uuid
stringlengths 36
36
| article_title
stringlengths 1
176
| article_pageid
uint32 4
738k
| article_qid
uint32 1
117M
⌀ | section_heading
stringlengths 1
183
⌀ | section_level
uint32 0
4
| paragraph_text
stringlengths 1
63.7k
| paragraph_anchors
list |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
c8785e2a-8e8b-40e5-8fc7-be628bb7db33 | Češalj | 726,240 | null | null | 0 | Češalj (od praslavenskog česati = češati) je predmet, pljosnate nazubljene forme, koji se koristi za njegu kose, kao i za uređivanje drugih vlakana. | [
{
"start": 11,
"end": 24,
"qid": 747537,
"pageid": 113292,
"title": "Praslavenski_jezik"
},
{
"start": 107,
"end": 111,
"qid": 336128,
"pageid": 111740,
"title": "Kosa"
},
{
"start": 140,
"end": 147,
"qid": 161,
"pageid": 242361,
"title": "Vlakno"
}
] |
49476439-72bf-4a4f-b6ff-5ea4640c2c8d | Češalj | 726,240 | null | Karakteristike i povijest | 0 | To je jedan od najstarijih alata kojim se Homo sapiens služi od prapovijesti. Najstariji češljevi iskopani na području Perzije stari su oko 5000 godina pr.Kr., što se poklapa sa vremenom prvih indoeuropskih migracija. | [
{
"start": 27,
"end": 32,
"qid": 39546,
"pageid": 47239,
"title": "Alat"
},
{
"start": 42,
"end": 54,
"qid": 5,
"pageid": 32458,
"title": "Homo_sapiens"
},
{
"start": 64,
"end": 76,
"qid": 11756,
"pageid": 12210,
"title": "Prapovijest"
},
{
"start": 119,
"end": 126,
"qid": 794,
"pageid": 13003,
"title": "Iran"
},
{
"start": 140,
"end": 158,
"qid": 115964,
"pageid": 309332,
"title": "5._tisućljeće_pr._Kr."
},
{
"start": 193,
"end": 206,
"qid": 475027,
"pageid": 31258,
"title": "Indoeuropljani"
},
{
"start": 207,
"end": 216,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Migracija_(sociologija)"
}
] |
a9c8cf75-0b84-462c-8e28-af44e854a26f | Češalj | 726,240 | null | Karakteristike i povijest | 0 | Češljevi se nisu koristi samo u kozmetičke svrhe, već i za higijenske, naročito za uklanjanje uši i sličnih parazita. left|thumb|200px|<center>Moderni [[Plastika|plastični češalj]] Češljevi su univerzalni, ali svaka kultura ima vlastiti stil izrade, i koristi specifičan materijal. Najčešći su oni ručno izrađeni od drva šimšira, trešnje i bora, kakvih se još uvijek može naći po soskim sajmovima u Aziji. Ali ima i mnogo onih napravljenih od stočnih rogova, pa su tako najstariji sačuvani oni izrađeni od slonovače ili nekih drugih kostiju. | [
{
"start": 32,
"end": 42,
"qid": 131207,
"pageid": 158209,
"title": "Kozmetika"
},
{
"start": 59,
"end": 69,
"qid": 162297,
"pageid": 218211,
"title": "Higijena"
},
{
"start": 94,
"end": 97,
"qid": 6481228,
"pageid": 263832,
"title": "Uši_(kukci)"
},
{
"start": 108,
"end": 116,
"qid": 186517,
"pageid": 258348,
"title": "Parazit"
},
{
"start": 316,
"end": 320,
"qid": 287,
"pageid": 57831,
"title": "Drvo_(materijal)"
},
{
"start": 321,
"end": 328,
"qid": 158703,
"pageid": 598688,
"title": "Šimšir"
},
{
"start": 330,
"end": 337,
"qid": 165137,
"pageid": 102264,
"title": "Trešnja"
},
{
"start": 340,
"end": 344,
"qid": 12024,
"pageid": 596646,
"title": "Bor_(biljni_rod)"
},
{
"start": 380,
"end": 386,
"qid": 532,
"pageid": 72768,
"title": "Selo"
},
{
"start": 387,
"end": 396,
"qid": 57305,
"pageid": 250597,
"title": "Sajam"
},
{
"start": 399,
"end": 404,
"qid": 48,
"pageid": 11543,
"title": "Azija"
},
{
"start": 443,
"end": 450,
"qid": 103459,
"pageid": 151202,
"title": "Stoka"
},
{
"start": 451,
"end": 457,
"qid": 65284752,
"pageid": 41044,
"title": "Rog"
},
{
"start": 506,
"end": 515,
"qid": 82001,
"pageid": 101638,
"title": "Slonovača"
},
{
"start": 533,
"end": 540,
"qid": 265868,
"pageid": 56631,
"title": "Kost"
}
] |
72c673c5-6ff8-45fa-8528-3e060d616e92 | Češalj | 726,240 | null | Karakteristike i povijest | 0 | Kasnije su izrađivani od zlata, srebra, kositra i mjedi, ali su ipak oni izrađeni od kornjačinog oklopa i rogova puno elastičniji i podatniji. | [
{
"start": 25,
"end": 30,
"qid": 897,
"pageid": 11564,
"title": "Zlato"
},
{
"start": 32,
"end": 38,
"qid": 1090,
"pageid": 29454,
"title": "Srebro"
},
{
"start": 40,
"end": 47,
"qid": 1096,
"pageid": 29835,
"title": "Kositar"
},
{
"start": 50,
"end": 55,
"qid": 39782,
"pageid": 90827,
"title": "Mjed"
},
{
"start": 85,
"end": 96,
"qid": 223044,
"pageid": 26737,
"title": "Kornjača"
},
{
"start": 97,
"end": 103,
"qid": 485027,
"pageid": 171290,
"title": "Oklop"
},
{
"start": 106,
"end": 112,
"qid": 65284752,
"pageid": 41044,
"title": "Rog"
},
{
"start": 118,
"end": 129,
"qid": 62932,
"pageid": 338397,
"title": "Elastičnost"
}
] |
e69ec46b-b7bd-4583-acd9-0cab139845c2 | Češalj | 726,240 | null | Karakteristike i povijest | 0 | Veliki preokret u izradi češljeva dogodio se 1869. kad su Amerikanci braća Isaiah i John Hyatt, eksperimentirajući u svom laboratoriju sa celuloidom proizvela prvi plastični češalj. | [
{
"start": 45,
"end": 49,
"qid": 7720,
"pageid": 107908,
"title": "1869"
},
{
"start": 58,
"end": 68,
"qid": 30,
"pageid": 10349,
"title": "SAD"
},
{
"start": 122,
"end": 134,
"qid": 483242,
"pageid": 259783,
"title": "Laboratorij"
},
{
"start": 138,
"end": 148,
"qid": 146612,
"pageid": 497642,
"title": "Celuloid"
},
{
"start": 164,
"end": 173,
"qid": 11474,
"pageid": 84496,
"title": "Plastika"
}
] |
593c737e-b580-4162-b209-02ff7fb48f90 | Češalj | 726,240 | null | Karakteristike i povijest | 0 | Nakon tog započela je revolucija u načinu proizvodnje češljeva. | [] |
96608978-e243-42ac-a11c-82fb933de367 | Đorđe_(Đokica)_Milaković | 13,417 | 11,183,096 | null | 0 | Đokica Milaković (Darda kod Osijeka, 16. rujna 1925. – Zagreb, 12. studenoga 2001.), bio je hrvatski filmski glumac. | [
{
"start": 18,
"end": 23,
"qid": 912592,
"pageid": 14787,
"title": "Darda"
},
{
"start": 37,
"end": 46,
"qid": 2897,
"pageid": 165,
"title": "16._rujna"
},
{
"start": 47,
"end": 52,
"qid": 18107,
"pageid": 1754,
"title": "1925."
},
{
"start": 55,
"end": 61,
"qid": 1435,
"pageid": 5903,
"title": "Zagreb"
},
{
"start": 63,
"end": 76,
"qid": 2986,
"pageid": 291,
"title": "12._studenoga"
},
{
"start": 77,
"end": 82,
"qid": 1988,
"pageid": 1670,
"title": "2001."
},
{
"start": 92,
"end": 100,
"qid": 224,
"pageid": 7,
"title": "Hrvatska"
}
] |
7fac4959-8ccc-4d25-8c7a-c72a53c9d65c | Đorđe_(Đokica)_Milaković | 13,417 | 11,183,096 | Filmovi i serije | 0 | (izbor) | [] |
663bba19-9a9d-48d7-8e6a-586449d93715 | Valpovo | 6,951 | 830,300 | null | 0 | Valpovo je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji. | [
{
"start": 18,
"end": 27,
"qid": 224,
"pageid": 7,
"title": "Hrvatska"
},
{
"start": 57,
"end": 84,
"qid": 58159,
"pageid": 19643,
"title": "Osječko-baranjska_županija"
}
] |
7a5cd79b-4239-4ace-9376-2a4f53fb750a | Valpovo | 6,951 | 830,300 | Gradska naselja | 0 | Na području grada Valpova nalazi se 8 naselja (stanje 2006), to su: Harkanovci, Ivanovci, Ladimirevci, Marjančaci, Nard, Šag, Valpovo i Zelčin. | [
{
"start": 68,
"end": 78,
"qid": 5658126,
"pageid": 488577,
"title": "Harkanovci"
},
{
"start": 80,
"end": 88,
"qid": 3510826,
"pageid": 158915,
"title": "Ivanovci_(Valpovo)"
},
{
"start": 90,
"end": 101,
"qid": 1002340,
"pageid": 43096,
"title": "Ladimirevci"
},
{
"start": 103,
"end": 113,
"qid": 14828695,
"pageid": 495794,
"title": "Marjančaci"
},
{
"start": 115,
"end": 119,
"qid": 1567415,
"pageid": 112516,
"title": "Nard"
},
{
"start": 121,
"end": 124,
"qid": 8082690,
"pageid": 495869,
"title": "Šag"
},
{
"start": 136,
"end": 142,
"qid": 8068849,
"pageid": 496144,
"title": "Zelčin"
}
] |
dac1aba6-2756-4f71-bc3b-f557a33b76bb | Valpovo | 6,951 | 830,300 | Zemljopis | 0 | Kroz Valpovo protječe rijeka Karašica koja izvire kod Našica, a ulijeva se u Dravu kod Josipovca. Zapadno nedaleko od Valpova protječe rijeka Vučica, a sjeveroistočno rijeka Drava. mini|240x240px|Rijeka Karašica i most Malta | [
{
"start": 29,
"end": 37,
"qid": 2501015,
"pageid": 168880,
"title": "Karašica_(pritok_Drave)"
},
{
"start": 54,
"end": 60,
"qid": 397652,
"pageid": 6950,
"title": "Našice"
},
{
"start": 87,
"end": 96,
"qid": 3044301,
"pageid": 175140,
"title": "Josipovac"
},
{
"start": 142,
"end": 148,
"qid": 11838037,
"pageid": 49236,
"title": "Vučica_(pritoka_Karašice)"
},
{
"start": 174,
"end": 179,
"qid": 171009,
"pageid": 18047,
"title": "Drava"
}
] |
1f653907-7dda-4b5a-84d8-d495b027b8ba | Valpovo | 6,951 | 830,300 | Povijest | 0 | Prvi poznati pisani izvor Valpova potječe iz 1332. godine, a valpovačku tvrđavu pod imenom "castrum i oppidum Walpo" povijesni izvori prvi put spominju 1438. godine. Danas su sačuvani dijelovi te srednjovjekovne utvrde uklopljeni u kompleks dvorca Prandau-Normann. | [
{
"start": 45,
"end": 50,
"qid": 6001,
"pageid": 706623,
"title": "1332."
},
{
"start": 152,
"end": 157,
"qid": 6377,
"pageid": 2306,
"title": "1438."
},
{
"start": 241,
"end": 263,
"qid": 1260658,
"pageid": 44073,
"title": "Dvorac_Prandau-Normann_u_Valpovu"
}
] |
0165ab3f-7137-4613-aa0a-4cf542ef8c53 | Valpovo | 6,951 | 830,300 | Povijest | 0 | U doba turske okupacije (1543. – 1687.) Valpovo je bilo sjedište kadiluka u sastavu Požeškog sandžaka. Imalo je tri mahale, 200 daskom prekrivenih kuća, pet džamija, medresu (vjersku školu), kupališta, gostionice i mnoštvo vrtova. Grad je bio zaštićen potopljenim šančevima.<ref>Zdenko Balog, Gradovi kontinentalne Hrvatske, Križevci 2013., str. 248. | [
{
"start": 25,
"end": 30,
"qid": 6523,
"pageid": 2136,
"title": "1543."
},
{
"start": 33,
"end": 38,
"qid": 7668,
"pageid": 1992,
"title": "1687."
},
{
"start": 157,
"end": 164,
"qid": 32815,
"pageid": 12540,
"title": "Džamija"
},
{
"start": 279,
"end": 291,
"qid": 20310013,
"pageid": 540773,
"title": "Zdenko_Balog"
}
] |
ed9c3ee8-f108-4c2e-809b-1028c4578eac | Valpovo | 6,951 | 830,300 | Administracija i politika | 0 | Valpovo je administrativno središte grada i njegovih prigradskih naselja, ali i upravno, sudsko, gospodarsko, školsko i kulturno središte šire regije koja se naziva Valpovština. U sastavu Valpova nalazi se sedam prigradskih naselja: Nard, Šag, Ladimirevci, Marjančaci, Ivanovci, Zelčin i Harkanovci. Valpovština u užem smislu obuhvaća prostor bivše općine Valpovo, tj. današnjih općina Valpovo, Belišće, Petrijevci i Bizovac. Valpovština u širem smislu obuhvaća prostor nekadašnjeg Valpovačkog vlastelinstva: to je prostor koji se prostire između sjevernih osječkih prigradskih naselja, našičkog kraja, pa sve do miholjačkog kraja i mađarske granice. | [
{
"start": 165,
"end": 176,
"qid": 12644346,
"pageid": 12922,
"title": "Valpovština"
},
{
"start": 233,
"end": 237,
"qid": 1567415,
"pageid": 112516,
"title": "Nard"
},
{
"start": 239,
"end": 242,
"qid": 8082690,
"pageid": 495869,
"title": "Šag"
},
{
"start": 244,
"end": 255,
"qid": 1002340,
"pageid": 43096,
"title": "Ladimirevci"
},
{
"start": 257,
"end": 267,
"qid": 14828695,
"pageid": 495794,
"title": "Marjančaci"
},
{
"start": 269,
"end": 277,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Ivanovci_(selo_na_Valpovštini)"
},
{
"start": 279,
"end": 285,
"qid": 8068849,
"pageid": 496144,
"title": "Zelčin"
},
{
"start": 288,
"end": 298,
"qid": 5658126,
"pageid": 488577,
"title": "Harkanovci"
},
{
"start": 300,
"end": 311,
"qid": 12644346,
"pageid": 12922,
"title": "Valpovština"
},
{
"start": 426,
"end": 437,
"qid": 12644346,
"pageid": 12922,
"title": "Valpovština"
},
{
"start": 482,
"end": 507,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Valpovačko_vlastelinstvo"
}
] |
bd3d347a-0e18-439e-ab3e-2ec125639a0a | Valpovo | 6,951 | 830,300 | Administracija i politika | 0 | Gradonačelnik Grada Valpova je Matko Šutalo iz VNL. | [] |
d8151aff-0afd-451b-b219-02e976b91035 | Valpovo | 6,951 | 830,300 | Administracija i politika | 0 | Na području Grada Valpova djeluje osam mjesnih odbora i to: Mjesni odbor Valpovo, Mjesni odbor Ladimirevci, Mjesni odbor Nard, Mjesni odbor Šag, Mjesni odbor Marjančaci, Mjesni odbor Ivanovci, Mjesni odbor Zelčin, Mjesni odbor Harkanovci. | [] |
4c1595fb-ffb4-4741-8c7b-5373ead6e602 | Valpovo | 6,951 | 830,300 | Šport | 0 | Od 1998. održava se šahovski turnir za žene Čarobni prsten. | [
{
"start": 44,
"end": 58,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Čarobni_prsten"
}
] |
a07dc434-f08a-4c75-95bf-d0f74161f617 | Valpovo | 6,951 | 830,300 | Kultura | 0 | Najstariji podaci o postojanju povjerenika MH za Valpovo sežu u 1877. godinu, kada su zabilježena svega 2 člana, no 1899. godine već ih je 49. Valpovački Ogranak Matice hrvatske osnovan je 1971. godine na veličanstvenom skupu u dvorištu dvorca Prandau-Normann. Bilo je to vrijeme Hrvatskog proljeća, pa je rad valpovačkog Ogranka nasilno prekinut od strane tadašnjih komunističkih vlasti već u siječnju 1972. godine. Uslijedile su policijske obrade, saslušanja i premetačine kuća i stanova članstva. Rad Ogranka obnovljen je 1991. godine, a od 1996. godine valpovački Ogranak svake godine redovito uređuje i tiska Valpovački godišnjak (urednik je Stjepan Najman), koji je postao jedan od glavnih projekata ovog Ogranka, te se rad na njemu nastavlja i dalje. | [
{
"start": 614,
"end": 634,
"qid": 11226999,
"pageid": 12923,
"title": "Valpovački_godišnjak"
},
{
"start": 647,
"end": 661,
"qid": 11225304,
"pageid": 12920,
"title": "Stjepan_Najman"
}
] |
cad00e59-9789-47ba-abfe-7724050808b3 | Valpovo | 6,951 | 830,300 | Kultura | 0 | Folklorna sekcija i tamburaški orkestar s vokalnim solistima njeguju izvornu narodnu pjesmu i ples, a kao osnovni zadatak imaju očuvanje tradicijskih umjetničkih vrijednosti našeg naroda. U programu ovih sekcija trenutno se nalazi 20 koreografiranih spletova narodnih plesova i plesnih običaja iz svih krajeva naše domovine te impozantni broj narodnih pjesama i instrumentalnih skladbi. mini|260x260px|Kulturni centar "Matija Petar Katančić" Društvo godišnje izvede oko 35 javnih nastupa širom Hrvatske, a folklorni ansambl s tamburaškim orkestrom gostovao je i u inozemstvu (Mađarska, Njemačka, Slovenija, Austrija, Italija, Rumunjska, Nizozemska, Srbija, Crna Gora, Poljska, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Turska, Albanija). Za svoj rad i dostignuća na očuvanju folklorne baštine našeg naroda vrijedni valpovački amateri dobili su niz društvenih priznanja, kao i brojne pohvale folklornih stručnjaka. Spomenut ćemo samo neka: Povelja Kulturno-prosvjetnog sabora Hrvatske, Plaketa Mjesne zajednice Valpovo, Dvije Nagrade oslobođenja Valpovštine, Plaketa Matije Petra Katančića, Nagrada Osječko-baranjske županije, te brojne nagrade i priznanja na folklornim festivalima. | [] |
688397c6-6049-49eb-9b2d-cc659af84478 | Valpovo | 6,951 | 830,300 | Kultura | 0 | OBJEKT - DOM TEHNIKE VALPOVO Objekt je vlasništvo Županije osječko-baranjske. ZTK Valpovo raspolaže objektom u kome se nalazi oprema za provođenje programa, te organizira rad od zajedničkog interesa za sve članice ZTKV, te stanovništvo Gradova Valpova i Belišća, te pripadajućih prigradskih naselja. CENTAR TEHNIČKE KULTURE MLADIH Zadatak centra je okupljanje djece i mladeži koja pokažu izražene osobitosti i sposobnosti u određenoj grani tehnike i zainteresirani su za aktivnosti u našim radionicama. Cilj je izlučivanjem za pojedine grane tehnike, discipline ili radom na samo jednom projektu, ostvariti bitan utjecaj na osobnosti i sposobnosti učenika, te potencirati njegov razvoj. UDRUGE TEHNIČKE KULTURE U 16 udruga učlanjeno je preko tisuću građana s područja gradova Valpova i Belišća, te prigradskih naselja, s tendencijom povećanja broja članova napose u udrugama koje svojim aktivnostima privlače mlade. Sve udruge, kao članice, učlanjene su u “krovnu” organizaciju ZTK Valpovo. Članice djeluju i provode svoje aktivnosti i programe autonomno, a u duhu i po sadržaju prema temeljnim principa rada i funkcioniranja tehničke kulture. INFORMATIČKA ŠKOLA “PAGE” VALPOVO Ustanova za informatičko osposobljavanje odraslih. Djeluje već dvanaest godina pri ZTKV, a od 2002. registrirana je kao ustanova. 2004. Page postaje podružnica ECDL centra pri HZTK – Zagreb. | [] |
a01fa548-7693-4dc9-aa61-9969b7abb60b | Valpovo | 6,951 | 830,300 | Kultura | 0 | Zajednica tehničke kulture i Fotoklub Valpovo treću godinu provode akciju sakupljanja i skeniranja starih fotografija s područja Valpovštine koje u Dom tehnike donesu građani Valpova, Belišća i prigradskih naselja. <br> Zajednica tehničke kulture i Fotoklub Valpovo treću godinu provode akciju sakupljanja i skeniranja starih fotografija s podrućja Valpovštine koje u Dom tehnike donesu građani Valpova, Belišća i prigradskih naselja. | [] |
b00795f0-3938-4096-9afe-8722d468e5ef | Valpovo | 6,951 | 830,300 | Dječji vrtići | 1 | mini|260x260px|Srednja škola u Valpovu | [] |
dc9827ee-3fe6-4591-9df3-6a705f31b6d8 | Valpovo | 6,951 | 830,300 | Znamenitosti | 0 | Jedna od najvažnijih valpovačkih kulturno-povijesnih znamenitosti je srednjovjekovno-barokni kompleks dvorca Prandau-Normann koji se nalazi u središtu ovoga slavonskog gradića. Čine ga srednjovjekovna cilindrična kula, pročelna barokno-klasicistička palača, bočna dvorišna krila, kasnogotička barokizirana dvorska kapela Sv. Trojstva i prostrano unutrašnje dvorište. Kompleks valpovačkog dvorca ima izrazitu povijesno-arhitektonsku vrijednost zbog svoje stilske slojevitosti i jedinstvenog spoja srednjovjekovne utvrde i baroknog dvorca. Oko dvorca sačuvan je, danas isušen i djelomično zatrpan, srednjovjekovni obrambeni opkop koji je nekoć štitio Wasserburg Walpo od naprijateljskih napada. | [
{
"start": 69,
"end": 84,
"qid": 12554,
"pageid": 10702,
"title": "Srednji_vijek"
},
{
"start": 85,
"end": 92,
"qid": 37853,
"pageid": 13491,
"title": "Barok"
},
{
"start": 102,
"end": 124,
"qid": 1260658,
"pageid": 44073,
"title": "Dvorac_Prandau-Normann_u_Valpovu"
},
{
"start": 236,
"end": 249,
"qid": 170292,
"pageid": 55338,
"title": "Klasicizam"
}
] |
02014157-8011-4c21-9fd0-f23847f8c2cb | Valpovo | 6,951 | 830,300 | Znamenitosti | 0 | <gallery widths="260" heights="200"> Datoteka:Dvorac Prandau-Normann dvorac iz zraka.jpg|Pogled na dvorac Prandau-Normann iz zraka Datoteka:Prandau-Normann Valpovo.jpg|Glavno pročelje dvorca Prandau-Normann Datoteka:Srednjovjekovna kula Valpovo.jpg|Srednjovjekovna kula dvorca Prandau-Normann Datoteka:Prandauovo kazalište.jpg|Nekadašnja zgrada Prandauovog kazališta </gallery> mini|Rkt. župna crkva Bezgrešnoga začeća BDM Valpovo Tu je i barokna župna crkva Bezgrešnog začeća BDM iz prve polovice 18. stoljeća s vrijednim barokno-klasicističkim inventarom. U gradu postoje i kapela Sv. Roka (1796.), te kapela Uzvišenja sv. Križa (1880.) s kalvarijom na gradskom groblju. Uz raskrižja i ceste valpovačkih ulica nalaze se i brojni spomenici tzv. male sakralne arhitekture: Kip sv. Ivana Nepomuka (1725.), kip Bogorodice na Trgu (1900.), kip sv. Florijana (1896.), kapelica Gospe Lurdske (19. st.), kapelica-poklonac sv. Obitelji (1927.), nekoliko fasadnih kapelica-niša, kao i brojna javna raspela. | [
{
"start": 498,
"end": 510,
"qid": 7015,
"pageid": 10692,
"title": "18._stoljeće"
},
{
"start": 593,
"end": 598,
"qid": 7818,
"pageid": 1883,
"title": "1796."
},
{
"start": 632,
"end": 637,
"qid": 7806,
"pageid": 1799,
"title": "1880."
},
{
"start": 641,
"end": 651,
"qid": 170516,
"pageid": 321678,
"title": "Kalvarija"
}
] |
feef0f27-297b-4f6c-8c96-b0597edc18e8 | Valpovo | 6,951 | 830,300 | Znamenitosti | 0 | Valpovo je i grad povijesnih orgulja. U njegovim se crkvama nalaze dva takva vrijedna povijesna glazbala, jedno kasnobarokno-klasicističko i jedno romantičarskih stilskih karakteristika. To su orgulje Caspara Fischera iz 1805. godine u baroknoj župnoj crkvi Bezgrešnog začeća BDM i orgulje Josefa Angstera iz 1876. godine u dvorskoj kapeli Sv. Trojstva u sklopu dvorca Prandau-Normann. Oboje su orgulje audiovizualni ures valpovačkih sakralnih objekata i spomenici kulture visoke vrijednosti. | [
{
"start": 29,
"end": 36,
"qid": 281460,
"pageid": 32290,
"title": "Orgulje"
},
{
"start": 221,
"end": 226,
"qid": 6898,
"pageid": 1874,
"title": "1805."
},
{
"start": 309,
"end": 314,
"qid": 7766,
"pageid": 1803,
"title": "1876."
},
{
"start": 362,
"end": 384,
"qid": 1260658,
"pageid": 44073,
"title": "Dvorac_Prandau-Normann_u_Valpovu"
},
{
"start": 434,
"end": 443,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Sakralan"
}
] |
a4db57dc-8a04-4970-892f-086fb6d2894f | Valpovo | 6,951 | 830,300 | Znamenitosti | 0 | <gallery widths="260" heights="160"> Datoteka:Crkva Valpovo interijer.jpg|Interijer župne crkve Bezgrešnoga začeća BDM - pogled prema oltaru Datoteka:Crkva Valpovo interijer 2.jpg|Interijer župne crkve Bezgrešnoga začeća BDM - pogled prema orguljama </gallery> Jedna od pomalo zaboravljenih znamenitosti Valpova i Valpovštine je i šljiva Valpovka te poznata Valpovačka rakija koja se od nje dobiva. U novije vrijeme nastoji ju se više promovirati, pribaviti certifikat o autohtonosti sorte i zaštititi ime poznate Valpovačke rakije. | [] |
580b46c5-59e8-4501-ba64-7a2fa44f24a5 | Valpovo | 6,951 | 830,300 | Znamenitosti | 0 | Valpovo je od prve polovice 19., pa sve do II. svjetskog rata bilo poznato i po ljekovitim Valpovačkim toplicama, koje su bile ne samo lječilište, nego i stjecište kulturnog života toga doba. Toplice su također bile omiljeno izletište građana grada Osijeka. Stari vlastelinski gostinjac (1807.), hotel Fortuna u središtu Valpova, nudio je prenoćište i hranu gostima Toplica, a u njemu su organizirane i brojne društvene zabave. Kulturna manifestacija (osnovana 1968.), koja se održava posljednjeg tjedna u lipnju, jedna je od najstarijih u Hrvatskoj. Glavni dio programa je smotra folklora koja se održava od početka. Unazad nekoliko godina uvedena je i dječja smotra. | [] |
2d42bd34-efee-491f-a862-686e64588eeb | Valpovo | 6,951 | 830,300 | Znamenitosti | 0 | Muzej Valpovštine osnovan je 1956. godine u dvorcu Prandau-Normann. <br> | [
{
"start": 0,
"end": 17,
"qid": 12637462,
"pageid": 42997,
"title": "Muzej_Valpovštine"
},
{
"start": 44,
"end": 66,
"qid": 1260658,
"pageid": 44073,
"title": "Dvorac_Prandau-Normann_u_Valpovu"
}
] |
b585cdcb-56b2-4db6-9514-d0e3fbeb4436 | Valpovo | 6,951 | 830,300 | Foto galerija | 0 | <gallery widths="260" heights="280"> Datoteka:Zgrada stare vijećnice Valpovo.jpg|Zgrada stare gradske vijećnice na Korzu Datoteka:Perivoj u Valpovu.jpg|Perivoj dvorca Prandau-Normann Datoteka:Centar Valpovo.jpg|Centar Valpova Datoteka:Valpovo pogled na dvorac.jpg|Pogled iz zraka na dvorac Prandau Normann Datoteka:Matija Petar Katančić Valpovo.jpg|Spomenik Matiji Petru Katančiću u perivoju dvorca </gallery> | [] |
33b4a4c1-75c2-466d-9bdf-1a8200cd0e9d | Ledina_(album) | 251,760 | 12,635,393 | null | 0 | Ledina je osmi studijski album đakovačkog tamburaškog sastava Slavonske Lole, kojeg diskografska kuća Croatia Records objavljuje 2006. godine. | [
{
"start": 25,
"end": 30,
"qid": 482994,
"pageid": 134089,
"title": "Album"
},
{
"start": 31,
"end": 41,
"qid": 318961,
"pageid": 6949,
"title": "Đakovo"
},
{
"start": 62,
"end": 76,
"qid": 12642266,
"pageid": 716463,
"title": "Slavonske_Lole_(tamburaški_sastav)"
},
{
"start": 84,
"end": 101,
"qid": 273057,
"pageid": 279804,
"title": "Diskografija"
},
{
"start": 102,
"end": 117,
"qid": 604923,
"pageid": 150063,
"title": "Croatia_Records"
},
{
"start": 129,
"end": 134,
"qid": 2021,
"pageid": 1674,
"title": "2006."
}
] |
4e31d240-d186-409d-8fa8-19aa4e397f9d | Ledina_(album) | 251,760 | 12,635,393 | O albumu | 0 | Na albumu se nalazi 12 skladbi koje su snimane u tonskom studiju Željka Nikolina u Osijeku. Tri pjesme koje su se našle na popisu albuma nagrađivane su na festivalu "Zlatne žice Slavonije", a to su "Prekasno" (drugo mjesto 2004.), "Prijatelju nije lako" (prvo mjesto 2005.) i "Ti si moje najmilije" (prvo mjesto 2006.). Na snimanju su također sudjelovali i gosti Miroslav Škoro, Jerry Grcevich i El Combo. | [
{
"start": 83,
"end": 90,
"qid": 1640,
"pageid": 231613,
"title": "Osijek"
},
{
"start": 166,
"end": 187,
"qid": 8073024,
"pageid": 519367,
"title": "Zlatne_žice_Slavonije"
},
{
"start": 363,
"end": 377,
"qid": 1394238,
"pageid": 56262,
"title": "Miroslav_Škoro"
}
] |
c01da40a-0655-420f-8fdc-08c33faa7200 | Ledina_(album) | 251,760 | 12,635,393 | O albumu | 0 | Nekoliko pjesama s album poput naslovne "Ledina", "Kad procvatu jabuke" i "Ti si moje najmilije", vrlo brzo nakon njegovog objavljivanja postaju veliki hitovi, dok se kompletan album vrlo često vrti po radio postajama. | [] |
76b08841-fbbd-4404-91bc-cc2e43549f11 | Harry_Potter_i_Kamen_mudraca_(igra) | 41,067 | 719,960 | null | 0 | Harry Potter i Kamen mudraca ime je videoigre. Prve su četiri verzije izdane 2001. za PC, Game Boy Color, Game Boy Advance i PlayStation. Druge verzije, za Nintendo GameCube, PlayStation 2 i Xbox, izdane su 2003. Igra se temelji na romanu J. K. Rowling, Harry Potter i kamen mudraca. Mnoge su recenzije igre bile kritične, najviše zbog jednostavnog načina igre koji je prikladan za mlađu publiku. | [
{
"start": 77,
"end": 82,
"qid": 1988,
"pageid": 1670,
"title": "2001."
},
{
"start": 90,
"end": 104,
"qid": 203992,
"pageid": 256638,
"title": "Game_Boy_Color"
},
{
"start": 106,
"end": 122,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Game_Boy_Advance"
},
{
"start": 125,
"end": 136,
"qid": 10677,
"pageid": 21182,
"title": "PlayStation"
},
{
"start": 156,
"end": 173,
"qid": 182172,
"pageid": 92419,
"title": "GameCube"
},
{
"start": 175,
"end": 188,
"qid": 10680,
"pageid": 24734,
"title": "PlayStation_2"
},
{
"start": 191,
"end": 195,
"qid": 132020,
"pageid": 21189,
"title": "Xbox"
},
{
"start": 207,
"end": 212,
"qid": 1986,
"pageid": 1669,
"title": "2003."
},
{
"start": 239,
"end": 252,
"qid": 34660,
"pageid": 31118,
"title": "J._K._Rowling"
},
{
"start": 254,
"end": 282,
"qid": 43361,
"pageid": 57351,
"title": "Harry_Potter_i_kamen_mudraca"
}
] |
dea8a779-e69c-48a6-8aa1-f1a88ea13e6c | Harry_Potter_i_Kamen_mudraca_(igra) | 41,067 | 719,960 | Vanjske poveznice | 0 | הארי פוטר - משחקים | [] |
0695fe39-eb7a-4409-bb53-f60837906d7d | Eskilstuna | 279,920 | 26,498 | null | 0 | Eskilstuna je grad i sjedište istoimene općine u Švedskoj županiji Södermanland. | [
{
"start": 30,
"end": 46,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Eskilstuna_(općina)"
},
{
"start": 49,
"end": 57,
"qid": 34,
"pageid": 11431,
"title": "Švedska"
},
{
"start": 67,
"end": 79,
"qid": 106915,
"pageid": 218066,
"title": "Županija_Södermanland"
}
] |
3e0fe3d4-32f1-4894-becb-e34d95225418 | Eskilstuna | 279,920 | 26,498 | Stanovništvo | 0 | Prema podacima o broju stanovnika iz 2005. godine u gradu živi 60.185 stanovnika. | [
{
"start": 37,
"end": 42,
"qid": 2019,
"pageid": 1673,
"title": "2005."
}
] |
784748e5-35e4-4269-a595-b129bca1b950 | Europsko_prvenstvo_u_rukometu_za_žene_–_Srbija_2012. | 301,331 | 73,097 | null | 0 | Europsko prvenstvo u rukometu za žene 2012. održalo se u mjesecu prosincu u Srbiji. | [
{
"start": 38,
"end": 43,
"qid": 1990,
"pageid": 3146,
"title": "2012."
},
{
"start": 76,
"end": 82,
"qid": 403,
"pageid": 7093,
"title": "Srbija"
}
] |
3ab8ffdd-835f-4c91-bee6-78316ceb41a7 | Europsko_prvenstvo_u_rukometu_za_žene_–_Srbija_2012. | 301,331 | 73,097 | Povijest izbora domaćinstva | 0 | Natjecanje se izvorno trebalo održati u mjesecu prosincu u Nizozemskoj.<ref><ref>EK handbal 2012 naar Nederland Nizozemska je tako trebala po drugi puta biti domaćin prvenstva; prvo je organizirala 1998. godine. Gradovi domaćini trebali su biti Ahoy (Rotterdam), Almere, Eindhoven i Apeldoorn. | [
{
"start": 59,
"end": 70,
"qid": 55,
"pageid": 11465,
"title": "Nizozemska"
},
{
"start": 198,
"end": 210,
"qid": 401123,
"pageid": 75911,
"title": "Europsko_prvenstvo_u_rukometu_za_žene_–_Nizozemska_1998."
},
{
"start": 245,
"end": 249,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Ahoy_Rotterdam"
},
{
"start": 251,
"end": 260,
"qid": 34370,
"pageid": 17269,
"title": "Rotterdam"
},
{
"start": 263,
"end": 269,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Almere"
},
{
"start": 271,
"end": 280,
"qid": 9832,
"pageid": 286956,
"title": "Eindhoven"
},
{
"start": 283,
"end": 292,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Apeldoorn"
}
] |
614c4837-a2c7-475e-b351-dde979535347 | Europsko_prvenstvo_u_rukometu_za_žene_–_Srbija_2012. | 301,331 | 73,097 | Povijest izbora domaćinstva | 0 | Na manje od godine dana do prvenstva, Nizozemska je napravila nešto skandalozno u povijesti europskih prvenstava - otkazala je prvenstvo bez ikakvog razumnog razloga. Nizozemska nije pretrpila veliku elementarnu nepogodu koja bi ugrozila održavanje, pa da tako praktično "u zadnji čas" otkazuje natjecanje. Održavanje europskog prvenstva na vrijeme bilo je dovedeno u pitanje. | [] |
f825cd3d-0a39-4191-90bc-3e5153e535d4 | Besim_Sahatçiu | 613,519 | 16,350,528 | null | 0 | Nakon završetka gimnazije u Peći, Sahatçiu je studirao jezik i književnost na Sveučilištu u Beogradu. Nakon prekida studija zbog obveznog služenja vojnog roka nekoliko godina radio je kao prevoditelj za prve albanske novine u Jugoslaviji, Rilindja.<ref> Kasnije je završio režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.<ref> | [
{
"start": 28,
"end": 32,
"qid": 112657,
"pageid": 43512,
"title": "Peć_(grad)"
},
{
"start": 78,
"end": 100,
"qid": 240631,
"pageid": 262138,
"title": "Sveučilište_u_Beogradu"
},
{
"start": 283,
"end": 311,
"qid": 2618673,
"pageid": 155162,
"title": "Akademija_dramske_umjetnosti_u_Zagrebu"
}
] |
3ea2ebce-484d-4ccd-8b91-837ff45bec46 | Besim_Sahatçiu | 613,519 | 16,350,528 | null | 0 | Režirao je nekoliko filmova tijekom karijere, a kao kazališni redatelj radio je u Nacionalnom kazalištu Kosova u Prištini. | [] |
f60e3150-cd1d-4c79-a6c0-d047b06e62be | Saski_vrt_u_Varšavi | 613,516 | 2,304,363 | null | 0 | mini|desno|Pogled na središnji vodoskok. mini|desno|Prikaz negdašnje Saske palače. Saski vrt (polj. Ogród Saski) javni je gradski vrt i park u varšavskom Donjem Gradu (Śródmieście) s pogledom na Trg pobjede, najveći varšavski trg. Utemeljen u 17. stoljeću, za javnost je otvoren 1727. godine kao jedan od prvih javnih gradskih vrtova na svijetu.<ref>Elżbieta Charazińska. Saski vrt. Državno znanstveno izdavaštvo: Varšava, 1979., str. 44. ISBN: 83-01-00061-9. Prostire se na 15,5 hektara površine. | [
{
"start": 130,
"end": 133,
"qid": 1107656,
"pageid": 230011,
"title": "Vrt"
},
{
"start": 136,
"end": 140,
"qid": 22698,
"pageid": 137399,
"title": "Park"
},
{
"start": 143,
"end": 153,
"qid": 270,
"pageid": 39732,
"title": "Varšava"
},
{
"start": 480,
"end": 487,
"qid": 35852,
"pageid": 17519,
"title": "Hektar"
},
{
"start": 488,
"end": 496,
"qid": 11500,
"pageid": 10419,
"title": "Površina"
}
] |
a85d215f-94c8-4f16-b0a4-4aac335f97a1 | Saski_vrt_u_Varšavi | 613,516 | 2,304,363 | null | 0 | Stvoren je na mjestu Sigismundovih obrambenih zidina i sustava utvrda, a proširen za vladavine Augusta II. gotovo do obala rijeke Visle i poravnat prema takozvanoj Saksonskoj krivulji. U svibnju 1727. otvorena je Saska palača, koja je time javni park dobila 64 godine prije Versaillesa i 191 godinu prije Peterhofa u Sankt Peterburgu. Zelene površine i okolna arhitektura projektirane su u baroknom stilu francuskog parka, da bi u 19. stoljeću hortikultura parka bila uređena u stilu romantičarskog engleskog krajolika. | [
{
"start": 21,
"end": 34,
"qid": 52940,
"pageid": 52292,
"title": "Sigismund_III._Vasa"
},
{
"start": 95,
"end": 106,
"qid": 53437,
"pageid": 595784,
"title": "August_II._Jaki"
},
{
"start": 130,
"end": 135,
"qid": 548,
"pageid": 33223,
"title": "Visla"
},
{
"start": 274,
"end": 285,
"qid": 621,
"pageid": 98467,
"title": "Versailles"
},
{
"start": 305,
"end": 314,
"qid": 1258473,
"pageid": 457656,
"title": "Peterhof"
},
{
"start": 317,
"end": 333,
"qid": 656,
"pageid": 539939,
"title": "Sankt_Peterburg"
},
{
"start": 360,
"end": 371,
"qid": 12271,
"pageid": 6284,
"title": "Arhitektura"
},
{
"start": 444,
"end": 456,
"qid": 48803,
"pageid": 272976,
"title": "Hortikultura"
}
] |
f80b5e64-c2dd-49f4-802f-52d7581f4541 | Saski_vrt_u_Varšavi | 613,516 | 2,304,363 | null | 0 | Park je uništen za vrijeme Varšavskoga ustanka, a nakon Drugog svjetskog rata djelomično je obnovljen. | [
{
"start": 27,
"end": 46,
"qid": 1402078,
"pageid": 701129,
"title": "Varšavski_ustanak"
},
{
"start": 56,
"end": 77,
"qid": 362,
"pageid": 10398,
"title": "Drugi_svjetski_rat"
}
] |
41093c52-b4c6-4855-97cd-de1d3f050116 | Saski_vrt_u_Varšavi | 613,516 | 2,304,363 | null | 0 | U parku se nalazi niz skulptura nazvanih prema znanostima i godišnjim dobima kao i poprsja brojnih znamenitih stanovnika Varšave. Poznat je i spomenik Grob nepoznatog vojnika, podignut u čast neznanih boraca za poljsku slobodu. | [
{
"start": 22,
"end": 31,
"qid": 860861,
"pageid": 134,
"title": "Skulptura"
},
{
"start": 47,
"end": 57,
"qid": 336,
"pageid": 6979,
"title": "Znanost"
},
{
"start": 60,
"end": 76,
"qid": 24384,
"pageid": 41976,
"title": "Godišnja_doba"
}
] |
d240204e-67bb-4b16-94f2-1d55c17165ce | Celestin_V. | 199,862 | 118,081 | null | 0 | Celestin V., papa od 5. srpnja 1294. do 13. prosinca 1294. godine. | [
{
"start": 21,
"end": 30,
"qid": 2696,
"pageid": 1471,
"title": "5._srpnja"
},
{
"start": 31,
"end": 36,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "1294."
},
{
"start": 40,
"end": 52,
"qid": 2379,
"pageid": 355,
"title": "13._prosinca"
},
{
"start": 31,
"end": 36,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "1294."
}
] |
ff725f28-c839-49ce-a5a3-3dc3c4660a09 | Celestin_V. | 199,862 | 118,081 | Životopis | 0 | Bio je sin seljaka Angelaria i Marije, rođene Leone. Rodio se u Iserni 1215. godine, kao pretposljednje od dvanaestero djece. Nakon što je postao redovnik stupio je u samostan S. Maria di Faifoli. Poslije je odlučio živjeti kao pustinjak. 1238. godine je u Rimu zaređen za svećenika. Nastavio je živjeti kao pustinjak te je privukao k sebi velik broj učenika. Papa Urban IV. je bulom potvrdio njegovu redovničku ustanovu, celestince, uklopivši ih ipak u benediktinski red. Nakon smrti pape Nikole IV. 12 kardinala su za papu izabrali Celestina V. Konklava je trajala čak 27 mjeseci. | [
{
"start": 71,
"end": 76,
"qid": 5366,
"pageid": 2529,
"title": "1215."
},
{
"start": 167,
"end": 175,
"qid": 44613,
"pageid": 55814,
"title": "Samostan"
},
{
"start": 239,
"end": 244,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "1238."
},
{
"start": 257,
"end": 261,
"qid": 220,
"pageid": 10664,
"title": "Rim"
},
{
"start": 365,
"end": 374,
"qid": 169305,
"pageid": 199852,
"title": "Urban_IV."
},
{
"start": 422,
"end": 432,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Celestinci"
}
] |
400d5610-ff80-45ae-b41c-caefdeca7d38 | Celestin_V. | 199,862 | 118,081 | Životopis | 0 | Papa je u Aquili u crkvi S. Maria di Collemaggio okrunjen 29. kolovoza 1294. U prisutnosti kardinalâ Celestin V. se odrekao papinstva, 13. prosinca 1294., i vratio u svoj pustinjački život. Umro je 19. svibnja 1296. | [
{
"start": 58,
"end": 70,
"qid": 2816,
"pageid": 1557,
"title": "29._kolovoza"
},
{
"start": 135,
"end": 147,
"qid": 2379,
"pageid": 355,
"title": "13._prosinca"
},
{
"start": 148,
"end": 153,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "1294."
},
{
"start": 198,
"end": 209,
"qid": 2578,
"pageid": 729,
"title": "19._svibnja"
},
{
"start": 210,
"end": 215,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "1296."
}
] |
c55d6138-4a64-4db9-a2bd-56622c35c9a4 | KK_Vrijednosnice_Osijek | 251,750 | 6,332,259 | null | 0 | KK Vrijednosnice Osijek je hrvatski košarkaški klub iz Osijeka. | [
{
"start": 27,
"end": 35,
"qid": 224,
"pageid": 7,
"title": "Hrvatska"
},
{
"start": 36,
"end": 46,
"qid": 5372,
"pageid": 564,
"title": "Košarka"
},
{
"start": 55,
"end": 62,
"qid": 1640,
"pageid": 231613,
"title": "Osijek"
}
] |
5b005d3d-7043-4560-b8be-6339e5fc83d4 | KK_Vrijednosnice_Osijek | 251,750 | 6,332,259 | Povijest | 0 | 1980. godine skupina darđanskih košarakaških znalaca je osnovala "Omladinski košarkaški klub Darda". Suosnivači su bili domaći igrači: Dragan Vujaklija, Tihomir Matoša i Slobodan Ađanski. Prvi predsjednik kluba je bio Tomo Savičević, a trener Adam Jene. Klub se tada natjecao u Republičkoj i Međuopćinskoj košarkaškoj ligi SFRJ, ali samo sa seniorima i juniorima. | [
{
"start": 0,
"end": 5,
"qid": 2439,
"pageid": 1699,
"title": "1980."
},
{
"start": 21,
"end": 31,
"qid": 912592,
"pageid": 14787,
"title": "Darda"
},
{
"start": 135,
"end": 151,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Dragan_Vujaklija"
},
{
"start": 153,
"end": 167,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Tihomir_Matoša"
},
{
"start": 170,
"end": 186,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Slobodan_Ađanski"
},
{
"start": 243,
"end": 252,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Adam_Jene"
},
{
"start": 323,
"end": 327,
"qid": 83286,
"pageid": 11591,
"title": "SFRJ"
}
] |
18daabb8-1cc5-4a0a-98cf-c6ff1ff93276 | KK_Vrijednosnice_Osijek | 251,750 | 6,332,259 | Povijest | 0 | U međuvremenu predsjednikom kluba je postao Karolj Janoši, a treneri su bili Ivan Kovač i Dragan Vujaklija. Počeli su djelovati i kadeti, te je klub jačao. | [
{
"start": 77,
"end": 87,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Ivan_Kovač"
},
{
"start": 90,
"end": 106,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Dragan_Vujaklija"
}
] |
9446ad91-5c5d-4b6a-bdea-5685f7d585cd | KK_Vrijednosnice_Osijek | 251,750 | 6,332,259 | Povijest | 0 | 1991., tijekom Domovinskog rata, Baranja je bila okupirana, a klub je prestao s aktivnim radom. 1998., u Osnovnoj školi Darda, Renato Martinko pokreće školsku košarkašku skupinu, okuplja bivše igrače u veteransku skupinu, kreće u adaptaciju terena, te se košarka budi. | [
{
"start": 0,
"end": 5,
"qid": 2062,
"pageid": 1685,
"title": "1991."
},
{
"start": 15,
"end": 31,
"qid": 68969,
"pageid": 6334,
"title": "Domovinski_rat"
},
{
"start": 33,
"end": 40,
"qid": 578950,
"pageid": 7229,
"title": "Baranja"
},
{
"start": 96,
"end": 101,
"qid": 2089,
"pageid": 1681,
"title": "1998."
},
{
"start": 127,
"end": 142,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Renato_Martinko"
}
] |
67ca0624-3a56-4ba4-9bef-523af97d50e2 | KK_Vrijednosnice_Osijek | 251,750 | 6,332,259 | Povijest | 0 | 2004., nekadašnji prvotimci kluba osnivaju "Košarkaški klub Darda". Za predsjednika je izabran Zvonko Radan, a potpredsjednici su Alexander Hrkač i Dragan Vujaklija. Seniorski tim je počeo djelovati, a pokrenuta je i Škola košarke, u koju su krenula košarkaški talentirana djeca. | [
{
"start": 0,
"end": 5,
"qid": 2014,
"pageid": 1672,
"title": "2004."
}
] |
e01d8184-c193-4e46-9cbb-774fffcb74ce | KK_Vrijednosnice_Osijek | 251,750 | 6,332,259 | Povijest | 0 | Nedugo nakon osnutka 2004. (u prvoj sezoni), klub je pobjednik B1 lige istok, te ulazi u A2 ligu. U A2 ligi klub je zauzeo 8. mjesto. | [] |
81b806e8-4ac3-4850-b1d5-be409877161a | KK_Vrijednosnice_Osijek | 251,750 | 6,332,259 | Povijest | 0 | 2006. godine, na godišnjem skupu kluba, uprava je odlučila da će klub nositi ime "KK Vrijednosnice OS Darda", jer je tvrtka "Vrijednosnice Osijek" postala glavni sponzor kluba. | [
{
"start": 0,
"end": 5,
"qid": 2021,
"pageid": 1674,
"title": "2006."
}
] |
fd49e238-c33b-4909-b0b0-71381050ad29 | KK_Vrijednosnice_Osijek | 251,750 | 6,332,259 | Povijest | 0 | U rujnu 2014. objavljeno je kako klub seli u Osijek, točnije u dvoranu Gradski vrt, te mijenja ime u KK Vrijednosnice Osijek.<ref>Novo ime, novi grad!, www.kkvrijednosniceosijek.hr, preuzeto 30. rujna 2014. | [
{
"start": 45,
"end": 51,
"qid": 1640,
"pageid": 231613,
"title": "Osijek"
},
{
"start": 63,
"end": 82,
"qid": 1268335,
"pageid": 172479,
"title": "Dvorana_Gradski_vrt"
}
] |
0acd2911-dd87-4760-aa9e-2694292cce80 | Sasovac | 290,162 | 2,227,675 | null | 0 | Sasovac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu općine Nova Rača, Bjelovarsko-bilogorska županija. | [
{
"start": 21,
"end": 40,
"qid": 224,
"pageid": 7,
"title": "Hrvatska"
},
{
"start": 59,
"end": 68,
"qid": 1293763,
"pageid": 14661,
"title": "Nova_Rača"
},
{
"start": 70,
"end": 101,
"qid": 58060,
"pageid": 24877,
"title": "Bjelovarsko-bilogorska_županija"
}
] |
0ddf75ab-0224-42ee-af6d-fea514295f5c | Stefan_Nerezov | 627,698 | 2,469,426 | null | 0 | Stefan Mihajlov Nerezov (Sevlievo, 12. studenog 1867. – Sofija, 16. travnja 1925.) je bio bugarski general i vojni zapovjednik. Tijekom Prvog svjetskog rata zapovijedao je 3. i 1. armijom na Balkanskom i Solunskom bojištu, dok je nakon rata obnašao dužnost načelnika Glavnog stožera. | [
{
"start": 25,
"end": 33,
"qid": 326312,
"pageid": 225435,
"title": "Sevlievo"
},
{
"start": 35,
"end": 47,
"qid": 2986,
"pageid": 659214,
"title": "12._studenog"
},
{
"start": 48,
"end": 53,
"qid": 7715,
"pageid": 1812,
"title": "1867."
},
{
"start": 56,
"end": 62,
"qid": 472,
"pageid": 22729,
"title": "Sofija"
},
{
"start": 64,
"end": 75,
"qid": 2519,
"pageid": 666,
"title": "16._travnja"
},
{
"start": 76,
"end": 81,
"qid": 18107,
"pageid": 1754,
"title": "1925."
},
{
"start": 136,
"end": 156,
"qid": 361,
"pageid": 10576,
"title": "Prvi_svjetski_rat"
},
{
"start": 172,
"end": 174,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "3._armija_(Kraljevina_Bugarska)"
},
{
"start": 177,
"end": 187,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "1._armija_(Kraljevina_Bugarska)"
},
{
"start": 191,
"end": 201,
"qid": 789406,
"pageid": 488235,
"title": "Balkansko_bojište_(Prvi_svjetski_rat)"
},
{
"start": 204,
"end": 221,
"qid": 1262377,
"pageid": 488576,
"title": "Solunsko_bojište_(Prvi_svjetski_rat)"
}
] |
fd9d7786-e72e-40a1-b6c8-9607f43c05d2 | Stefan_Nerezov | 627,698 | 2,469,426 | Vojna karijera | 0 | Stefan Nerezov je rođen 12. studenog 1867. u Sevlievu. Sin je Mihajla Nerezova. Osnovnu školu pohađao je u rodnom Sevlievu, nakon čega srednju školu pohađa u Gabrovu. Tijekom Srpsko-bugarskog rata u studenom 1885. kao dragovoljac se bori u Učeničkoj legiji. Nakon završetka rata služi u 12. pješačkoj pukovniji, da bi 1887. bio primljen u Vojno učilište u Sofiji. Po završetku istog, od 1888. služi u 4. topničkoj pukovniji, gdje služi iduće četiri godine, do 1892., kada je upućen na školovanje u Vojnu akademiju u Torinu. U međuvremenu je, u siječnju 1891., unaprijeđen u čin poručnika. Na školovanju u Torinu nalazi se četiri godine, da bi nakon diplomiranja i povratka u Bugarsku, od rujna 1896. ponovno služio u 4. topničkoj pukovniji i to na mjestu mlađeg pobočnika. Od siječnja 1897. nalazi se na službi u Glavnom stožeru, te tijekom te godine boravi u Italiji kao član bugarske vojne promatračke misije. U kolovozu te iste godine promaknut je u čin satnika, da bi od siječnja 1898. obnašao dužnost mlađeg pobočnika u 3. pješačkoj diviziji. Navedenu dužnost obnaša do svibnja 1899. kada postaje pobočnikom u 2. brigadi 6. pješačke divizije. Od veljače 1900. nalazi se na službi u Vojnom učilištu u Sofiji i to na mjestu inspektora klasa, nakon čega od ožujka 1902. zapovijeda satnijom u 14. pješačkoj pukovniji. | [
{
"start": 24,
"end": 36,
"qid": 2986,
"pageid": 659214,
"title": "12._studenog"
},
{
"start": 37,
"end": 42,
"qid": 7715,
"pageid": 1812,
"title": "1867."
},
{
"start": 45,
"end": 53,
"qid": 326312,
"pageid": 225435,
"title": "Sevlievo"
},
{
"start": 114,
"end": 122,
"qid": 326312,
"pageid": 225435,
"title": "Sevlievo"
},
{
"start": 158,
"end": 165,
"qid": 180131,
"pageid": 225431,
"title": "Gabrovo"
},
{
"start": 175,
"end": 196,
"qid": 740791,
"pageid": 273645,
"title": "Srpsko-bugarski_rat_1885."
},
{
"start": 208,
"end": 213,
"qid": 7821,
"pageid": 1794,
"title": "1885."
},
{
"start": 318,
"end": 323,
"qid": 7826,
"pageid": 1792,
"title": "1887."
},
{
"start": 356,
"end": 362,
"qid": 472,
"pageid": 22729,
"title": "Sofija"
},
{
"start": 387,
"end": 392,
"qid": 7829,
"pageid": 1791,
"title": "1888."
},
{
"start": 460,
"end": 465,
"qid": 7839,
"pageid": 1787,
"title": "1892."
},
{
"start": 516,
"end": 522,
"qid": 495,
"pageid": 42251,
"title": "Torino"
},
{
"start": 553,
"end": 558,
"qid": 7837,
"pageid": 1788,
"title": "1891."
},
{
"start": 578,
"end": 587,
"qid": 186024,
"pageid": 141327,
"title": "Poručnik"
},
{
"start": 605,
"end": 611,
"qid": 495,
"pageid": 42251,
"title": "Torino"
},
{
"start": 675,
"end": 683,
"qid": 815731,
"pageid": 251487,
"title": "Kneževina_Bugarska"
},
{
"start": 694,
"end": 699,
"qid": 7846,
"pageid": 1783,
"title": "1896."
},
{
"start": 762,
"end": 771,
"qid": 369894,
"pageid": 39320,
"title": "Pobočnik"
},
{
"start": 785,
"end": 790,
"qid": 7847,
"pageid": 1782,
"title": "1897."
},
{
"start": 860,
"end": 867,
"qid": 172579,
"pageid": 143990,
"title": "Kraljevina_Italija"
},
{
"start": 957,
"end": 964,
"qid": 19100,
"pageid": 115148,
"title": "Satnik"
},
{
"start": 984,
"end": 989,
"qid": 7848,
"pageid": 1781,
"title": "1898."
},
{
"start": 1013,
"end": 1022,
"qid": 369894,
"pageid": 39320,
"title": "Pobočnik"
},
{
"start": 1083,
"end": 1088,
"qid": 7851,
"pageid": 1780,
"title": "1899."
},
{
"start": 1102,
"end": 1112,
"qid": 369894,
"pageid": 39320,
"title": "Pobočnik"
},
{
"start": 1159,
"end": 1164,
"qid": 2034,
"pageid": 1779,
"title": "1900."
},
{
"start": 1205,
"end": 1211,
"qid": 472,
"pageid": 22729,
"title": "Sofija"
},
{
"start": 1266,
"end": 1271,
"qid": 2043,
"pageid": 1777,
"title": "1902."
},
{
"start": 1283,
"end": 1291,
"qid": 102538,
"pageid": 78533,
"title": "Satnija"
}
] |
bb19c1f7-aff8-46fa-bf24-29d6b7711fe4 | Stefan_Nerezov | 627,698 | 2,469,426 | Vojna karijera | 0 | U siječnju 1903. promaknut je u čin bojnika, te premješten na službu u vojni kabinet princa Ferdinanda. Od 1905. zapovijeda satnijom u 1. pješačkom pukovnijom, te istodobno jedinicima koje su osiguravale dvor. Tijekom te službe, u prosincu 1906., promaknut je u čin potpukovnika. U lipnju 1909. postaje zapovjednikom 8. pješačke pukovnije, nakon čega od siječnja 1911. obnaša dužnost načelnika operativnog odjela Glavnog stožera. Istodobno s tim imenovanjem unaprijeđen je u čin pukovnika. Tijekom Balkanskih ratova, uz dužnost načelnika operativnog odjela, obnaša i dužnost zamjenika načelnika Glavnog stožera. U ožujku 1914. imenovan je zapovjednikom 2. brigade u 9. plevenskoj pješačkoj diviziji, da bi sljedeće, 1915. godine, postao i zapovjednikom predmetne divizije. U kolovozu te iste godine promaknut je u čin general bojnika. | [
{
"start": 11,
"end": 16,
"qid": 2045,
"pageid": 1776,
"title": "1903."
},
{
"start": 36,
"end": 43,
"qid": 983927,
"pageid": 105612,
"title": "Bojnik"
},
{
"start": 92,
"end": 102,
"qid": 151667,
"pageid": 594350,
"title": "Ferdinand_I.,_bugarski_car"
},
{
"start": 107,
"end": 112,
"qid": 2047,
"pageid": 1774,
"title": "1905."
},
{
"start": 124,
"end": 132,
"qid": 102538,
"pageid": 78533,
"title": "Satnija"
},
{
"start": 240,
"end": 245,
"qid": 2049,
"pageid": 1773,
"title": "1906."
},
{
"start": 266,
"end": 278,
"qid": 13099720,
"pageid": 485744,
"title": "Potpukovnik"
},
{
"start": 289,
"end": 294,
"qid": 2057,
"pageid": 1770,
"title": "1909."
},
{
"start": 363,
"end": 368,
"qid": 2076,
"pageid": 1768,
"title": "1911."
},
{
"start": 479,
"end": 488,
"qid": 104680,
"pageid": 141325,
"title": "Pukovnik"
},
{
"start": 498,
"end": 515,
"qid": 165725,
"pageid": 5979,
"title": "Balkanski_ratovi"
},
{
"start": 621,
"end": 626,
"qid": 2083,
"pageid": 1765,
"title": "1914."
},
{
"start": 716,
"end": 721,
"qid": 2084,
"pageid": 1764,
"title": "1915."
},
{
"start": 818,
"end": 833,
"qid": 157148,
"pageid": 114936,
"title": "General_bojnik"
}
] |
6950c372-2a26-4d42-a6ce-bb16011cdf67 | Stefan_Nerezov | 627,698 | 2,469,426 | Prvi svjetski rat | 0 | Deveta plevenska pješačka divizija kojom je zapovijedao Nerezov nalazila se u sastavu 1. armije kojom je zapovijedao Kliment Bojadžijev. Zapovijedajući 9. plevenskom pješačkom divizijom sudjeluje u prodoru dolinom Timoka i Morave i zauzimanja Niša u Moravskoj ofenzivi. Potom sudjeluje u pokušaju okruženja srpske vojske u Kosovskoj ofenzivi. Nakon zauzimanja Srbije i formiranja Solunskog bojišta 9. plevenska divizija ulazi u sastav njemačke 11. armije. | [
{
"start": 86,
"end": 95,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "1._armija_(Kraljevina_Bugarska)"
},
{
"start": 117,
"end": 135,
"qid": 2375572,
"pageid": 46582,
"title": "Kliment_Bojadžijev"
},
{
"start": 214,
"end": 220,
"qid": 753919,
"pageid": 148007,
"title": "Timok"
},
{
"start": 223,
"end": 229,
"qid": 211328,
"pageid": 85543,
"title": "Morava_(Srbija)"
},
{
"start": 243,
"end": 247,
"qid": 129259,
"pageid": 30898,
"title": "Niš"
},
{
"start": 250,
"end": 268,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Moravska_ofenziva"
},
{
"start": 323,
"end": 341,
"qid": 2632704,
"pageid": 555648,
"title": "Kosovska_ofenziva_(1915.)"
},
{
"start": 360,
"end": 366,
"qid": 241748,
"pageid": 51916,
"title": "Kraljevina_Srbija"
},
{
"start": 380,
"end": 397,
"qid": 1262377,
"pageid": 488226,
"title": "Solunsko_bojište"
},
{
"start": 444,
"end": 454,
"qid": 1677157,
"pageid": 329874,
"title": "11._armija_(Njemačko_Carstvo)"
}
] |
318970f5-8360-4091-aa1a-139fff688ac6 | Stefan_Nerezov | 627,698 | 2,469,426 | Prvi svjetski rat | 0 | U studenom 1916. Nerezov je imenovan zapovjednikom 3. armije zamijenivši na tom mjestu Stefana Toševa. Navedena armija nalazila se na Rumunjskom bojištu u Dobrudži, a istom je zapovijedao do srpnja 1917., nakon čega je u prosincu te iste godine imenovan načelnikom Moravske vojno-inspekcijske oblasti. U svibnju 1918. član je bugarske delegacije u pregovorima s Rumunjskom koji su rezultirali Bukureštanskim mirovnim sporazumom. Nakon bugarskog poraza u Bitci kod Skra-di-Legena, u srpnju te iste godine postaje zapovjednikom 1. armije zamijenivši na tom mjestu Dimitara Gešova. Odmah po navedenom imenovanju, u kolovozu je promaknut u čin general poručnika. Za razliku od ostalih bugarskih jedinica koje su napadnute u Vardarskoj ofenzivi, Nerezova 1. armija je u Bitci kod Dorjanskog jezera uspješno odbila britansko-grčki napad. Nerezov je nakon odbijanja napada počeo pripremati i protunapad, ali je zbog proboja bojišta kod Dobrog Polja bio prisiljen na povlačenje kako bi izbjegao okruženje svoje armije. | [
{
"start": 11,
"end": 16,
"qid": 2087,
"pageid": 1763,
"title": "1916."
},
{
"start": 51,
"end": 60,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "3._armija_(Kraljevina_Bugarska)"
},
{
"start": 87,
"end": 101,
"qid": 1359653,
"pageid": 596994,
"title": "Stefan_Tošev"
},
{
"start": 134,
"end": 152,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Rumunjsko_bojište_(Prvi_svjetski_rat)"
},
{
"start": 155,
"end": 163,
"qid": 182660,
"pageid": 31746,
"title": "Dobrudža"
},
{
"start": 198,
"end": 203,
"qid": 2092,
"pageid": 1762,
"title": "1917."
},
{
"start": 265,
"end": 300,
"qid": 3502676,
"pageid": 257212,
"title": "Moravska_vojno-inspekcijska_oblast"
},
{
"start": 312,
"end": 317,
"qid": 2094,
"pageid": 1761,
"title": "1918."
},
{
"start": 362,
"end": 372,
"qid": 203493,
"pageid": 239392,
"title": "Kraljevina_Rumunjska"
},
{
"start": 454,
"end": 478,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Bitka_kod_Skra-di-Legena"
},
{
"start": 526,
"end": 535,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "1._armije_(Kraljevina_Bugarska)"
},
{
"start": 562,
"end": 577,
"qid": 2072981,
"pageid": 627886,
"title": "Dimitar_Gešov"
},
{
"start": 640,
"end": 657,
"qid": 3100519,
"pageid": 129017,
"title": "General_poručnik"
},
{
"start": 720,
"end": 739,
"qid": 3655726,
"pageid": 553460,
"title": "Vardarska_ofenziva"
},
{
"start": 750,
"end": 759,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "1._armije_(Kraljevina_Bugarska)"
},
{
"start": 765,
"end": 792,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Bitka_kod_Dorjanskog_jezera_(1918)"
}
] |
71b98ecd-3cdf-4883-85b6-22a524fb0765 | Stefan_Nerezov | 627,698 | 2,469,426 | Poslije rata | 0 | Nakon završetka rata, Nerezov od listopada 1918. obnaša dužnost vojnog zapovjednika Sofije i zapovjednika 1. vojno-inspekcijske oblasti. U prosincu imenovan je glavnim inspektorom pješaštva, da bi u studenom iduće, 1919. godine, bio imenovan načelnikom Glavnog stožera. Dužnost načelnika Glavnog stožera obnašao je do rujna 1920. kada je umirovljen. Istodobno s umirovljenjem promaknut je u čin generala pješaštva, najviši vojni čin u bugarskoj vojsci. Nakon umirovljenja obnaša dužnost predsjednika Saveza umirovljenih časnika. | [
{
"start": 43,
"end": 48,
"qid": 2094,
"pageid": 1761,
"title": "1918."
},
{
"start": 84,
"end": 90,
"qid": 472,
"pageid": 22729,
"title": "Sofija"
},
{
"start": 215,
"end": 220,
"qid": 2157,
"pageid": 1760,
"title": "1919."
},
{
"start": 324,
"end": 329,
"qid": 2155,
"pageid": 1759,
"title": "1920."
},
{
"start": 395,
"end": 413,
"qid": 694005,
"pageid": 316789,
"title": "General_pješaštva"
}
] |
2989235d-e8c8-4561-9b29-bb440e179d6c | Stefan_Nerezov | 627,698 | 2,469,426 | Poslije rata | 0 | Stefan Nerezov poginuo je 16. travnja 1925. u Sofiji u atentatu u crkvi Svete Nedjelje kojeg su tijekom pogreba generala Konstantina Georgiieva organizirali pripadnici Bugarske komunističke partije. | [
{
"start": 26,
"end": 37,
"qid": 2519,
"pageid": 666,
"title": "16._travnja"
},
{
"start": 38,
"end": 43,
"qid": 18107,
"pageid": 1754,
"title": "1925."
},
{
"start": 46,
"end": 52,
"qid": 472,
"pageid": 22729,
"title": "Sofija"
}
] |
09fc1042-6e17-4d36-8125-7f3bf744110b | Stefan_Nerezov | 627,698 | 2,469,426 | Vanjske poveznice | 0 | Stefan Nerezov na stranici Boinaslava.net<br /> Stefan Nerezov na stranici Focus-news.net<br /> Stefan Nerezov na stranici Valka.cz<br /> Stefan Nerezov na stranici Hrono.ru | [] |
d8c505b4-288e-40c2-92bb-045e6ff69fc1 | Marko_Kiš | 537,058 | 20,525,470 | null | 0 | Marko Kiš (Krapina, 26. listopada 1910. Zagreb, 15. veljače 1996.), hrvatski skladatelj, kazališni redatelj, kazališni glumac, kroničar, člankopisac.(nepotpisani autor): Vremeplov, Krapinski vjesnik, veljača 2010., str. 38 Sin je hrvatskog pravaškog političara i saborskog zastupnika Vuka Kiša. | [
{
"start": 11,
"end": 18,
"qid": 221189,
"pageid": 14359,
"title": "Krapina"
},
{
"start": 20,
"end": 33,
"qid": 2953,
"pageid": 257,
"title": "26._listopada"
},
{
"start": 34,
"end": 39,
"qid": 2075,
"pageid": 1769,
"title": "1910."
},
{
"start": 40,
"end": 46,
"qid": 1435,
"pageid": 5903,
"title": "Zagreb"
},
{
"start": 48,
"end": 59,
"qid": 2334,
"pageid": 527,
"title": "15._veljače"
},
{
"start": 60,
"end": 65,
"qid": 2070,
"pageid": 1679,
"title": "1996."
},
{
"start": 77,
"end": 87,
"qid": 36834,
"pageid": 331857,
"title": "Skladatelj"
},
{
"start": 89,
"end": 107,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Kazališni_redatelj"
},
{
"start": 109,
"end": 125,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Kazališni_glumac"
},
{
"start": 284,
"end": 293,
"qid": 20525475,
"pageid": 537057,
"title": "Vuk_Kiš"
}
] |
0340630c-bfb0-4e79-87d0-94b244eb4804 | Marko_Kiš | 537,058 | 20,525,470 | Životopis | 0 | Rodio se je u Krapini 1910. godine, u obitelji krapinskog odvjetnika Vuka pl. Kiša. Pučku školu je završio u rodnoj Krapni. U Krapini je nastavio sa školovanjem. Završio je malu realnu gimnaziju. Više razrede realne gimnazije završio je u Zagrebu. Na Pravnom fakultetu u Zagrebu postigao je dvostruki 1937. godine. Zaposlio se je u pravnoj službi grada Zagreba. | [] |
052e7ed9-cea3-4df1-ae2a-84a19a89035a | Marko_Kiš | 537,058 | 20,525,470 | Životopis | 0 | Skladao je ova djela pod pseudonimom Marko Radmio: | [] |
9d943503-cbba-4582-99b7-88ee90566b89 | Marko_Kiš | 537,058 | 20,525,470 | Životopis | 0 | U Zagrebu, Krapini, Belcu i Trškom Vrhu priredio je kazališne predstave. Okušao se kao kazališni redatelj i glumac u glazbenom misteriju Na Trškome Vrhu Deželića i Širole.Pisao je kronološke i političke članke, a istakao se podlistkom S podnožja Strahinjčice. | [] |
fbfdb7be-4400-4110-8dce-2b1daf64bee9 | Denis_Latin | 279,916 | 1,253,913 | null | 0 | Denis Latin (Šibenik, 14. veljače 1966.), hrvatski novinar, urednik i voditelj, najpoznatiji kao autor političke razgovorne emisije Latinica.<ref>Leksikon radija i televizije, HRT - Ljevak, Zagreb, 2016., str. 280 | [
{
"start": 13,
"end": 20,
"qid": 3549,
"pageid": 6538,
"title": "Šibenik"
},
{
"start": 22,
"end": 33,
"qid": 2332,
"pageid": 526,
"title": "14._veljače"
},
{
"start": 34,
"end": 39,
"qid": 2649,
"pageid": 1713,
"title": "1966."
},
{
"start": 132,
"end": 140,
"qid": 262836,
"pageid": 284625,
"title": "Latinica_(emisija)"
},
{
"start": 176,
"end": 179,
"qid": 912735,
"pageid": 68610,
"title": "HRT"
}
] |
847f32c0-d30c-4976-aabb-8249954a34c6 | Denis_Latin | 279,916 | 1,253,913 | Školovanje | 0 | Denis Latin je sa 16 godina bio dopisnik Slobodne Dalmacije iz rodnog Šibenika. Diplomirao je politologiju 1989. na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Na drugoj godini fakulteta bio je na audiciji za televizijskog novinara, nakon čega je počeo raditi kao reporter Zagrebačke panorame na HRT-u. Uređivao je i vodio Vijesti, Dnevnik 2, Dnevnik 3, emisiju "Slikom na sliku", te politički magazin "U potrazi". Zabavni show "Napokon nedjelja!" i emisiju "Otvoreni globus Denisa Latina" uređivao je i vodio na TV Mreži. Bio je šef ratnog studija u Sisku 1991. i Kninu 1995.godine. Danas u Informativno-medijskom servisu HRT-a uređuje brojne informativne televizijske formate poput news programa HRT4, Teme dana, emisije Otvoreno, Vijesti i Dnevnika. Od 1996. do 1998. obavljao je dužnost glavnog urednika "Mreže", prve privatne producentske tv kuće u Hrvatskoj. | [
{
"start": 41,
"end": 59,
"qid": 1281282,
"pageid": 34595,
"title": "Slobodna_Dalmacija"
},
{
"start": 107,
"end": 112,
"qid": 2425,
"pageid": 1690,
"title": "1989."
},
{
"start": 116,
"end": 145,
"qid": 7713903,
"pageid": 111247,
"title": "Fakultet_političkih_znanosti_u_Zagrebu"
},
{
"start": 206,
"end": 219,
"qid": 289,
"pageid": 28064,
"title": "Televizija"
},
{
"start": 293,
"end": 298,
"qid": 912735,
"pageid": 41968,
"title": "Hrvatska_radiotelevizija"
}
] |
72af186c-c92d-4bc6-80d6-99cb6d8b26cd | Denis_Latin | 279,916 | 1,253,913 | Kontroverze | 0 | 19. studenog 2012., za vrijeme izraelsko-palestinskog rata u Gazi, bio je optužen u hrvatskim medijima za dijeljenje Facebook statusa koji je glasio: "Ponekad mi je žao što Hitler nije uspio ostvariti neke od svojih ideja". | [
{
"start": 31,
"end": 58,
"qid": 8669,
"pageid": 17726,
"title": "Bliskoistočni_sukob"
},
{
"start": 173,
"end": 179,
"qid": 352,
"pageid": 10720,
"title": "Hitler"
}
] |
36a555fe-7559-4a1f-bcf1-a0665fcb2e01 | Denis_Latin | 279,916 | 1,253,913 | Kontroverze | 0 | Povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza 2014. na svom Facebook profilu napisao je: "Svima čestitam dan pobjede i dan domovinske pljačke i paleža!" što je izazvalo burne reakcije dijela medija. | [
{
"start": 8,
"end": 45,
"qid": 728012,
"pageid": 31606,
"title": "Dan_pobjede_i_domovinske_zahvalnosti,_Dan_hrvatskih_branitelja"
}
] |
e0b1360d-fcba-4ca6-987a-3e11d83fbdf2 | Našice | 6,950 | 397,652 | null | 0 | Našice su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji. | [
{
"start": 17,
"end": 26,
"qid": 224,
"pageid": 7,
"title": "Hrvatska"
},
{
"start": 56,
"end": 83,
"qid": 58159,
"pageid": 19643,
"title": "Osječko-baranjska_županija"
}
] |
e44db163-36bf-4649-b61c-b8b59b4946b6 | Našice | 6,950 | 397,652 | Zemljopis | 0 | Našice su grad u Slavoniji, 50 km zapadno od Osijeka, a nalazi se na 154 metara nadmorske visine (središte grada), gdje sjeverni obronci Krndije prelaze u nizinu istočnohrvatske ravnice. Grad se nalazi na raskrižju nekoliko važnijih prometnica i to D2 (Podravska magistrala) Osijek – Virovitica, D53 Donji Miholjac – Slavonski Brod, te D515 Našice – Đakovo. Također je i željezničko čvorište pruga R202 Varaždin – Dalj i L206 Našice – Pleternica – Nova Kapela. | [
{
"start": 17,
"end": 26,
"qid": 681964,
"pageid": 16976,
"title": "Slavonija"
},
{
"start": 45,
"end": 52,
"qid": 1640,
"pageid": 231613,
"title": "Osijek"
},
{
"start": 80,
"end": 96,
"qid": 6452016,
"pageid": 26789,
"title": "Nadmorska_visina"
},
{
"start": 137,
"end": 144,
"qid": 136911,
"pageid": 76467,
"title": "Krndija"
},
{
"start": 155,
"end": 161,
"qid": 193071,
"pageid": 271648,
"title": "Nizina"
},
{
"start": 162,
"end": 185,
"qid": 12633089,
"pageid": 60646,
"title": "Istočnohrvatska_ravnica"
},
{
"start": 205,
"end": 214,
"qid": 285783,
"pageid": 48115,
"title": "Raskrižje"
},
{
"start": 249,
"end": 251,
"qid": 948795,
"pageid": 202442,
"title": "D2"
},
{
"start": 253,
"end": 273,
"qid": 12639921,
"pageid": 319039,
"title": "Podravska_magistrala"
},
{
"start": 275,
"end": 281,
"qid": 1640,
"pageid": 231613,
"title": "Osijek"
},
{
"start": 284,
"end": 294,
"qid": 266168,
"pageid": 14421,
"title": "Virovitica"
},
{
"start": 296,
"end": 299,
"qid": 5204144,
"pageid": 202478,
"title": "D53"
},
{
"start": 300,
"end": 314,
"qid": 399261,
"pageid": 6948,
"title": "Donji_Miholjac"
},
{
"start": 317,
"end": 331,
"qid": 4686,
"pageid": 5904,
"title": "Slavonski_Brod"
},
{
"start": 336,
"end": 340,
"qid": 5204136,
"pageid": 203309,
"title": "D515"
},
{
"start": 350,
"end": 356,
"qid": 318961,
"pageid": 6949,
"title": "Đakovo"
},
{
"start": 371,
"end": 382,
"qid": 22667,
"pageid": 42467,
"title": "Željeznica"
},
{
"start": 403,
"end": 418,
"qid": 14571643,
"pageid": 487157,
"title": "Željeznička_pruga_Varaždin_–_Dalj"
},
{
"start": 435,
"end": 445,
"qid": 397633,
"pageid": 14424,
"title": "Pleternica"
},
{
"start": 448,
"end": 459,
"qid": 367223,
"pageid": 14740,
"title": "Nova_Kapela"
}
] |
7d08e216-648d-4df0-a9b6-54cb3d5baa01 | Našice | 6,950 | 397,652 | Stanovništvo | 0 | Prema popisu iz 2001. na području grada Našica živjelo je 17.320 stanovnika.<ref>Stanovništvo prema spolu i starosti, po naseljima, Popis 2001 | [] |
ddb257eb-eae9-49ed-b6a0-1e4e5c9da2d7 | Našice | 6,950 | 397,652 | Stanovništvo | 0 | Etnička struktura grada: | [] |
8bd13c1a-d717-466d-a360-9bf35b015a10 | Našice | 6,950 | 397,652 | Stanovništvo | 0 | Prema popisu iz 2011. na području grada Našica živjelo je 16.224 stanovnika od čega 7.863 muškog stanovništva, te 8.361 ženskog.<ref>Stanovništvo prema spolu i starosti, po naseljima, Popis 2011 Prosječna starost ukupnog stanovništva je 39,3 godina. | [] |
c87b60b4-b530-4b16-8120-6e0e354d74ee | Našice | 6,950 | 397,652 | Stanovništvo | 0 | <br /> Nastao iz stare općine Našice. U 1991. pripojen je nenaseljeni dio područja općine Podgorač. Od 1857. do 1971. dio podataka sadržan je u općini Koška. U 1991. izdvojen je nenaseljeni dio područja u općinu Đurđenovac. | [
{
"start": 40,
"end": 45,
"qid": 2062,
"pageid": 1685,
"title": "1991."
},
{
"start": 83,
"end": 89,
"qid": 15284,
"pageid": 18015,
"title": "Općina"
},
{
"start": 90,
"end": 98,
"qid": 1982685,
"pageid": 14803,
"title": "Podgorač"
},
{
"start": 103,
"end": 108,
"qid": 7680,
"pageid": 1822,
"title": "1857."
},
{
"start": 112,
"end": 117,
"qid": 2475,
"pageid": 1708,
"title": "1971."
},
{
"start": 151,
"end": 156,
"qid": 1284843,
"pageid": 14797,
"title": "Koška"
},
{
"start": 212,
"end": 222,
"qid": 1284447,
"pageid": 14791,
"title": "Đurđenovac"
}
] |
aaafa136-db63-42a8-93fc-56501ac7dc8a | Našice | 6,950 | 397,652 | Stanovništvo | 0 | Stanovništvo prema vjeri na području grada Našica prema Popisu 2011.:<ref>Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, Popis 2011. | [
{
"start": 63,
"end": 68,
"qid": 1994,
"pageid": 3145,
"title": "2011."
}
] |
9189376e-82f1-4519-92aa-8107acb335ea | Našice | 6,950 | 397,652 | Stanovništvo | 0 | Etnička struktura grada prema popisu iz 2011.<ref>Stanovništvo po narodnosti po gradovima/općinama, Popis 2011: Najčešća prezimena u Našicama 2011. bila su: Knežević, Baričević, Kovačević, Puhanić, Amić, Horvat, Vulić, Jurić, Kraljik, Mandić | [] |
2d98654b-b846-461f-8afa-55fd8705373f | Našice | 6,950 | 397,652 | Povijest | 0 | alt=|mini|345x345px|Spomenik [[franjevcima]] Našice se prvi put spominju 1229. godine. U srednjovjekovnim ispravama nazivaju se: Nolko, Nolche, Negke, Nexe, Nekche (mađarski), Naschitz (njemački), Vesice i Nesice. | [
{
"start": 73,
"end": 78,
"qid": 5411,
"pageid": 2515,
"title": "1229."
}
] |
071ab78d-89e2-44ab-9b24-489d0c6e8d2a | Našice | 6,950 | 397,652 | Povijest | 0 | Svjetovni gospodari Našica i našičkog posjeda bijahu Abe, David Lacković, Ivan Korvin, Ivan i Nikola Gorjanski, te iločki knezovi Ujlaky. U crkvenom pogledu vlasnici su templari (crkva u Martinu), ivanovci i franjevci. Godine 1734. našički posjed kupuju grofovi Pejačević i drže ga sve do 1945. godine. | [
{
"start": 64,
"end": 72,
"qid": 772697,
"pageid": 13961,
"title": "Lacković"
},
{
"start": 74,
"end": 85,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Ivan_Korvi"
},
{
"start": 101,
"end": 110,
"qid": 1008165,
"pageid": 268556,
"title": "Gorjanski"
},
{
"start": 115,
"end": 121,
"qid": 849260,
"pageid": 299505,
"title": "Iločki"
},
{
"start": 130,
"end": 136,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Ujlaky"
},
{
"start": 169,
"end": 177,
"qid": 41300,
"pageid": 31382,
"title": "Templari"
},
{
"start": 197,
"end": 205,
"qid": 187549,
"pageid": 16864,
"title": "Ivanovci"
},
{
"start": 208,
"end": 217,
"qid": 165005,
"pageid": 12999,
"title": "Franjevci"
},
{
"start": 226,
"end": 231,
"qid": 6977,
"pageid": 1945,
"title": "1734."
},
{
"start": 262,
"end": 271,
"qid": 1578116,
"pageid": 260439,
"title": "Pejačevići"
},
{
"start": 289,
"end": 294,
"qid": 5240,
"pageid": 1734,
"title": "1945."
}
] |
34077117-128c-4c47-8a3c-149a8cedfb13 | Našice | 6,950 | 397,652 | Povijest | 0 | Našice, grad duge povijesti, obiluju kulturno-povijesnim spomenicima. Klasicistički dvorac obitelji Pejačević jedna je od najljepših građevina na ovim prostorima. U prostranom parku Pejačevići su izgradili manji, prizemni lovački dvorac. U gradu je neogotička kapelica s kriptom obitelji Pejačević te grob skladateljice Dore Pejačević. | [
{
"start": 70,
"end": 83,
"qid": 170292,
"pageid": 55338,
"title": "Klasicizam"
},
{
"start": 84,
"end": 109,
"qid": 12630303,
"pageid": 103670,
"title": "Dvorac_Pejačević_u_Našicama"
},
{
"start": 288,
"end": 297,
"qid": 1578116,
"pageid": 260439,
"title": "Pejačevići"
},
{
"start": 320,
"end": 334,
"qid": 455515,
"pageid": 19865,
"title": "Dora_Pejačević"
}
] |
0279ec27-8086-412f-af03-5a3bd9ca0fde | Našice | 6,950 | 397,652 | Povijest | 0 | Tu su i gotičko barokni franjevački samostan i župna crkva sv. Antuna Padovanskog, barokizirana u 18. stoljeću s bogato urešenim oratorijem s grbom Pejačevića i rešetkama bez premca u cijeloj Hrvatskoj. Crkva ima zanimljivu nadgrobnu ploču s likom đakovačkog biskupa fra Nikole Ogramića Olovčića, orgulje, a usred sakristije su vrlo rijedak i vrijedan golem ormar bogato urešen rokoko ukrasima i četiri kutna ormara. Crkva iz 1777. godine nadživjevši tursku vlast dobila je zvonik dovršen 1714. godine. | [
{
"start": 8,
"end": 15,
"qid": 46825,
"pageid": 11829,
"title": "Gotika"
},
{
"start": 16,
"end": 23,
"qid": 37853,
"pageid": 13491,
"title": "Barok"
},
{
"start": 59,
"end": 81,
"qid": 167477,
"pageid": 11242,
"title": "Antun_Padovanski"
},
{
"start": 83,
"end": 95,
"qid": 37853,
"pageid": 13491,
"title": "Barok"
},
{
"start": 98,
"end": 110,
"qid": 7015,
"pageid": 10692,
"title": "18._stoljeće"
},
{
"start": 129,
"end": 139,
"qid": 85477,
"pageid": 14189,
"title": "Oratorij"
},
{
"start": 271,
"end": 295,
"qid": 16114125,
"pageid": 304605,
"title": "Nikola_Ogramić_Olovčić"
},
{
"start": 297,
"end": 304,
"qid": 281460,
"pageid": 32290,
"title": "Orgulje"
},
{
"start": 314,
"end": 324,
"qid": 468939,
"pageid": 570319,
"title": "Sakristija"
},
{
"start": 378,
"end": 384,
"qid": 122960,
"pageid": 137252,
"title": "Rokoko"
},
{
"start": 426,
"end": 431,
"qid": 7709,
"pageid": 1902,
"title": "1777."
},
{
"start": 489,
"end": 494,
"qid": 6878,
"pageid": 1965,
"title": "1714."
}
] |
1f642e80-b942-4720-ae2b-07a3da4d3402 | Našice | 6,950 | 397,652 | Povijest | 0 | Našički Židovi pridonijeli su hrvatskom narodnom preporodu i razvitku kulturno-društvenog života. Osnovali su i/ili su bili članovi Hrvatskog pjevačkog društva Lisinski, Obrtničko-radničkog društva, Učiteljskog društva, Dobrovoljnog vatrogasnog društva, športskog društva Hrvatski sokol. Veliku su ulogu imali u gospodarstvu (drvna industrija u Đurđenovcu, Našička štedionica, promet). U našički kraj doselili su se u Našice osamdesetih godina 18. stoljeća. Doselili su ponajviše iz ugarskih županija (Zalske, Tolnavske, Šopronjske, Baranje, Bačke i Torontalske), ali i Češke, Moravske i Austrije. Krajem 20. stoljeća u okolicu grada, na poziv grofa Pejačevića, doseljavaju slovačke obitelji i osnivaju Jelisavac i Markovac Našički, a krajem 19. stoljeća isto na poziv grofa, radi potrebe za radnom snagom, okolicu Našica (Velimirovac i Breznica Našička naseljavaju doseljenici njemačkog porijekla. | [
{
"start": 8,
"end": 14,
"qid": 3509326,
"pageid": 230923,
"title": "Židovi_u_Hrvatskoj"
},
{
"start": 30,
"end": 58,
"qid": 16113422,
"pageid": 46327,
"title": "Hrvatski_narodni_preporod"
},
{
"start": 674,
"end": 691,
"qid": 1566878,
"pageid": 79845,
"title": "Slovaci_u_Hrvatskoj"
},
{
"start": 703,
"end": 712,
"qid": 3272139,
"pageid": 470268,
"title": "Jelisavac"
},
{
"start": 715,
"end": 731,
"qid": 6505198,
"pageid": 488460,
"title": "Markovac_Našički"
},
{
"start": 823,
"end": 834,
"qid": 6505258,
"pageid": 71301,
"title": "Velimirovac"
},
{
"start": 837,
"end": 853,
"qid": 3433603,
"pageid": 466430,
"title": "Breznica_Našička"
},
{
"start": 878,
"end": 897,
"qid": 191669,
"pageid": 230927,
"title": "Nijemci_u_Hrvatskoj"
}
] |
1be98222-0264-4537-be36-6f5ade6f48b0 | Našice | 6,950 | 397,652 | Povijest | 0 | Rimokatolička župna crkva sv. Antuna Padovanskog je sjedište istoimene župe i našičkog dekanata Požeške biskupije. Crkveni god (proštenje) ili kirvaj slavi se 13. lipnja, a ujedno se taj dan slavi i kao Dan grada. | [
{
"start": 0,
"end": 13,
"qid": 9592,
"pageid": 60098,
"title": "Rimokatolici"
},
{
"start": 14,
"end": 19,
"qid": 102496,
"pageid": 22985,
"title": "Župa"
},
{
"start": 96,
"end": 113,
"qid": 874560,
"pageid": 43310,
"title": "Požeška_biskupija"
},
{
"start": 128,
"end": 137,
"qid": 11706236,
"pageid": 254029,
"title": "Proštenje"
},
{
"start": 159,
"end": 169,
"qid": 2614,
"pageid": 1418,
"title": "13._lipnja"
}
] |
1d94864e-3928-44b5-a4ab-b3930d4cb0aa | Našice | 6,950 | 397,652 | Domovinski rat | 1 | U drugom tjednu rujna 1991. godine, hrvatske su vlasti pokušavale mirnim pregovorima s JNA izboriti predaju tamošnje vojarne JNA. Bilo je nekoliko vojarna koje je trebalo osloboditi. Srpnja 1991. osnovan je bataljun ZNG u sastavu 107. brigade ZNG Valpovo. Istovremeno su stizale prijetnje zapovjednika vojarne ”Jovana Ive Marinkovića” na Grbavici Ranka Dragojevića da će sravnit Našice sa zemljom. ZNG Našice dobio je zadaću spriječiti i onemogućiti izlazak oklopno mehaniziranih postrojba JNA iz tadašnje vojarne u sam grad, spriječiti razaranje grada te onemogućiti spajanje snaga iz vojarne s područjima potencijalne pobune. Neuspjeh je značio neprijateljsku blokadu područja i onda bi velikosrpski osvajači imali brze koridore proboja za svoje snage s istoka. Tijekom kolovoza i rujna ZNG je intenzivno izviđao vojarnu i vojni poligon Grbavicu. Nakon zauzimanja vojarne JNA u Slatini 16. rujna, pripadnici ZNG-a Slatina dobili su zadaću otići u ispomoć u Našice. S hrvatske strane, osim vlasti, i preko Radija Našice pozivalo se oficire JNA neka se predaju, kako bi se izbjegao oružani sukob u kojem bi stradali civili i u kojem bi grad bio razoren. Prvi uspjeh bio je na drugoj lokaciji, gdje je postignut uspjeh. Uspostavljena je veza sa zapovjednikom vojnog skladišta Jezerac u Našičkom Markovcu i dogovorena je mirna predaja vojnog objekta s posadom što je učinjeno 19. rujna. Tada su slabo naoružane hrvatske snage došle do velike količine oružja. U noći 19. na 20. rujna zaposjelo se položaje oko Grbavice. Sve miroljubive inicijative nisu urodile nikakvim plodom. Dana 20. rujna oko 5 sati ujutro dan je znak opće opasnosti. Stanovnike se uputilo u skloništa. JNA nije birala mete, nego je pucala po svim objektima u gradu, bili oni vojni ili civilni. Zapovjednik vojarne zapovijedio je paljbu po gradu iz sveg raspoloživog oružja, minobacača, tenkova, samohodnih topničkih oruđa i vođenim raketama tipa „maljutka“. U tom napadu grad Našice pretrpio je velika razaranja. JNA je projektilima pogodila, uništila i teško oštetila brojne obiteljske domove, spomenike kulture, vodotoranj, benzinsku crpku, gospodarske objekte, hotel Park, dvorac Pejačević, poštu, naftovod Beničanci – Sl. Brod, plinovod tvornice cementa i veliki broj privatnih objekata, a nisu poštedjeli ni našičku bolnicu. Razarali su i rimokatoličke objekte: zapalili su crkveni toranj župne crkve sv. Antuna Padovanskoga te krovište Franjevačkog samostana. JNA je tako nanijela golemu materijalnu štetu. Hrvatske snage činile su postrojbe ZNG Našice i Orahovica, Odred narodne zaštite i policije, a potpomognute grupama dragovoljaca iz općina Đakovo, Valpovo, D. Miholjac, Orahovica, P. Slatina, Sl. Požega i Osijek. Uzvratili su iz sveg raspoloživog naoružanja po vojarni i poligonu Grbavici. U noći s 20. na 21. rujna opkoljena JNA i srpski dobrovoljci iz vojarne pokušali su se probiti tenkovima, samohotkama i oklopnim transporterima preko Grbavice u pravcu zaseoka Poljane u selu Zoljanima. Ušli su u minsko polje i protuoklopnu vatru hrvatskih branitelja. Tek jedna samohotka izašla je iz okruženja. Poslije je pronađena napuštena, s jednim teško ranjenim vojnikom. Poslije se pokazalo da je njom pobjegao zapovjednik vojarne, kapetan JNA Dragojević i njegov pomoćnik, kapetan Marković. Nakon tridesetak sati borbâ, združene obrambene snage Zbora narodne garde, policije i Odreda narodne zaštite našičke i susjednih općina uspjele su zauzeti vojarnu, postaviti hrvatsku zastavu na nju te zauvijek ukloniti okupatora iz grada. Predala se skupina aktivnih i pričuvnih časnika, dočasnika, pričuvnih vojnika i ročnika JNA. Zarobljeni ročnici preodjeveni su iz odora i uz policijsku pratnju ispraćeni do policijske postaje. Najstrožije je bilo zabranjeno iživljavanje ili ikakvo maltretiranje vojnika, mahom ročnika. U borbama su poginula trojica hrvatskih branitelja i ranjeno 16. Taj se nadnevak, 21. rujna, slavi kao Dan oslobođenja Našica od JNA. Nakon što je pala vojarna, ustrojena je 132. našička brigada. <ref>Grad Našice Čestitamo 21. rujna - Dan oslobođenja od JNA u Našicama<ref> Dino Mataz: Bitka za objekte JNA u Našicama Braniteljski. 20. rujna 2020.. Pristupljeno 24. rujna 2020.<ref> Garnizon Našice (2019.), dokumentarni film Dina Mataza. Kanal Branitelja bivše općine Orahovice. Postavljeno 20. rujna 2019.. Pristupljeno 24. rujna 2020. Hrvatske vojske koja je dala veliki obol u obrani istočne Slavonije, te u oslobađanju sela na Papuku (Operacija Orkan '91.). U rujnu 1991. skupina od 67 dragovoljaca s područja našičkog kraja (bivša općina Našice) odlazi u obranu grada Vukovara od kojih 18 pogiba, neki izlaze u proboju, a većina ostalih prolazi kroz zloglasne srpske logore prije oslobađanja u kolovozu 1992.<ref>Sjećanje na 18 poginulih, Glas Slavonije | [
{
"start": 87,
"end": 90,
"qid": 272110,
"pageid": 10423,
"title": "JNA"
},
{
"start": 100,
"end": 128,
"qid": 2624653,
"pageid": 74776,
"title": "Bitka_za_vojarne"
},
{
"start": 888,
"end": 897,
"qid": 2897,
"pageid": 165,
"title": "16._rujna"
},
{
"start": 1374,
"end": 1383,
"qid": 2896,
"pageid": 185,
"title": "19._rujna"
},
{
"start": 1580,
"end": 1589,
"qid": 2892,
"pageid": 187,
"title": "20._rujna"
},
{
"start": 3325,
"end": 3344,
"qid": 371899,
"pageid": 29876,
"title": "ZNG"
},
{
"start": 3346,
"end": 3354,
"qid": 2607663,
"pageid": 271794,
"title": "MUP_RH"
},
{
"start": 3878,
"end": 3887,
"qid": 2891,
"pageid": 189,
"title": "21._rujna"
},
{
"start": 3970,
"end": 3990,
"qid": 65147092,
"pageid": 624583,
"title": "132._brigada_HV"
},
{
"start": 4335,
"end": 4350,
"qid": 327033,
"pageid": 54333,
"title": "Hrvatska_vojska"
},
{
"start": 4393,
"end": 4402,
"qid": 681964,
"pageid": 16976,
"title": "Slavonija"
},
{
"start": 4429,
"end": 4435,
"qid": 1778649,
"pageid": 44440,
"title": "Papuk"
},
{
"start": 4437,
"end": 4457,
"qid": 3513572,
"pageid": 113751,
"title": "Operacija_Orkan_'91."
},
{
"start": 4571,
"end": 4579,
"qid": 505939,
"pageid": 13020,
"title": "Bitka_za_Vukovar"
},
{
"start": 4706,
"end": 4711,
"qid": 2060,
"pageid": 1686,
"title": "1992."
}
] |
cac9938a-61e4-4659-9a62-1e24fba51e8a | Našice | 6,950 | 397,652 | Gospodarstvo | 0 | Nositelj gospodarstva na našičkom području je Nexe grupa sa svojim članicama na čelu s Našicecement d.d. | [
{
"start": 46,
"end": 56,
"qid": 12638314,
"pageid": 217479,
"title": "Nexe_grupa"
},
{
"start": 87,
"end": 104,
"qid": 12638173,
"pageid": 602302,
"title": "Našicecement_d.d."
}
] |
afbecb5a-0176-4102-b388-74127c90ec10 | Našice | 6,950 | 397,652 | Poznate osobe | 0 | alt=|mini|304x304px|Crkva sv. Antuna Padovanskog | [] |
3feef9cb-e9c8-4dce-903b-835972eb8649 | Našice | 6,950 | 397,652 | Spomenici i znamenitosti | 0 | alt=|mini|Dvorac grofova Pejačević U gradu se nalazi dvorac obitelji Pejačević, crkva sv. Antuna Padovanskog i mnoštvo drugih starina, te poznati našički Veliki park. U novije vrijeme postalo je poznato i umjetno jezero Lapovac, na kojem se održavaju brojna veslačka natjecanja. | [
{
"start": 53,
"end": 78,
"qid": 12630303,
"pageid": 103670,
"title": "Dvorac_Pejačević_u_Našicama"
},
{
"start": 220,
"end": 227,
"qid": 6476572,
"pageid": 307557,
"title": "Lapovac_(jezero)"
}
] |
240d7bd3-6038-46b9-ace3-231fd5146d13 | Našice | 6,950 | 397,652 | Spomenici i znamenitosti | 0 | mini|desno|Dvorac Pejačević mini|desno|Paviljon Dore Pejačević minijatura|desno|Park u Našicama. | [] |
72134232-63de-417f-85b3-a6adb71f73f1 | Našice | 6,950 | 397,652 | Obrazovanje | 0 | Našice trenutačno imaju dvije osnovne škole (Osnovna škola Dore Pejačević i Osnovna škola Kralja Tomislava), te jednu Srednju školu Isidora Kršnjavoga, s više smjerova (gimnazije: jezična, prirodoslovno-matematička i opća; ekonomska škola; elektrotehničke škole, te više različitih strukovnih škola). | [] |
dac6cac0-8436-4e07-adbb-a4016d8c938a | Našice | 6,950 | 397,652 | Kultura | 0 | mini|Glavni trg u Našicama | [] |
fa8da829-ab73-4f02-af32-581da75bd474 | Dossier_Zinfandel | 669,347 | 97,223,814 | null | 0 | Penkala, hrvatski dokumentarno-igrani film iz 2013. godine redateljice i scenaristice Milke Barišić. Nagrađen je nagradom Prix Science & Culture 2014. Pariz. Ušao je u službeni izbor filmskog festivala Napa Valley, SAD 2014.<ref>Hrvatsko društvo filmskih redatelja Milka Barišić (pristupljeno 30. ožujka 2020.) | [
{
"start": 18,
"end": 30,
"qid": 93204,
"pageid": 233724,
"title": "Dokumentarni_film"
},
{
"start": 31,
"end": 42,
"qid": 11424,
"pageid": 103903,
"title": "Igrani_film"
}
] |
399234d9-1436-423c-ac54-4863d9b23ac4 | Amschel_Mayer_Rothschild | 689,338 | 63,990 | null | 0 | Godine 1812. naslijedio je oca na čelu bankarske kuće u Frankfurtu na Majni. Godine 1817. proglašen je plemićem, a 1822. godine dobio je naslov baruna. Oženio se 16. studenog 1796. godine s Evom Hanau, ali nisu imali potomaka, zbog čega su njegove poslove i imetak naslijedili sinovi njegove braće.<ref>[https://family.rothschildarchive.org/people/23-amschel-mayer-von-rothschild-1773-1855 Amschel Mayer Rothschild (1773. - 1855.) - family.rothschildarchive.org] | [
{
"start": 7,
"end": 12,
"qid": 6933,
"pageid": 1867,
"title": "1812."
},
{
"start": 84,
"end": 89,
"qid": 6958,
"pageid": 1862,
"title": "1817."
},
{
"start": 103,
"end": 111,
"qid": 134737,
"pageid": 222288,
"title": "Plemstvo"
},
{
"start": 115,
"end": 120,
"qid": 6983,
"pageid": 1857,
"title": "1822."
},
{
"start": 162,
"end": 174,
"qid": 3029,
"pageid": 659220,
"title": "16._studenog"
},
{
"start": 175,
"end": 180,
"qid": 7818,
"pageid": 1883,
"title": "1796."
}
] |
f1159d3d-a1b8-43f3-ab6f-b632d57f6a5f | Nikola_IV. | 199,861 | 103,625 | null | 0 | Nikola IV. (Lisciano, Ascoli Piceno, 30. rujna 1227. – Rim, 4. travnja 1292.), papa od 22. veljače 1288. do svoje smrti 4. travnja 1292. godine. | [
{
"start": 12,
"end": 20,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Lisciano_(Ascoli_Piceno)"
},
{
"start": 22,
"end": 35,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Ascoli_Piceno"
},
{
"start": 47,
"end": 52,
"qid": 5407,
"pageid": 2517,
"title": "1227."
},
{
"start": 55,
"end": 58,
"qid": 220,
"pageid": 10664,
"title": "Rim"
},
{
"start": 71,
"end": 76,
"qid": 5555,
"pageid": 2452,
"title": "1292."
},
{
"start": 87,
"end": 98,
"qid": 2351,
"pageid": 566,
"title": "22._veljače"
},
{
"start": 99,
"end": 104,
"qid": 5550,
"pageid": 698231,
"title": "1288."
},
{
"start": 120,
"end": 130,
"qid": 2508,
"pageid": 654,
"title": "4._travnja"
}
] |
2666afe0-9706-4f65-bdf0-2511276f6120 | Nikola_IV. | 199,861 | 103,625 | null | 0 | Prema tradiciji, kao dječak je s roditeljima iz Ascoli Picena došao u Zadar i ondje postao franjevac. Bio je natprosječnih sposobnosti, pa je poslan na školovanje u razna europska sveučilišta. Godine 1272. imenovan je provincijalom Sklavonske provincije, a dvije godine kasnije (1274.) na kapitulu u Lyonu izabran je za glavnog ministra Reda manje braće (naslijedio sv. Bonaventuru). Kao poznavatelj balkanskih prilika, vodio je razna papinska poslanstva vladarima. Kao ministar Reda imenovan je kardinalom (1278.). Prvi je franjevac izabran za papu (1288.). Radio je na jedinstvu Crkve, poticao misije (poslao je poslanika u Mongoliju Kublaj-kanu, formirao Crkvu u Kini, pošiljao misionare na Bliski istok i Balkan), potvrdio je prvo pravilo Franjevačkoga svjetovnog reda. Dao je uljepšati bazilike na Lateranu i sv. Marije Velike. Svojemu zadarskom samostanu poslao je na dar srebrni lik Gospe od Bezgrešnog Začeća. Podupirao je Karla Martela kao nasljednika ugarsko-hrvatskog prijestolja. | [
{
"start": 70,
"end": 75,
"qid": 3370,
"pageid": 6771,
"title": "Zadar"
},
{
"start": 91,
"end": 100,
"qid": 165005,
"pageid": 103414,
"title": "Franjevac"
},
{
"start": 200,
"end": 205,
"qid": 5524,
"pageid": 2472,
"title": "1272."
},
{
"start": 218,
"end": 231,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Provincijal"
},
{
"start": 279,
"end": 284,
"qid": 5527,
"pageid": 2470,
"title": "1274."
},
{
"start": 300,
"end": 305,
"qid": 456,
"pageid": 45254,
"title": "Lyon"
},
{
"start": 337,
"end": 353,
"qid": 165005,
"pageid": 293220,
"title": "Red_manje_braće"
},
{
"start": 366,
"end": 381,
"qid": 43746,
"pageid": 41693,
"title": "Sveti_Bonaventura"
},
{
"start": 400,
"end": 410,
"qid": 805046,
"pageid": 282876,
"title": "Balkan"
},
{
"start": 496,
"end": 506,
"qid": 45722,
"pageid": 81888,
"title": "Kardinal"
},
{
"start": 508,
"end": 513,
"qid": 5533,
"pageid": 2466,
"title": "1278."
},
{
"start": 551,
"end": 556,
"qid": 5550,
"pageid": 698231,
"title": "1288."
},
{
"start": 581,
"end": 586,
"qid": 9592,
"pageid": 695941,
"title": "Katolička_crkva"
},
{
"start": 596,
"end": 602,
"qid": 219477,
"pageid": 318347,
"title": "Misija_(kršćanstvo)"
},
{
"start": 626,
"end": 635,
"qid": 12557,
"pageid": 129786,
"title": "Mongolsko_Carstvo"
},
{
"start": 636,
"end": 647,
"qid": 7523,
"pageid": 137997,
"title": "Kublaj-kan"
},
{
"start": 666,
"end": 670,
"qid": 12060881,
"pageid": 298601,
"title": "Kinesko_Carstvo"
},
{
"start": 681,
"end": 690,
"qid": 219477,
"pageid": 318224,
"title": "Misionar"
},
{
"start": 694,
"end": 706,
"qid": 48214,
"pageid": 37465,
"title": "Bliski_istok"
},
{
"start": 743,
"end": 772,
"qid": 1096577,
"pageid": 260642,
"title": "FSR"
},
{
"start": 800,
"end": 811,
"qid": 84090,
"pageid": 194308,
"title": "Lateranska_bazilika"
},
{
"start": 814,
"end": 831,
"qid": 186282,
"pageid": 314211,
"title": "Bazilika_Sv._Marije_Velike"
},
{
"start": 931,
"end": 944,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Karlo_Martel_(Anžuvinac)"
}
] |
207c74a0-2889-4714-9168-da220d90ad63 | Malena_Ernman | 211,166 | 187,210 | null | 0 | Malena Ernman (4. studenog 1970., Uppsala, Uppland, Švedska) je švedska operna pjevačica (mezzosopran). Vrlo je poznata pjevačica, te je pjevala mnoge svjetski poznate opere i operete. Jedna je od najtraženijih švedskih pjevačica. Predstavljala je Švedsku na Euroviziji 2009. s pjesmom La voix. Članica je švedske glazbene akademije. | [
{
"start": 15,
"end": 26,
"qid": 2994,
"pageid": 658597,
"title": "4._studenog"
},
{
"start": 27,
"end": 32,
"qid": 2474,
"pageid": 1709,
"title": "1970."
},
{
"start": 34,
"end": 41,
"qid": 25286,
"pageid": 122522,
"title": "Uppsala"
},
{
"start": 43,
"end": 50,
"qid": 203509,
"pageid": 120952,
"title": "Uppland"
},
{
"start": 52,
"end": 59,
"qid": 34,
"pageid": 11431,
"title": "Švedska"
},
{
"start": 72,
"end": 88,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Operna_pjevačica"
},
{
"start": 90,
"end": 101,
"qid": 186506,
"pageid": 231413,
"title": "Mezzosopran"
},
{
"start": 168,
"end": 173,
"qid": 1344,
"pageid": 78,
"title": "Opera"
},
{
"start": 176,
"end": 183,
"qid": 170384,
"pageid": 194587,
"title": "Opereta"
},
{
"start": 231,
"end": 255,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Švedska_na_Pjesmi_Eurovizije"
},
{
"start": 259,
"end": 275,
"qid": 10157,
"pageid": 182658,
"title": "Pjesma_Eurovizije_2009."
},
{
"start": 286,
"end": 293,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "La_voix"
},
{
"start": 306,
"end": 332,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Švedska_glazbena_akademija"
}
] |
11c7241a-3e9a-431a-b5ef-1ae9467a2ec0 | Malena_Ernman | 211,166 | 187,210 | Rani život | 1 | Djetinjstvo i školske dane provela je u Sandvikenu, malom gradiću u Švedskoj. Pohađala je švedsku glazbenu akademiju, glazbeni konzervatorij u Orleansu, Francuska i švedsku školu opere. | [
{
"start": 40,
"end": 50,
"qid": 54756,
"pageid": 278387,
"title": "Sandviken"
},
{
"start": 143,
"end": 151,
"qid": 6548,
"pageid": 311249,
"title": "Orleans"
},
{
"start": 153,
"end": 162,
"qid": 142,
"pageid": 6293,
"title": "Francuska"
}
] |