start": 99, "end": 111, "qid": null, "pageid": null, "title": "Srpska_lista" }, { "start": 332, "end": 349, "qid": 222031, "pageid": 134286, "title": "Aleksandar_Vučić" }, { "start": 351, "end": 356, "qid": 253586, "pageid": 172602, "title": "Srpska_napredna_stranka" }, { "start": 381, "end": 392, "qid": null, "pageid": null, "title": "Marko_Đurić" }, { "start": 842, "end": 850, "qid": 25270, "pageid": 18725, "title": "Priština" } ]
28162c7d-35fe-4f34-a834-ad226c69875a
Oliver_Ivanović
698,531
3,350,657
Lokalni izbori 2017.
1
Kandidaturu SDP-a i Ivanovića podržali su i Pokret slobodnih građana, Nova stranka, Pokret za promjene i Aleksandar Šapić.<ref> Izbori su održani 22. listopada, a Ivanović je osvojio 18,52% glasova, iza kandidata Srpske liste Gorana Rakića, koji je osvojio oko 67% glasova.<ref>
[ { "start": 44, "end": 68, "qid": null, "pageid": null, "title": "Pokret_slobodnih_građana" }, { "start": 70, "end": 82, "qid": null, "pageid": null, "title": "Nova_stranka" }, { "start": 84, "end": 102, "qid": null, "pageid": null, "title": "Pokret_za_promjene" }, { "start": 105, "end": 121, "qid": 960994, "pageid": 175653, "title": "Aleksandar_Šapić" }, { "start": 226, "end": 239, "qid": null, "pageid": null, "title": "Goran_Rakić" } ]
2247afb7-700f-4580-bb67-aad2ad5a521f
Oliver_Ivanović
698,531
3,350,657
Atentat i smrt
1
Nakon peticije Ivanovićevih stranačkih kolega i simpatizera, na prijedlog odbora Srpske liste, Ivanović je dobio ulicu u naselju Bošnjačka mahala u sjevernoj Kosovskoj Mitrovici.<ref> Članovi SDP-a i obitelji Ivanović naglasili su da ulica u kojoj je izvršen atentat nije preimenovana, kako se traži u peticiji.<ref>
[]
61a75a2e-501f-481e-98c7-a2966a4238ef
Tusane
660,518
97,235,238
null
0
Tusane (Tuzane), jedno od nekoliko plemena Carrizo Indijanaca čija je domovina vjerojatno bila uz rijeku Rio Grande nedaleko Lareda. Njihovo ime spominje se uz ostale Carrizo bande jedino u misiji San Juan Bautista, nedaleko Eagle Passa.<ref>Handbook of Texas Online pristupljeno 28. prosinca 2019
[ { "start": 43, "end": 50, "qid": 12628707, "pageid": 200870, "title": "Carrizo" }, { "start": 125, "end": 131, "qid": 16868, "pageid": 234423, "title": "Laredo,_Teksas" }, { "start": 225, "end": 236, "qid": 982486, "pageid": 478992, "title": "Eagle_Pass_(Teksas)" } ]
12b418da-8274-4291-a687-28b3f1592211
Tusane
660,518
97,235,238
null
0
Naziv Tusonid, vjerojatno je varijanta od Tusane.
[]
f5bc27fa-8d0d-4ae7-8303-a5c88379eec2
Marajó
81,754
193,264
null
0
Veliku atrakciju predstavlja i lončarija drevnog naroda Marajoara, može se vidjeti u muzeju Marajó, Cachoeira do Arari. Drevni narod Marajoara živio je na otoku oko 1 000 godina, gradili su zemljane humke, kanale i brane. Mlađega datuma su svakako folklorni plesovi carimbó i lundu, porijeklom od dopremljenih crnačkih robova.
[ { "start": 56, "end": 65, "qid": null, "pageid": null, "title": "Marajoara" }, { "start": 100, "end": 118, "qid": null, "pageid": null, "title": "Cachoeira_do_Arari" }, { "start": 266, "end": 273, "qid": null, "pageid": null, "title": "Carimbó" }, { "start": 276, "end": 281, "qid": null, "pageid": null, "title": "Lundu" } ]
7f4b2033-e0eb-40a7-84d9-50cdb1bedacd
Marajó
81,754
193,264
null
0
Tijekom razdoblja intenzivnih kiša, od siječnja do svibnja, teritorij otoka Marajó je uglavnom poplavljen. Otok je poznat i po velikom broju bivola, jer tamo živi najveće krdo u Brazilu. Bivoli služe za transport i u selu i u gradu, a njihovo meso je temelj tipičnim jelima toga područja. Prastanovnici Indijanci Aruã, jezičnog roda Arawakan su nestali, a prvi kontakt da ih se upozna zbio se 1877., kada je uz pomoć posljednjeg Aruã Indijanca sastavljen rječnik od 200 riječi. Ilha de Marajó najveći je slatkovodni otok na svijetu.
[ { "start": 141, "end": 147, "qid": null, "pageid": null, "title": "Bivol" }, { "start": 313, "end": 317, "qid": 3757609, "pageid": 523110, "title": "Aruã" }, { "start": 333, "end": 341, "qid": 626753, "pageid": 37417, "title": "Arawakan" }, { "start": 393, "end": 398, "qid": 7773, "pageid": 1802, "title": "1877." } ]
8b85fcec-8cda-4dd7-8914-9dfc652f484c
Emil_Hácha
81,726
156,502
null
0
thumb|Emil Hácha Emil Hácha (Trhové Sviny, 12. srpnja 1872. – Prag, 26. lipnja 1945.), češki političar, odvjetnik, treći predsjednik Čehoslovačke, te prvi i jedini državni predsjednik Protektorata Češke i Moravske.
[ { "start": 29, "end": 41, "qid": null, "pageid": null, "title": "Trhové_Sviny" }, { "start": 43, "end": 53, "qid": 2688, "pageid": 1478, "title": "12._srpnja" }, { "start": 54, "end": 59, "qid": 7753, "pageid": 1807, "title": "1872." }, { "start": 62, "end": 66, "qid": 1085, "pageid": 22839, "title": "Prag" }, { "start": 68, "end": 78, "qid": 2661, "pageid": 1431, "title": "26._lipnja" }, { "start": 79, "end": 84, "qid": 5240, "pageid": 1734, "title": "1945." }, { "start": 87, "end": 92, "qid": 213, "pageid": 6270, "title": "Češka" }, { "start": 133, "end": 145, "qid": 33946, "pageid": 21585, "title": "Čehoslovačka" }, { "start": 184, "end": 213, "qid": 152750, "pageid": 718042, "title": "Protektorat_Češke_i_Moravske" } ]
1beae13a-ec01-4505-9990-568ddf336d7b
Emil_Hácha
81,726
156,502
Životopis
0
Nakon završene osnovne škole i mature u Češkim Budejovicama studira pravo na Sveučilištu u Pragu. Doktorira 1896. u 24. godini. Obvlja razne dužnosti, među kojima je član u Vrhovnom upravnom sudu i član Zakonodavnog vijeća. Nalazio se u tijelima s vrlo ograničenim ovlastima. Raspadom Austro-Ugarske 1918. godine nastaje Čehoslovačka. Hácha zauzima visoku poziciju, nasljeđuje Edvarda Beneša. Padom Praga 1945., uhićen je, prebačen u zatvorsku bolnicu gdje ubrzo umire. Prema sudu poslijeratnih povjesničara okarakteriziran je kao najtragičniji, najrazočaravajući lik češke povijesti. Postoje oni koji smatraju da je bio državnik koji je pokušao pomoći svom narodu, ali nije uspio zbog vremena u kojem je živio i slabog zdravlja. Pokopan je u neoznačenom grobu na groblju Vinohrady.
[ { "start": 40, "end": 59, "qid": null, "pageid": null, "title": "České_Budejovice" }, { "start": 91, "end": 96, "qid": 1085, "pageid": 22839, "title": "Prag" }, { "start": 108, "end": 113, "qid": 7846, "pageid": 1783, "title": "1896." }, { "start": 285, "end": 299, "qid": 28513, "pageid": 20310, "title": "Austro-Ugarska" }, { "start": 300, "end": 305, "qid": 2094, "pageid": 1761, "title": "1918." }, { "start": 321, "end": 333, "qid": 33946, "pageid": 21585, "title": "Čehoslovačka" }, { "start": 377, "end": 391, "qid": 152274, "pageid": 38439, "title": "Edvard_Beneš" }, { "start": 405, "end": 410, "qid": 5240, "pageid": 1734, "title": "1945." } ]
58e1494b-3416-48cb-8b65-f5ab2464b157
Kao_stara_loza
669,348
97,224,792
null
0
Kao stara loza, hrvatski dokumentarni film iz 2012. godine redateljice i scenaristice Milke Barišić. Nagrađen je posebnim priznanjem predsjednika velikog žirija Oenovideo Festivala Christophea Barratiera u Parizu 2013. godine. Barratier je bio nominiran za Oscar.<ref>Hrvatsko društvo filmskih redatelja Milka Barišić (pristupljeno 30. ožujka 2020.)
[ { "start": 25, "end": 42, "qid": 93204, "pageid": 233724, "title": "Dokumentarni_film" }, { "start": 181, "end": 203, "qid": null, "pageid": null, "title": "Christophe_Barratier" } ]
6d5ee356-eed4-49de-8333-9983d2561051
Slovinska_Kovačica
290,163
511,781
Stanovništvo
0
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 188 stanovnika<ref>Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr te 64 obiteljskih kućanstava.<ref>Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr
[ { "start": 29, "end": 34, "qid": 1988, "pageid": 1670, "title": "2001." } ]
3098a0ae-fbd9-4c00-af7f-e5b1983a3781
Slovinska_Kovačica
290,163
511,781
Stanovništvo
0
<br />
[]
46313df7-e6c9-41a5-9779-9100e5c5a963
Poljaci_u_SAD-u
613,518
1,189,552
null
0
mini|desno|300px|Udio [[Poljaci|Poljaka i njihovih potomaka u pojedinim saveznim državama SAD-a.]] mini|desno|Spomenik američkih vojnicima poljskog podrijetla i Poljacima u Američkoj vojsci. Poljaci u SAD-u predstavljaju sve američke državljane djelomičnog ili potpunog poljskog podrijetla, kao i američke državljane poljske narodnosti. S 9,5 milijuna pripadnika čine 3% cjelokupnog stanovništva SAD-a i najbrojniji su slavenski narod u SAD-u te osma najbrojnija etnička skupina u SAD-u. Smatra se da poljske korijene i najmanjim dijelom ima oko 20 milijuna Amerikanaca.
[ { "start": 317, "end": 335, "qid": 1026, "pageid": 28939, "title": "Poljaci" }, { "start": 419, "end": 434, "qid": 40477, "pageid": 7052, "title": "Slaveni" }, { "start": 463, "end": 478, "qid": 41710, "pageid": 181724, "title": "Etnička_skupina" } ]
e5465439-0eaf-4e6b-a272-eb37eaf5f6f9
Poljaci_u_SAD-u
613,518
1,189,552
null
0
Prvi Poljaci dolaze 1608. godine na područje Virginije, gdje osnivaju manje obrtničke naseobine. Najpoznatiji američki Poljaci su Tadeusz Kościuszko i Kazimir Pulaski koji su se borili za SAD u Američkom ratu za neovisnost te stekli naslove "nacionalnih junaka". Poljaci su se u SAD doseljevali u više iseljeničkih valova, posebice nakon Tri podjele Poljske te tijekom Prvog i Drugog svjetskog te hladnog rata.
[ { "start": 45, "end": 54, "qid": 1370, "pageid": 45452, "title": "Virginia" }, { "start": 130, "end": 148, "qid": 191479, "pageid": 310982, "title": "Tadeusz_Kościuszko" }, { "start": 194, "end": 222, "qid": 40949, "pageid": 44086, "title": "Američki_rat_za_neovisnost" }, { "start": 338, "end": 357, "qid": 152006, "pageid": 317843, "title": "Tri_podjele_Poljske" }, { "start": 369, "end": 374, "qid": 361, "pageid": 10576, "title": "Prvi_svjetski_rat" }, { "start": 377, "end": 393, "qid": 362, "pageid": 10398, "title": "Drugi_svjetski_rat" }, { "start": 397, "end": 409, "qid": 8683, "pageid": 6285, "title": "Hladni_rat" } ]
e4619d46-172e-495b-8952-9818d6dd4d6a
Poljaci_u_SAD-u
613,518
1,189,552
null
0
Najviše Poljaka živi u državama New Yorku, Illinoisu, Michiganu, Pennsylvaniji te New Jerseyu, odnosno području Sjeveroistoka, gdje živi i značajan broj Nijemaca i ostalih slavenskih naroda. "Najpoljskiji" grad u SAD-u je Chicago, jer se u njemu nalaze gotovo sve najvažnije kulturne, političke i društvene ustanove poljske manjine.
[ { "start": 32, "end": 41, "qid": 1384, "pageid": 11403, "title": "New_York_(savezna_država)" }, { "start": 43, "end": 52, "qid": 1204, "pageid": 44962, "title": "Illinois" }, { "start": 54, "end": 63, "qid": 1166, "pageid": 13173, "title": "Michigan" }, { "start": 65, "end": 78, "qid": 1400, "pageid": 45225, "title": "Pennsylvania" }, { "start": 82, "end": 93, "qid": 1408, "pageid": 45220, "title": "New_Jersey" }, { "start": 222, "end": 229, "qid": 1297, "pageid": 14065, "title": "Chicago" } ]
4925e613-f856-4a0d-bb5b-bf70047bfbcb
Poljaci_u_SAD-u
613,518
1,189,552
null
0
Utjecaj poljske baštine na američku arhitekturu vidljiv je i u tkzv. poljskom katedralnom stilu, arhitektonskom stilu u kojem je izgrađeno više od 50 poljskih katoličkih crkava na Sjeveroistoku SAD-a i Priatlantskoj obali.
[]
176b9bff-54d5-4840-b468-21ac24ef5647
Poljaci_u_SAD-u
613,518
1,189,552
null
0
Od poznatijih američkih Poljaka ističu se hollywoodski redatelj Roman Polański, pjevačica JoJo, fizičar i nobelovac Frank Wilczek, bombaš Theodore Kaczynski i dr.
[ { "start": 64, "end": 78, "qid": 51552, "pageid": 49298, "title": "Roman_Polański" }, { "start": 90, "end": 94, "qid": 215219, "pageid": 259174, "title": "JoJo" }, { "start": 116, "end": 129, "qid": 107450, "pageid": 661736, "title": "Frank_Wilczek" }, { "start": 138, "end": 156, "qid": 222134, "pageid": 82275, "title": "Theodore_Kaczynski" } ]
899a792a-2ea4-42c4-8733-96ae92c31c4b
Gojko_Šušak_–_pobjednik_iz_sjene
613,513
65,155,281
null
0
Gojko Šušak – pobjednik iz sjene hrvatski je dokumentarni film autorice Ljiljane Bunjevac Filipović iz 2018. godine. Uz pomoć arhivskih snimki i sugovornika – mnogih svjedoka ratnih zbivanja u Hrvatskoj 1990-ih, autorica rekonstruira život i djelovanje Gojka Šuška, najdugovječnijega hrvatskog ministra obrane. Film je u cijelosti snimljen u produkciji Hrvatske radiotelevizije te prikazan javnosti u povodu 20. obljetnice Šuškove smrti.HRT / Naslovnica: Premijerno prikazan dokumentarni film o Gojku Šušku (objavljeno 2. svibnja 2018.), pristupljeno 21. srpnja 2018.[https://direktno.hr/zivot/kultura/htv-prikazuje-dokumentarac-o-gojku-susku-povodom-20-obljetnice-njegove-smrti-120410/ Direktno.hr – HTV prikazuje dokumentarac o Gojku Šušku povodom 20. obljetnice njegove smrti] (objavljeno 24. travnja 2018.), pristupljeno 21. srpnja 2018.
[ { "start": 45, "end": 62, "qid": 93204, "pageid": 233724, "title": "Dokumentarni_film" }, { "start": 72, "end": 99, "qid": 31198992, "pageid": 571679, "title": "Ljiljana_Bunjevac_Filipović" }, { "start": 103, "end": 108, "qid": 16958977, "pageid": 599790, "title": "Film_u_2018." }, { "start": 175, "end": 210, "qid": 68969, "pageid": 6334, "title": "Domovinski_rat" }, { "start": 253, "end": 264, "qid": 1534460, "pageid": 25618, "title": "Gojko_Šušak" }, { "start": 284, "end": 309, "qid": 2113255, "pageid": 176354, "title": "Ministar_obrane_Republike_Hrvatske" }, { "start": 353, "end": 377, "qid": 912735, "pageid": 68610, "title": "HRT" }, { "start": 390, "end": 398, "qid": 2388316, "pageid": 50586, "title": "Javnost" }, { "start": 431, "end": 436, "qid": 4, "pageid": 15432, "title": "Smrt" } ]
fa10f41f-bca3-45fb-a34a-8e764078c846
Gojko_Šušak_–_pobjednik_iz_sjene
613,513
65,155,281
O filmu
0
Autorica Ljiljana Bunjevac Filipović se u filmu osobito bavi ulogom Gojka Šuška u stvaranju moderne Hrvatske vojske, posebice u vezi s oslobodilačkim operacijama Bljesak i Oluja 1995. godine, kao i priznanjima koja je dobio nakon tih akcija zbog primjene novih vojnih doktrina temeljenih na standardima NATO-a. Također se spominju i godine koje je Šušak proveo u iseljeništvu u Kanadi te njegova suradnja s tadašnjim predsjednikom RH Franjom Tuđmanom, s kojim je bio i blizak prijatelj. O Šušku u filmu govore Damir Krstičević, Miroslav Tuđman, Miomir Žužul, Ante Beljo, Vinko Grubišić, američki odvjetnik David Rivkin, zagrebački muftija Ševko Omerbašić i drugi.Glasilo hrvatskih branitelja – Muftija Ševko Omerbašić o Šušku: "Pomagao je BiH i Bošnjake", pristupljeno 21. srpnja 2018.
[ { "start": 100, "end": 115, "qid": 327033, "pageid": 13028, "title": "HV" }, { "start": 162, "end": 169, "qid": 1374443, "pageid": 18470, "title": "Operacija_Bljesak" }, { "start": 172, "end": 177, "qid": 769377, "pageid": 10567, "title": "Operacija_Oluja" }, { "start": 261, "end": 276, "qid": 1140224, "pageid": 138820, "title": "Vojna_doktrina" }, { "start": 291, "end": 302, "qid": 1334738, "pageid": 12795, "title": "Standard" }, { "start": 303, "end": 307, "qid": 7184, "pageid": 10342, "title": "NATO" }, { "start": 363, "end": 375, "qid": 187668, "pageid": 44575, "title": "Iseljeništvo" }, { "start": 378, "end": 384, "qid": 16, "pageid": 11052, "title": "Kanada" }, { "start": 434, "end": 450, "qid": 183703, "pageid": 6850, "title": "Franjo_Tuđman" }, { "start": 476, "end": 485, "qid": 491, "pageid": 186681, "title": "Prijateljstvo" }, { "start": 528, "end": 543, "qid": 928356, "pageid": 170466, "title": "Miroslav_Tuđman" }, { "start": 545, "end": 557, "qid": 1937813, "pageid": 28499, "title": "Miomir_Žužul" }, { "start": 559, "end": 569, "qid": 16111573, "pageid": 288466, "title": "Ante_Beljo" }, { "start": 571, "end": 585, "qid": 20525637, "pageid": 515640, "title": "Vinko_Grubišić" }, { "start": 596, "end": 605, "qid": 40348, "pageid": 133303, "title": "Odvjetnik" }, { "start": 631, "end": 638, "qid": 185992, "pageid": 278963, "title": "Muftija" }, { "start": 639, "end": 654, "qid": 4707692, "pageid": 337931, "title": "Ševko_Omerbašić" } ]
ae801d01-2633-45f4-9807-a5503165e227
Gojko_Šušak_–_pobjednik_iz_sjene
613,513
65,155,281
O filmu
0
Film je premijerno prikazan 2. svibnja 2018. u Velikoj dvorani Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta u Zagrebu te istoga dana u 20:05 sati na prvom programu Hrvatske televizije.Kamenjar.com – Prikazan dokumentarni film "Gojko Šušak – Pobjednik iz sjene" (objavljeno 2. svibnja 2018.), pristupljeno 21. srpnja 2018.MojTV: Gojko Šušak – pobjednik iz sjene, dokumentarni film, pristupljeno 21. srpnja 2018. U najavi na internetskim stranicama portala Moj TV u povodu prikazivanja filma zapisano je i da je Gojko Šušak ''bio čovjek od riječi, težak za pregovore, nepokolebljiv u provedbi odluka. Svjetski su ga političari uvažavali i vjerovali mu, a dio domaće javnosti i medija nastojao ga je diskreditirati. Iako je prošlo 20 godina od njegove smrti, još uvijek se o njemu malo zna''.
[ { "start": 28, "end": 38, "qid": 2545, "pageid": 712, "title": "2._svibnja" }, { "start": 39, "end": 44, "qid": 25291, "pageid": 3152, "title": "2018." }, { "start": 63, "end": 97, "qid": 12632683, "pageid": 169474, "title": "Hrvatsko_katoličko_sveučilište" }, { "start": 100, "end": 107, "qid": 1435, "pageid": 5903, "title": "Zagreb" }, { "start": 139, "end": 173, "qid": 1271733, "pageid": 725904, "title": "HTV_1" }, { "start": 437, "end": 444, "qid": 854429, "pageid": 129403, "title": "Portal" }, { "start": 665, "end": 671, "qid": 340169, "pageid": 18468, "title": "Mediji" } ]
4dbe6902-e52c-4e8c-9ed9-a43fae05eac4
Gojko_Šušak_–_pobjednik_iz_sjene
613,513
65,155,281
O filmu
0
Na svečanoj premijeri filma u Zagrebu, general-bojnik Hrvatske vojske Damir Krstičević, potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane, o Gojku Šušku je rekao:
[ { "start": 12, "end": 21, "qid": 204854, "pageid": 53072, "title": "Premijera" }, { "start": 39, "end": 53, "qid": 157148, "pageid": 114937, "title": "General-bojnik" }, { "start": 70, "end": 86, "qid": 12629500, "pageid": 82886, "title": "Damir_Krstičević" }, { "start": 103, "end": 111, "qid": 1278383, "pageid": 41113, "title": "Vlada_RH" } ]
b2b69c0f-4890-4e7b-bc62-43cf894fcf86
Christo_i_Jeanne-Claude
569,803
158,477
null
0
Christo, Hristo Vladimirov Javašev, Gabrovo, Bugarska, 13. lipnja 1935., i Jeanne-Claude, Jeanne-Claude Denat de Guillebon Casablanca, Maroko 13. lipnja 1935. — New York 18. listopada 2009. bio je umjetnički duet. Christo i Jeanne-Claude su poznati po tom što su znali uviti i upakirati cijele zgrade u tkaninu, npr. Reichstag u Berlinu. Od 1994. zasluge za njihov rad pripisuju se samo Christu
[ { "start": 36, "end": 43, "qid": 180131, "pageid": 225431, "title": "Gabrovo" }, { "start": 45, "end": 53, "qid": 219, "pageid": 11259, "title": "Bugarska" }, { "start": 55, "end": 65, "qid": 2614, "pageid": 1418, "title": "13._lipnja" }, { "start": 66, "end": 71, "qid": 18658, "pageid": 1744, "title": "1935." }, { "start": 123, "end": 133, "qid": 7903, "pageid": 184558, "title": "Casablanca" }, { "start": 135, "end": 141, "qid": 1028, "pageid": 19652, "title": "Maroko" }, { "start": 55, "end": 65, "qid": 2614, "pageid": 1418, "title": "13._lipnja" }, { "start": 66, "end": 71, "qid": 18658, "pageid": 1744, "title": "1935." }, { "start": 161, "end": 169, "qid": 22654, "pageid": 689638, "title": "New_York" }, { "start": 170, "end": 183, "qid": 2964, "pageid": 240, "title": "18._listopada" }, { "start": 184, "end": 189, "qid": 1996, "pageid": 1677, "title": "2009." }, { "start": 303, "end": 310, "qid": 1314278, "pageid": 290418, "title": "Tkanina" }, { "start": 317, "end": 326, "qid": 151897, "pageid": 182793, "title": "Reichstag" } ]
f1811288-b9f3-43ee-ab12-6d765e6c417d
Vjekoslav_Homotarić
537,066
20,525,776
null
0
Vjekoslav Homotarić, hrvatski pravaški političar i saborski zastupnik.
[ { "start": 30, "end": 38, "qid": 1250281, "pageid": 209533, "title": "Pravaši" } ]
3200af5c-a395-45ad-8d29-60f87477ff0c
Vjekoslav_Homotarić
537,066
20,525,776
null
0
Završio je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu 1876. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. – 2007.), Zagreb, 2007., ISBN: 978-953-95772-0-7, str. 916.
[ { "start": 11, "end": 29, "qid": 5128280, "pageid": 576647, "title": "Klasična_gimnazija_u_Zagrebu" }, { "start": 32, "end": 39, "qid": 1435, "pageid": 5903, "title": "Zagreb" }, { "start": 40, "end": 45, "qid": 7766, "pageid": 1803, "title": "1876." } ]
cba955a3-1452-4fa8-a7c0-7cdadb5d5a70
Vjekoslav_Homotarić
537,066
20,525,776
null
0
Na izborima za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1911. kao kandidat Čiste stranke prava ušao je u Hrvatski državni sabor kao pobjednik u izbornom kotaru Klanjcu.[http://dnc.nsk.hr/DataServices/ImageView.aspx?id=cd112e9a-7c28-4216-895e-0c8ea9aa3376 Jutarnji list 1913., str. 2]<ref>[http://212.92.192.229/digitalizacija/novine/hrvatska-riec_1911_12__598.pdf 20. prosinca 1911., Rezultat izbora], Hrvatska rieč, Šibenik, str. 1
[ { "start": 3, "end": 11, "qid": 15984054, "pageid": 490299, "title": "Izbori_za_Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski_sabor_1911." }, { "start": 71, "end": 90, "qid": 5112688, "pageid": 223096, "title": "Čista_stranka_prava" }, { "start": 101, "end": 123, "qid": 16113218, "pageid": 43472, "title": "Hrvatski_državni_sabor" }, { "start": 156, "end": 163, "qid": 769880, "pageid": 14358, "title": "Klanjec" }, { "start": 398, "end": 411, "qid": 20310138, "pageid": 512275, "title": "Hrvatska_rieč" } ]
7357d622-cdba-4e52-8143-b2504ddf16dc
Boćarski_klub_Vid
41,085
12,628,215
null
0
Klub se natječe u Trećoj međužupanijskoj ligi - Istok. Kako u Belom Manastiru nema boćarskog terena, BK "Vid" svoje suparnike ugošćuje na boćarskom igralištu u Čemincu.
[ { "start": 83, "end": 92, "qid": 895060, "pageid": 71454, "title": "Boćanje" }, { "start": 160, "end": 167, "qid": 537594, "pageid": 14785, "title": "Čeminac" } ]
1f538e86-1fa5-41fd-a548-9863cef41679
Boćarski_klub_Vid
41,085
12,628,215
null
0
Izvor:
[]
f2dfcc5c-e504-445b-a120-b015f0235cef
Levin_Rauch
211,167
6,535,641
null
0
Levin barun Rauch de Nyek (Lužnica, 6. listopada 1819. – Lužnica, 25. kolovoza 1890.) bio je obnašatelj banske časti za sklapanja hrvatsko-ugarske nagodbe i prvi hrvatski ban nakon 1868. Bio je i otac Pavla Raucha, hrvatskog bana 1908. – 1910.
[ { "start": 27, "end": 34, "qid": 924870, "pageid": 142251, "title": "Lužnica" }, { "start": 36, "end": 48, "qid": 2928, "pageid": 217, "title": "6._listopada" }, { "start": 49, "end": 54, "qid": 6967, "pageid": 1860, "title": "1819." }, { "start": 66, "end": 78, "qid": 2819, "pageid": 1553, "title": "25._kolovoza" }, { "start": 79, "end": 84, "qid": 7832, "pageid": 1789, "title": "1890." }, { "start": 130, "end": 154, "qid": 195384, "pageid": 178072, "title": "Hrvatsko-ugarska_nagodba" }, { "start": 162, "end": 170, "qid": 224, "pageid": 7, "title": "Hrvatska" }, { "start": 104, "end": 110, "qid": 577017, "pageid": 23231, "title": "Ban" }, { "start": 201, "end": 213, "qid": 7155537, "pageid": 229601, "title": "Pavao_Rauch" } ]
ff9dfd07-a979-4015-bb78-7dfab600d249
Levin_Rauch
211,167
6,535,641
Život
0
Bio je jedan od osnivača i vođa horvatsko-vugerske stranke (tzv. Mađarona), osnovane 1841., čiji je cilj bio borba protiv ilirskog pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda. Nakon toga bio je jedan od čelnika ustavno-liberalne stranke (tzv. Unionista), koja se zalagala za što bližu i bezuvjetnu uniju između Ugarske i Hrvatske.
[ { "start": 32, "end": 58, "qid": 12636578, "pageid": 105089, "title": "Mađaroni" }, { "start": 141, "end": 169, "qid": 16113422, "pageid": 46327, "title": "Hrvatski_narodni_preporod" } ]
621b0376-7f45-4275-9446-0e690caae682
Levin_Rauch
211,167
6,535,641
Sklapanje Nagodbe
1
Po političkom uvjerenju bio je unionist. Banskim namjesnikom postao je 27. lipnja 1867., nasljedivši bana Josipa Šokčevića. Rauch je imao zadaću provedbe Austro-ugarske nagodbe te je u tome pogledu postupao bezobzirno. Također, imao je stvoriti Sabor s većinom koja će sklopiti nagodbu s Ugarskom. Slijedom toga oktroiran je novi izborni red kojim je povećan broj virilista, a broj biranih zastupnika smanjen je na 66. Slijedio je progon pristaša Narodne stranke, koji su gubili službe, a dobivali su ih unionisti. U kolovozu 1867. obustavljen je Prozor. Na izborima većinu odnose Unionisti s 52 zastupnika, dok opozicija dobiva svega 14 zastupnika. Sabor se sastao 8. siječnja 1868., a 30. siječnja izabrana je Hrvatska regnikolarna deputacija, koja je imala zadatak pregovarati o Hrvatsko-ugarskoj nagodbi, koja je sklopljena iste godine.
[ { "start": 31, "end": 39, "qid": 12636578, "pageid": 105089, "title": "Mađaroni" }, { "start": 71, "end": 81, "qid": 2664, "pageid": 1432, "title": "27._lipnja" }, { "start": 82, "end": 87, "qid": 7715, "pageid": 1812, "title": "1867." }, { "start": 106, "end": 122, "qid": 6290983, "pageid": 179875, "title": "Josip_Šokčević" }, { "start": 154, "end": 176, "qid": 209601, "pageid": 188031, "title": "Austro-ugarska_nagodba" }, { "start": 364, "end": 373, "qid": 324626, "pageid": 627790, "title": "Virilist" }, { "start": 447, "end": 462, "qid": 1563411, "pageid": 105017, "title": "Narodna_stranka" }, { "start": 687, "end": 699, "qid": 2287, "pageid": 489, "title": "30._siječnja" }, { "start": 712, "end": 744, "qid": 20526803, "pageid": 11094, "title": "Hrvatska_regnikolarna_deputacija" }, { "start": 782, "end": 807, "qid": 195384, "pageid": 178072, "title": "Hrvatsko-ugarska_nagodba" } ]
05ad14d0-f9e9-433a-9312-eaca39369494
Levin_Rauch
211,167
6,535,641
Banovanje
1
Kao ban vladao je apsolutistički. Prihvatom Nagodbe započeo je početak pedesetogodišnje borbe hrvatske politike protiv nje. Sabor čak donosi zaključak prema kojem se svako pobijanje Nagodbe proglašava zločinom smetanja javnoga mira, pa čak i veleizdajom. Započinju progoni. Narodna liberalna stranka na čelu s Mrazovićem počinje voditi bezobzirnu borbu protiv Raucha. Tako su Ivan Vončina i Mrazović u listu Zatočenik, koji je izlazio u Sisku (tada u Vojnoj krajini, izvan nadležnosti bana) optužili Raucha za korupciju i tajno sudjelovanje u konzorciju za isušenje Lonjskog polja. Rauch je morao tužiti Vončinu, Mrazovića, te Miškatovića, urednika Zatočenika. Rasprava se vodila pred pukovnijskim sudom u Petrinji, koji je 7. siječnja 1871. oslobodio Rauchove protivnike svake krivnje. Petrinjski proces bio je u prvom redu političi proces, jer su se u Beču pravili planovi za jednu novu politiku u kojoj je Rauch bio smetnja. Rauch je, obavivši svoju dužnost, mora otići i kako bi se otupila oštrica hrvatske borbe protiv Nagodbe. Bansku čast je obnašao do 26. siječnja 1871., kada kralj banom imenuje Kolomana Bedekovića.
[ { "start": 18, "end": 32, "qid": 7184037, "pageid": 87542, "title": "Apsolutizam" }, { "start": 376, "end": 388, "qid": 12957630, "pageid": 75373, "title": "Ivan_Vončina" }, { "start": 437, "end": 442, "qid": 192119, "pageid": 11294, "title": "Sisak" }, { "start": 566, "end": 580, "qid": 1933800, "pageid": 316295, "title": "Lonjsko_polje" }, { "start": 706, "end": 714, "qid": 396512, "pageid": 14366, "title": "Petrinja" }, { "start": 724, "end": 735, "qid": 2228, "pageid": 409, "title": "7._siječnja" }, { "start": 736, "end": 741, "qid": 7746, "pageid": 1808, "title": "1871." }, { "start": 1059, "end": 1071, "qid": 2282, "pageid": 470, "title": "26._siječnja" }, { "start": 1072, "end": 1077, "qid": 7746, "pageid": 1808, "title": "1871." }, { "start": 1104, "end": 1123, "qid": 3508743, "pageid": 526771, "title": "Koloman_Bedeković" } ]
97038c0f-108a-4d79-b7fe-67e855b475af
Flen
279,922
27,774
Ostali projekti
1
Eskilstuna
[]
13124cc5-893b-4602-8a5a-bb82c19cea11
Bonifacije_VIII.
199,863
134,646
null
0
Bonifacije VIII., papa od 24. prosinca 1294. do 11. listopada 1303. godine. Izdao bulu Unam Sanctam. Pod Inocentom III. papinstvo postaje ustanovom koja vlada svijetom. Kršćanska zapadnjačka zajednica naroda, ujedinjena je pod vodstvom Crkve. Duhovni se život razvija do vrhunca, nastaju sveučilišta. Oko 1300. godine taj razvoj dostiže najvišu točku. Papa Bonifacije VIII. je u buli „Unam Sanctam“ sažeo vladarske zahtjeve Crkve. Ali te zahtjeve nije mogao ostvariti protiv francuskog kralja Filipa Lijepog. Zbog toga je pokušaj pape Bonifacija VIII. da još jednom ostvari papinske težnje za vodstvom, bio osuđen na propast. Bonifacije je bio vlastohlepne prirode, pun samosvijesti o svojoj moći, ali bez dubljeg vjerskog osjećaja i bez smisla za stvarnost života.
[ { "start": 26, "end": 38, "qid": 2705, "pageid": 386, "title": "24._prosinca" }, { "start": 39, "end": 44, "qid": null, "pageid": null, "title": "1294." }, { "start": 48, "end": 61, "qid": 2927, "pageid": 228, "title": "11._listopada" }, { "start": 62, "end": 67, "qid": null, "pageid": null, "title": "1303." }, { "start": 87, "end": 99, "qid": 383653, "pageid": 244443, "title": "Unam_Sanctam" }, { "start": 105, "end": 119, "qid": 128076, "pageid": 117215, "title": "Inocent_III." }, { "start": 305, "end": 310, "qid": 5609, "pageid": 2444, "title": "1300." }, { "start": 493, "end": 507, "qid": 157098, "pageid": 101631, "title": "Filip_Lijepi" }, { "start": 530, "end": 534, "qid": 19546, "pageid": 10724, "title": "Papa" } ]
92327d05-06f9-46cb-8c4e-60b7691d5165
Bonifacije_VIII.
199,863
134,646
null
0
Sanjao je da ponovno uspostavi teokratsku univerzalnu zapadnu državu pod papinskim vodstvom. Nije pri tom vodio računa o tome kakvu je štetu pretrpio ugled papinstva u onim godinama kad se i carstvom borio za političku prevlast. Pred francuskim carem Filipom Lijepim koji je htio stvoriti francusku prevlast, Bonifacije VIII. je istupio naglašavajući duhovno-političko prvenstvo papinstva te u svojoj buli pozivao se na nauku o „dva mača“ po kojoj je prema Lk 22, 38 obje vlasti (duhovnu i svjetovnu) povjerio samo Crkvi). Objavljuje da je poslušnost prema papi nužna za spasenje pa izbija sukob, koban po posljedicama.
[]
4a854361-3e8d-4760-9ba6-c99358e73ac1
Bonifacije_VIII.
199,863
134,646
null
0
Papa je izopćio Filipa, a Filip se prizvao na sabor koji je sazvao protiv pape. Poslao je u rujnu 1303. šačicu vojnika da zarobe papu u njegovu dvorcu u Anagniju. Iako su građani Anagnija papu već za dva dana ponovno oslobodili, ipak je taj događaj pokazao da je papa potpuno nemoćan i politički beznačajan. Papa se nije mogao braniti. Bonifacije nije dugo proživio slom svojih snova o svjetskom gospodstvu. Već nekoliko tjedana nakon toga umro u Rimu. S njime je nestalo zauvijek i univerzalne papinske prevlasti u srednjem vijeku.
[ { "start": 98, "end": 103, "qid": null, "pageid": null, "title": "1303." }, { "start": 153, "end": 161, "qid": null, "pageid": null, "title": "Anagnija" } ]
0c938fdf-c112-4962-8759-503577145fc7
Klaonica_pet
279,897
265,954
null
0
Klaonica pet ili dječji križarski rat (eng. "Slaughterhouse-Five, or The Children's Crusade: A Duty-Dance with Death ") američki je satirični ZF antiratni roman koji je 1969. godine napisao Kurt Vonnegut. Roman, koji sadrži mnoge autobiografske elemente autora koji je i sam bio njemački ratni zarobljenik, slijedi dobroćudnog i naivnog Billyja Pilgrima koji je tijekom Drugog svjetskog rata zarobljen u Njemačkoj te se našao u Dresdenu tijekom zloglasnog bombardiranja grada, no posebnost priče je što junak neprestano putuje natrag i naprijed kroz vrijeme nakon otmice izvanzemaljaca, pa se katkad nađe usred djetinjstva a potom opet u 1960-ima i 1970-ima, razdoblju nakon rata. Struktura romana se stoga u nekim poglavljima vrti u krug, tako da jedan događaj nadopunjuje drugi.
[ { "start": 39, "end": 42, "qid": 1860, "pageid": 17760, "title": "Engleski" }, { "start": 120, "end": 128, "qid": 30, "pageid": 10349, "title": "SAD" }, { "start": 132, "end": 141, "qid": 128758, "pageid": 14038, "title": "Satira" }, { "start": 142, "end": 144, "qid": 24925, "pageid": 18443, "title": "ZF" }, { "start": 155, "end": 160, "qid": 8261, "pageid": 10291, "title": "Roman" }, { "start": 169, "end": 174, "qid": 2485, "pageid": 1710, "title": "1969." }, { "start": 190, "end": 203, "qid": null, "pageid": null, "title": "Kurt_Vonnegut" }, { "start": 370, "end": 391, "qid": 362, "pageid": 10398, "title": "Drugi_svjetski_rat" }, { "start": 404, "end": 413, "qid": 183, "pageid": 6039, "title": "Njemačka" }, { "start": 428, "end": 436, "qid": 1731, "pageid": 14144, "title": "Dresden" }, { "start": 445, "end": 475, "qid": 152142, "pageid": 236411, "title": "Bombardiranje_Dresdena" }, { "start": 571, "end": 585, "qid": 16132073, "pageid": 134319, "title": "Izvanzemaljci" } ]
5f96cf21-8199-49f3-a533-e342bf0d0425
Klaonica_pet
279,897
265,954
null
0
Moderna knjižnica stavila je "Klaonicu pet" na 18. mjesto na listi 100 najboljih romana 20. stoljeća<ref> a Radcliffe Publishing Course na 29. mjesto.<ref> Lev Grossman i Richard Lacayo su za "Time" stavili roman na listu 100 najboljih književnih djela na engleskom jeziku od 1923. do danas.<ref> Po knjizi je 1972. snimljen istoimeni film koji je režirao George Roy Hill,<ref>Slaughterhouse-Five (1972); Internet Movie Database ali koji nije dosegnuo razinu popularnosti romana.
[ { "start": 193, "end": 197, "qid": 43297, "pageid": 494269, "title": "Time_(časopis)" }, { "start": 310, "end": 315, "qid": 2476, "pageid": 1707, "title": "1972." }, { "start": 325, "end": 339, "qid": null, "pageid": null, "title": "Klaonica_pet_(1972)" }, { "start": 356, "end": 371, "qid": 51570, "pageid": 123542, "title": "George_Roy_Hill" }, { "start": 405, "end": 428, "qid": 37312, "pageid": 13422, "title": "Internet_Movie_Database" } ]
c16d953c-ebef-4425-b2c4-0b726eb102e5
Klaonica_pet
279,897
265,954
Radnja
0
U prologu, autor govori da se u romanu "sve ovo doista dogodilo. Manje-više." Potom navodi kako je svojoj djeci govorio da nikada ne smiju ubijati ljude te da se vratio u Dresden 1967. sa starim ratnim prijateljom Bernardom V. O'Hareom te mu ispričao da piše knjigu o njihovim dogodovštinama tijekom rata. U njegovom domu, njegova supruga Mary O'Hare je bila nervozna sve dok ju autor nije upitao što joj je. Onda mu je rekla da su oni tada "još bili djeca" i da ne želi da napiše neki "roman za odrasle u kojima će ih glumiti Frank Sinatra i John Wayne ili neki od drugih bajnih, ratoljubivih, prljavih matoraca", na što joj je autor obećao da će ju poslušati i dodati u naslov romana "dječji križarski rat" kako bi naglasio morbidnost svega.
[ { "start": 171, "end": 178, "qid": 1731, "pageid": 14144, "title": "Dresden" }, { "start": 179, "end": 184, "qid": 2648, "pageid": 1712, "title": "1967." }, { "start": 527, "end": 540, "qid": 40912, "pageid": 21590, "title": "Frank_Sinatra" }, { "start": 543, "end": 553, "qid": 40531, "pageid": 21687, "title": "John_Wayne" }, { "start": 687, "end": 707, "qid": 51658, "pageid": 11887, "title": "Dječji_križarski_rat" } ]
d1c6db67-91b1-479a-b012-957b42cd01a8
Klaonica_pet
279,897
265,954
Radnja
0
Vrativši se natrag u sadašnjost, upoznaje slavnog pisca ZF romana Kilgorea Trouta s kojim se sprijatelji. Jednom prilikom, dok je bio izgubljen, Billy u New Yorku svrati u knjižaru i pronađe par Troutovih knjiga, te se sjeti da ih je već pročitao: jedna je o čovjeku kojeg su vanzemaljci oteli i stavili u zološki vrt s jednom glumicom na njihovom planetu a druga je o putniku kroz vrijeme. Na kraju, Billy se vrati u svoj najdraži trenutak u životu, kada je mirno spavao u kočiji nakon završetka rata i čuo pjev ptica.
[]
10dfca8c-82a6-4e24-adb4-b96588888a53
Klaonica_pet
279,897
265,954
Struktura romana i prijem
0
Drugom prilikom, autor čak sam sebe navodi u radnji: "''Billy pogleda u nužnik. Jadikovanje je dopiralo od tamo. Mjesto je bilo krcato Amerikancima koji su skinuli gaće. Od gozbe u znak dobrodošlice dobili su vulkanske proljeve. Jedan Amerikanac u blizini Billyja, kukao je da je izbacio sve osim mozga. Trenutak kasnije, reče: - Evo, izlazi, evo izlazi. - Mislio je na svoj mozak. To sam ja. To sam bio ja. To je bio pisac ove knjige''." Također, prisutni su mnogi humoristični elementi u radnji, čak i u ozbiljnim situacijama. U drugom poglavlju tako piše: "''Kao član posade topa, pomogao je da se u bijesu ispali jedan metak - iz protutenkovskog topa kalibra 57 milimetara. Top je proizveo zvuk cijepanja, kao da se povlači cip na šlicu Svemogućeg Gospoda.''"
[ { "start": 466, "end": 478, "qid": 35874, "pageid": 10416, "title": "Humor" } ]
b102874f-4ef3-47a0-964a-830bedeaa190
Klaonica_pet
279,897
265,954
Struktura romana i prijem
0
Neke od glavnih tema radnje su slobodna volja,<ref> fatalizam, posljedice ratnih strahota te maštanje i bijeg u neki ljepši svijet fantazije. Primjerice, dok je bio u umobolnici, Billy je upoznao Eliota Rosewatera koji ga je upoznao s eskapističkim ZF romanima. "''Rosewater je jednom prilikom rekao Billyju zanimljivu stvar o jednoj knjizi koja nije spadala u znanstvenu fantastiku. Rekao je da se sve što se može znati o životu nalazi u knjizi "Braća Karamazovi" od Dostojevskog. - Ali to više nije dovoljno - reče Rosewater.''"
[ { "start": 31, "end": 45, "qid": 9476, "pageid": 227424, "title": "Slobodna_volja" }, { "start": 52, "end": 61, "qid": null, "pageid": null, "title": "Fatalizam" }, { "start": 447, "end": 463, "qid": 183157, "pageid": 13505, "title": "Braća_Karamazovi" } ]
ddccb907-9c0e-4174-b307-15942790c6aa
Klaonica_pet
279,897
265,954
Struktura romana i prijem
0
Svojedobno, "Klaonica pet" je nominirana za nagradu Hugo i za nagradu Nebula u kategoriji najboljeg ZF romana. Međutim, nagrade je pobrala Ursula K. Le Guin za svoj roman "Lijeva ruka tame".
[ { "start": 44, "end": 56, "qid": 188914, "pageid": 50626, "title": "Nagrada_Hugo" }, { "start": 62, "end": 76, "qid": 194285, "pageid": 130105, "title": "Nagrada_Nebula" }, { "start": 139, "end": 156, "qid": 181659, "pageid": 283096, "title": "Ursula_K._Le_Guin" }, { "start": 172, "end": 188, "qid": null, "pageid": null, "title": "Lijeva_ruka_tame" } ]
be1d056e-6e81-47f0-9c1c-fca34c89143c
Klaonica_pet
279,897
265,954
Struktura romana i prijem
0
Pred kraj romana, Vonnegut je naveo da je tijekom bombardiranja Dresdena ubijeno preko 135,000 ljudi,
[]
601c3d55-c633-45f0-b21f-32ae69afc4f3
Nilski_konj
41,084
34,505
null
0
Nilski konj (lat. Hippopotamus amphibius), primjerenije vodenkonj ili vodeni konj, je kljovaš koji živi samo u Africi.
[ { "start": 13, "end": 16, "qid": 397, "pageid": 11884, "title": "Latinski_jezik" }, { "start": 86, "end": 93, "qid": null, "pageid": null, "title": "Kljovaš" }, { "start": 111, "end": 117, "qid": 15, "pageid": 10930, "title": "Afrika" } ]
7719f4e6-eaaf-445a-bf75-0958ae06dde0
Nilski_konj
41,084
34,505
Opis
0
Tijelo mu je pokriveno tamnosmeđom, govmo golom kožom s rijetkim debelim dlakama. Hrani se uglavnom biljem i živi u čoporima. Danju pliva u vodi, a noću traga za hranom po kopnu. Rijedak je i ugrožen, te je poslije malaričnog komarca najubojitija afrička životinja jer podiže čamce, pa se ljudi utope.Nilski konj jednim ugrizom može prepoloviti krokodila.
[ { "start": 215, "end": 233, "qid": null, "pageid": null, "title": "Malarični_komarac" } ]