uuid
stringlengths 36
36
| article_title
stringlengths 1
176
| article_pageid
uint32 4
738k
| article_qid
uint32 1
117M
⌀ | section_heading
stringlengths 1
183
⌀ | section_level
uint32 0
4
| paragraph_text
stringlengths 1
63.7k
| paragraph_anchors
list |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
50e62c61-1c24-41c0-8e42-d41937520880 | Veliki_koraljni_greben | 41,063 | 7,343 | Ugroženost | 0 | Veliki koraljni greben svakako je jedan od najživljih i najbolje povezanih ekosustava. No ujedno je i ravnoteža u njemu najosjetljivija. Ako se samo jedan vid ovoga staništa izloži pritisku, to bi moglo imati katastrofalne posljedice za sve. Koraljni greben može podnijeti oluje i bješnjenje mora, ali na početku 21. stoljeća najvećoj opasnosti izlaže ga suvremeni čovjek. Aboridžini su stoljećima lovili ribu i druge životinje duž koraljnog grebena a da ga nisu oštetili. No u prošlome stoljeću kopanje guana (ptičjeg izmeta), prevelik izlov ribe, lov na kitove i na Bisere ostavili su traga. | [
{
"start": 75,
"end": 85,
"qid": 37813,
"pageid": 251431,
"title": "Ekosustav"
},
{
"start": 313,
"end": 325,
"qid": 6939,
"pageid": 16523,
"title": "21._stoljeće"
},
{
"start": 556,
"end": 562,
"qid": 160,
"pageid": 23662,
"title": "Kitovi"
},
{
"start": 568,
"end": 574,
"qid": 43436,
"pageid": 37389,
"title": "Biser"
}
] |
90fb36d0-c0ec-4bd8-821d-9cc4a443a414 | Veliki_koraljni_greben | 41,063 | 7,343 | Ugroženost | 0 | Proglašavanjem ovoga područja nacionalnim parkom mnoge od tih opasnih aktivnosti su prekinute, a turizam se nastoji pomno nadzirati. Unatoč tomu, neki znanstvenici tvrde da je kanalizacija iz turističkih objekata uzrokovala nedavnu eksploziju populacije zvjezdača kruna od bodlji, a da su ostaci hrane iz hotela koji se bacaju u more uzrokovali deseterostruko povećanje broja galebova i dramatičan porast smrtnosti malih kornjača i mladih ptica. | [
{
"start": 421,
"end": 429,
"qid": 223044,
"pageid": 23218,
"title": "Kornjače"
},
{
"start": 439,
"end": 444,
"qid": 5113,
"pageid": 31350,
"title": "Ptice"
}
] |
e7b16b31-7d91-417a-aedc-7488bcddb6f5 | Veliki_koraljni_greben | 41,063 | 7,343 | Ugroženost | 0 | Vlada države Queensland nastoji riješiti ove probleme i preduhitriti neke druge, tako da je, ukupno gledano, turizam dosad imao tek blagi utjecaj na okoliš, a Veliki koraljni greben ostavljen je da u miru radi svoje bezvremenske poslove. | [
{
"start": 13,
"end": 23,
"qid": 36074,
"pageid": 98182,
"title": "Queensland"
}
] |
ca53c494-d086-436d-a829-50ebe48336c4 | Andrzej_Wroński | 627,718 | 515,799 | null | 0 | Andrzej Adam Wroński (Kartuzy, Poljska, 8. listopada 1965.) je bivši poljski hrvač te svjetski, europski i olimpijski prvak. | [
{
"start": 22,
"end": 29,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Kartuzy"
},
{
"start": 31,
"end": 38,
"qid": 36,
"pageid": 6316,
"title": "Poljska"
},
{
"start": 40,
"end": 52,
"qid": 2924,
"pageid": 221,
"title": "8._listopada"
},
{
"start": 53,
"end": 58,
"qid": 2650,
"pageid": 1714,
"title": "1965."
},
{
"start": 69,
"end": 76,
"qid": 36,
"pageid": 6316,
"title": "Poljska"
},
{
"start": 77,
"end": 82,
"qid": 42486,
"pageid": 49964,
"title": "Hrvanje"
}
] |
bd99edba-1d71-4af6-9836-ddbf632d17cd | Andrzej_Wroński | 627,718 | 515,799 | Karijera | 0 | Wroński je hrvanje počeo trenirati u hrvačkom klubu Morena Żukowo da bi 1984. nastavio u varšavskoj Legiji.<ref>Wroński Andrzej Prvi veliki uspjeh ostvario je već na Olimpijadi u Seulu gdje je u finalu pobijedio njemačkog protivnika Gerharda Himmela da bi godinu potom postao i europski prvak u finskom Ouluu. | [
{
"start": 11,
"end": 18,
"qid": 42486,
"pageid": 49964,
"title": "Hrvanje"
},
{
"start": 72,
"end": 77,
"qid": 2432,
"pageid": 1695,
"title": "1984."
},
{
"start": 166,
"end": 184,
"qid": 8470,
"pageid": 34062,
"title": "OI_1988."
},
{
"start": 233,
"end": 249,
"qid": 78245,
"pageid": 626493,
"title": "Gerhard_Himmel"
},
{
"start": 303,
"end": 308,
"qid": 47048,
"pageid": 269308,
"title": "Oulu_(grad)"
}
] |
7f5184da-6ba9-467a-a909-848b711bbd85 | Andrzej_Wroński | 627,718 | 515,799 | Karijera | 0 | Hrvač u Barceloni nije uspio obraniti titulu olimpijskog pobjednika te je bio četvrti makon poraza od Bjelorusa Sjarheja Dzemjaškeviča. Međutim, Wroński je te godine osvojio svoj drugi europski naslov na prvenstvu u Kopenhagenu. Kao trofejnu godinu, Andrzej Wroński može smatrati 1994. kada je osvojio svjetski i europski naslov dok je u domovini proglašen sportašem godine. | [
{
"start": 8,
"end": 17,
"qid": 8488,
"pageid": 34064,
"title": "OI_1992."
},
{
"start": 112,
"end": 134,
"qid": 2272722,
"pageid": 627330,
"title": "Sjarhej_Dzemjaškevič"
},
{
"start": 216,
"end": 227,
"qid": 1748,
"pageid": 22875,
"title": "Kopenhagen"
},
{
"start": 280,
"end": 285,
"qid": 2067,
"pageid": 1688,
"title": "1994."
}
] |
560439df-d399-4fb3-847e-22b02d0b62d6 | Andrzej_Wroński | 627,718 | 515,799 | Karijera | 0 | Završetkom sportske karijere postao je MMA trener u klubu Akademia Sarmatia iz Gdanjska. Sudjelovao je u jednom egzibicijskom meču protiv sunarodnjaka i olimpijskog pobjednika Paweła Nastule<ref>[https://sport.se.pl/pozostale/gala-mma-w-koszalinie-pawel-nastula-kontra-andrzej-wronski-kto-wygral-nastula-rozbil-wronskiego-aa-6Ksb-CzDS-mEGL.html Paweł Nastula vs Andrzej Wroński walka na YOUTUBE. Gala w Koszalinie WIDEO] te je zaposlen kao časnik u poljskoj vojsci. Također, bio je i politički aktivan te se na izborima 2010. nalazio na listi poljskog premijera Jarosława Kaczyńskog, odnosno njegove stranke Pravo i pravda. | [
{
"start": 39,
"end": 42,
"qid": 114466,
"pageid": 82255,
"title": "Mješovite_borilačke_vještine"
},
{
"start": 79,
"end": 87,
"qid": 1792,
"pageid": 83831,
"title": "Gdanjsk"
},
{
"start": 176,
"end": 190,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Paweł_Nastula"
},
{
"start": 449,
"end": 464,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Oružane_snage_Republike_Poljske"
},
{
"start": 520,
"end": 525,
"qid": 1995,
"pageid": 1678,
"title": "2010."
},
{
"start": 562,
"end": 582,
"qid": 55917,
"pageid": 83399,
"title": "Jarosław_Kaczyński"
},
{
"start": 608,
"end": 622,
"qid": 156874,
"pageid": 677861,
"title": "Pravo_i_pravda"
}
] |
4a4d7493-cd1a-476d-b98b-02470a6dc329 | Andrzej_Wroński | 627,718 | 515,799 | Karijera | 0 | Također, 2015. je nastupio na Svjetskom veteranskom hrvačkom prvenstvu u Ateni.<ref>Wronski: “I will keep wrestling until my last breath” | [
{
"start": 9,
"end": 14,
"qid": 2002,
"pageid": 3149,
"title": "2015."
},
{
"start": 73,
"end": 78,
"qid": 4813062,
"pageid": 132607,
"title": "Atena"
}
] |
ffae69c6-d2dc-41c5-8c48-32f3c8185d06 | Andrzej_Wroński | 627,718 | 515,799 | Ordeni | 0 | Zbog svojih sportskih postignuća, Wrońskom je dosad tri puta dodijeljivano ordenje Reda Polonia Restituta (PR): lijevo|50px Krzyż KawalerskI (viteški križ, peta klasa): 1988. lijevo|50px Krzyż Oficerski (časnički križ, četvrta klasa): 1995. lijevo|50px Krzyż Komandorski (zapovjednički križ, treća klasa): 1996. | [
{
"start": 83,
"end": 105,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Red_Polonia_Restituta"
}
] |
1988dbe5-d7c2-48a4-9cfa-14c4221fe0a1 | Klement_VI. | 199,867 | 170,863 | null | 0 | Klement VI., papa od 7. svibnja 1342. do 6. prosinca 1352. godine. | [
{
"start": 21,
"end": 31,
"qid": 2553,
"pageid": 717,
"title": "7._svibnja"
},
{
"start": 32,
"end": 37,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "1342."
},
{
"start": 41,
"end": 52,
"qid": 2303,
"pageid": 332,
"title": "6._prosinca"
},
{
"start": 53,
"end": 58,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "1352."
}
] |
ad3859a5-14b8-4c6d-a913-60234e3d1c58 | Svjetska_baština_u_Francuskoj | 223,258 | 250,784 | null | 0 | Kronološki popis svjetske baštine u Francuskoj po godini upisa na UNESCO-ov popis: | [
{
"start": 17,
"end": 33,
"qid": 9259,
"pageid": 35242,
"title": "Svjetska_baština"
},
{
"start": 36,
"end": 46,
"qid": 142,
"pageid": 6293,
"title": "Francuska"
},
{
"start": 66,
"end": 72,
"qid": 7809,
"pageid": 29756,
"title": "UNESCO"
}
] |
1b9d2e13-6517-4a8b-bb96-231cac328342 | Svjetska_baština_u_Francuskoj | 223,258 | 250,784 | 1981. | 0 | 6. Dvorac Fontainebleau s parkom<br> 7. Rimski i romanički spomenici u Arlesu<br> 8. Rimski spomenici u Orangeu (uključujući kazalište i slavoluk)<br> 9. Cistercinska Opatija Fontenay<br> 10. Katedrala u Amiensu | [
{
"start": 3,
"end": 23,
"qid": 201428,
"pageid": 160578,
"title": "Dvorac_Fontainebleau"
},
{
"start": 59,
"end": 77,
"qid": 1279597,
"pageid": 221324,
"title": "Spomenici_u_Arlesu"
},
{
"start": 85,
"end": 111,
"qid": 958961,
"pageid": 221533,
"title": "Rimski_spomenici_u_Orangeu"
},
{
"start": 125,
"end": 134,
"qid": 11635,
"pageid": 4685,
"title": "Kazalište"
},
{
"start": 137,
"end": 145,
"qid": 143912,
"pageid": 114710,
"title": "Slavoluk"
},
{
"start": 167,
"end": 183,
"qid": 464918,
"pageid": 218752,
"title": "Opatija_Fontenay"
},
{
"start": 192,
"end": 211,
"qid": 106934,
"pageid": 218344,
"title": "Katedrala_u_Amiensu"
}
] |
d373a58e-b44f-44ec-b5a2-d95a9b5be855 | Svjetska_baština_u_Francuskoj | 223,258 | 250,784 | 1983. | 0 | 11. Kraljevske solane u Arc-et-Senansu<br> 12. Stanislavov trg s objektima koji ga okružuju u Nancyu<br> 13. Crkva Saint-Savin sur Gartempe<br> 14. Rt Girolata, zaljev Porto i park prirode Scandola na Korzici | [
{
"start": 4,
"end": 38,
"qid": 649055,
"pageid": 221689,
"title": "Kraljevske_solane_u_Arc-et-Senansu"
},
{
"start": 47,
"end": 62,
"qid": 426064,
"pageid": 222264,
"title": "Stanislavov_trg"
},
{
"start": 94,
"end": 100,
"qid": 40898,
"pageid": 477369,
"title": "Nancy"
},
{
"start": 115,
"end": 139,
"qid": 1774129,
"pageid": 221522,
"title": "Saint-Savin_sur_Gartempe"
},
{
"start": 148,
"end": 159,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Rt_Girolata"
},
{
"start": 161,
"end": 173,
"qid": 1426466,
"pageid": 284853,
"title": "Porto_(zaljev)"
},
{
"start": 189,
"end": 197,
"qid": 1426466,
"pageid": 284854,
"title": "Scandola"
},
{
"start": 201,
"end": 208,
"qid": 14112,
"pageid": 22483,
"title": "Korzika"
}
] |
eb8dfca2-d141-4bee-a386-c45fb9da970c | Svjetska_baština_u_Francuskoj | 223,258 | 250,784 | Popis predložene svjetske baštine Francuske | 0 | mini|<center>Megalitsko nalazište [[Carnac]] mini|<center>[[Mont Blanc]] | [] |
0d4e8a26-3ed8-448a-abc5-57296241fbf3 | Adenophyllum | 649,507 | 2,702,887 | null | 0 | Adenophyllum, biljni rod iz porodice glavočika smješten u tribus Tageteae. Postoji desetak vrsta koje rastu ods zapadnih predjela Sjeverne Amerike na jug do Kolumbije<ref>Plants of the World online pristupljeno 17. kolovoza 2019 | [
{
"start": 37,
"end": 46,
"qid": 25400,
"pageid": 263395,
"title": "Glavočike"
},
{
"start": 65,
"end": 73,
"qid": 947571,
"pageid": 629721,
"title": "Tageteae"
},
{
"start": 130,
"end": 146,
"qid": 49,
"pageid": 18712,
"title": "Sjeverna_Amerika"
},
{
"start": 157,
"end": 166,
"qid": 739,
"pageid": 12287,
"title": "Kolumbija"
}
] |
03edad8d-c523-4add-b4b0-ffda253a2bc8 | Okrugli_stol_kralja_Artura_(legenda) | 589,673 | 381,981 | null | 0 | mini|Ilustracija iz 14.st. Okrugli stol je mitski stol legendarnog britanskog Kralja Arthura, koji se prvi put spominje u Waceovom Romanu o Brutu iz 1155. U toj viteškoj poemi kazuje se da je Arthur imao okrugli stol, kako se nijedan od njegovih viteza, kad bi sjeo uz njega, ne bi mogao osjećati zakinut i manje važan u odnosu na druge. | [
{
"start": 43,
"end": 49,
"qid": 9134,
"pageid": 2160,
"title": "Mitologija"
},
{
"start": 35,
"end": 39,
"qid": 14748,
"pageid": 259666,
"title": "Stol"
},
{
"start": 55,
"end": 66,
"qid": 44342,
"pageid": 287540,
"title": "Legenda"
},
{
"start": 67,
"end": 77,
"qid": 229080,
"pageid": 16992,
"title": "Britanija"
},
{
"start": 78,
"end": 92,
"qid": 45792,
"pageid": 6340,
"title": "Kralj_Arthur"
},
{
"start": 122,
"end": 130,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Wace"
},
{
"start": 149,
"end": 154,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "1155."
},
{
"start": 161,
"end": 169,
"qid": 1382469,
"pageid": 16995,
"title": "Vitez"
},
{
"start": 170,
"end": 175,
"qid": 474090,
"pageid": 255239,
"title": "Poema"
},
{
"start": 85,
"end": 92,
"qid": 45792,
"pageid": 6340,
"title": "Kralj_Arthur"
},
{
"start": 204,
"end": 211,
"qid": 238231,
"pageid": 16457,
"title": "Krug"
},
{
"start": 246,
"end": 252,
"qid": 102083,
"pageid": 16997,
"title": "Vitez_(naslov)"
}
] |
ef7356f4-a690-4742-931b-0dfa6e8404ff | Okrugli_stol_kralja_Artura_(legenda) | 589,673 | 381,981 | Povijest | 0 | U stvarnom životu - Okrugli stol, je po mnogim svojim aspektima, postao - protutip za osnivanje brojnih velikih Viteških redova koji su nicali po Europi tokom kasnog srednjeg vijeka. Tako da je do kraja 15. sr, kad je Malory napisao Le Morte Darthur, viteštvo postalo istovetno s velikim vojničkim bratovštinama, osnivanim uz podršku moćnih feudalaca. | [
{
"start": 112,
"end": 127,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Viteški_red"
},
{
"start": 146,
"end": 152,
"qid": 46,
"pageid": 6006,
"title": "Europa"
},
{
"start": 159,
"end": 181,
"qid": 12554,
"pageid": 542678,
"title": "Kasni_srednji_vijek"
},
{
"start": 218,
"end": 224,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Thomas_Malory"
},
{
"start": 233,
"end": 249,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Le_Morte_Darthur"
},
{
"start": 251,
"end": 259,
"qid": 1382469,
"pageid": 16995,
"title": "Vitez"
},
{
"start": 288,
"end": 297,
"qid": 8473,
"pageid": 105335,
"title": "Vojska"
},
{
"start": 298,
"end": 311,
"qid": 992253,
"pageid": 321600,
"title": "Bratovština"
},
{
"start": 341,
"end": 350,
"qid": 37739,
"pageid": 27556,
"title": "Feudalizam"
}
] |
1191762f-6e37-4c5b-af31-5da39bf7f338 | Okrugli_stol_kralja_Artura_(legenda) | 589,673 | 381,981 | Povijest | 0 | U Robert de Boronovoj poemi Josip iz Arimateje (Joseph d'Arimathie) napisanoj oko 1200. - Sveti gral, za kojim traga junak Percival, identificiran je kao vrč kojim se Krist koristio za Posljednje večere. Po njoj je upravo Josipu iz Arimateje dan zadatak da napravi stol u spomen na Posljednju večeru, ali da jedno mjesto ostavi upražnjeno, kao simbol mjesta na kojem je sjedio Juda, izdajica Krista. Na tom praznom mjestu, nazvanom - Perilousovo mjesto, nitko nije sjedio iz straha po vlastitu sudbinu, jer je ono bilo rezervirano isključivo za onog junaka koji može vratiti Sveti gral. Tijekom 13. st, kad je tema Svetog grala u potpunosti integrirana u legendu o Kralju Arthuru u skupini priča iz Opusa Vulgata i Postvulgata, iskristaliziralo se da je Okrugli stol - oblikovan upravo zbog Svetog grala, kao i prazno mjesto, ali da ga je napravio čarobnjak Merlin i to za Uthera Pendragona, oca Kralja Arthura. | [
{
"start": 2,
"end": 21,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Robert_de_Boron"
},
{
"start": 22,
"end": 27,
"qid": 474090,
"pageid": 255239,
"title": "Poema"
},
{
"start": 82,
"end": 87,
"qid": 5224,
"pageid": 2544,
"title": "1200."
},
{
"start": 90,
"end": 100,
"qid": 162808,
"pageid": 252288,
"title": "Sveti_gral"
},
{
"start": 123,
"end": 131,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Percival"
},
{
"start": 154,
"end": 157,
"qid": 132397,
"pageid": 677626,
"title": "Vrč"
},
{
"start": 167,
"end": 172,
"qid": 302,
"pageid": 24968,
"title": "Krist"
},
{
"start": 185,
"end": 202,
"qid": 51633,
"pageid": 188088,
"title": "Posljednja_večera"
},
{
"start": 222,
"end": 241,
"qid": 271474,
"pageid": 650713,
"title": "Josip_iz_Arimateje"
},
{
"start": 265,
"end": 269,
"qid": 14748,
"pageid": 259666,
"title": "Stol"
},
{
"start": 377,
"end": 381,
"qid": 81018,
"pageid": 171550,
"title": "Juda_Iškariotski"
},
{
"start": 575,
"end": 585,
"qid": 162808,
"pageid": 252288,
"title": "Sveti_gral"
},
{
"start": 615,
"end": 627,
"qid": 162808,
"pageid": 252288,
"title": "Sveti_gral"
},
{
"start": 655,
"end": 662,
"qid": 44342,
"pageid": 287540,
"title": "Legenda"
},
{
"start": 665,
"end": 679,
"qid": 45792,
"pageid": 6340,
"title": "Kralj_Arthur"
},
{
"start": 615,
"end": 627,
"qid": 162808,
"pageid": 252288,
"title": "Sveti_gral"
},
{
"start": 848,
"end": 857,
"qid": 2488257,
"pageid": 255794,
"title": "Čarobnjak"
},
{
"start": 858,
"end": 864,
"qid": 224079,
"pageid": 127157,
"title": "Merlin"
},
{
"start": 873,
"end": 890,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Uther_Pendragon"
},
{
"start": 892,
"end": 895,
"qid": 7565,
"pageid": 240718,
"title": "Otac"
},
{
"start": 896,
"end": 910,
"qid": 45792,
"pageid": 6340,
"title": "Kralj_Arthur"
}
] |
0451d46d-bb11-4bc5-a863-695868bf668c | Inocent_VI. | 199,868 | 169,288 | null | 0 | Inocent VI., papa od 18. prosinca 1352. do 12. rujna 1362. godine. | [
{
"start": 21,
"end": 33,
"qid": 2438,
"pageid": 360,
"title": "18._prosinca"
},
{
"start": 34,
"end": 39,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "1352."
},
{
"start": 43,
"end": 52,
"qid": 2849,
"pageid": 1602,
"title": "12._rujna"
},
{
"start": 53,
"end": 58,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "1362."
}
] |
025aca7b-0a6a-480c-97f7-8d3da07d719b | Okrugli_stol_kralja_Artura_(legenda) | 589,673 | 381,981 | Povijest | 0 | Igrom sudbine postao je vlasništvo kralja Leodegranca iz Cameliarda, koji ga je poklonio svom zetu Arthuru kao dio miraza svoje kćeri Guinevere. Prijem u društvo okruglog stola bio je rezerviran samo za najhrabrije, a Perilousovo mjesto ostalo je upražnjeno sve do pojave Galahada, hrabrog viteza koji je pronašao Sveti gral i donio čudesa u Arthurovo kraljevstvo. | [
{
"start": 35,
"end": 41,
"qid": 12097,
"pageid": 19879,
"title": "Kralj"
},
{
"start": 42,
"end": 53,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Leodegrance"
},
{
"start": 57,
"end": 67,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Cameliard"
},
{
"start": 99,
"end": 106,
"qid": 45792,
"pageid": 6340,
"title": "Kralj_Arthur"
},
{
"start": 115,
"end": 121,
"qid": 45803,
"pageid": 16254,
"title": "Miraz"
},
{
"start": 128,
"end": 133,
"qid": 308194,
"pageid": 477346,
"title": "Kćer"
},
{
"start": 134,
"end": 143,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Guinevere"
},
{
"start": 272,
"end": 280,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Galahad"
},
{
"start": 290,
"end": 296,
"qid": 1382469,
"pageid": 16995,
"title": "Vitez"
},
{
"start": 314,
"end": 324,
"qid": 162808,
"pageid": 252288,
"title": "Sveti_gral"
}
] |
f10947a3-0b70-415b-a8da-335b20db2b1c | Okrugli_stol_kralja_Artura_(legenda) | 589,673 | 381,981 | Povijest | 0 | U gradu Winchesteru postoji velika dvorana, kao jedini ostatak nekadašnjeg dvorca kojeg je započeo graditi Vilim I. Osvajač, a dovršen je 1235. U njoj se nalazi prislonjen uz zid - okrugli stol promjera 5,5 metara, kojeg zovu Stol kralja Arthura. Izrađen je krajem 13. ili početkom 14. st, a prebojan je tudorovskim bojama zelenom i bijelom, za vladavine Henrika VIII. | [
{
"start": 2,
"end": 7,
"qid": 515,
"pageid": 6868,
"title": "Grad"
},
{
"start": 8,
"end": 19,
"qid": 218791,
"pageid": 509022,
"title": "Winchester"
},
{
"start": 75,
"end": 81,
"qid": 23413,
"pageid": 162057,
"title": "Dvorac"
},
{
"start": 99,
"end": 106,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Gradnja"
},
{
"start": 107,
"end": 123,
"qid": 37594,
"pageid": 63859,
"title": "Vilim_I._Osvajač"
},
{
"start": 138,
"end": 143,
"qid": 5425,
"pageid": 2509,
"title": "1235."
},
{
"start": 175,
"end": 178,
"qid": 42948,
"pageid": 213871,
"title": "Zid"
},
{
"start": 181,
"end": 188,
"qid": 238231,
"pageid": 16457,
"title": "Krug"
},
{
"start": 207,
"end": 213,
"qid": 11573,
"pageid": 11889,
"title": "Metar"
},
{
"start": 304,
"end": 315,
"qid": 101978,
"pageid": 151277,
"title": "Dinastija_Tudor"
},
{
"start": 316,
"end": 322,
"qid": 178561,
"pageid": 17001,
"title": "Boj"
},
{
"start": 323,
"end": 330,
"qid": 3133,
"pageid": 54125,
"title": "Zeleno"
},
{
"start": 333,
"end": 340,
"qid": 23444,
"pageid": 54117,
"title": "Bijelo"
},
{
"start": 355,
"end": 368,
"qid": 38370,
"pageid": 22499,
"title": "Henrik_VIII.,_kralj_Engleske"
}
] |
8e44fc00-36e9-4334-bf1a-74a24dc76983 | Nathan_Mayer_Rothschild | 689,352 | 547,291 | null | 0 | Nathan Mayer Rothschild (Frankfurt na Majni, 16. rujna 1777. – Frankfurt na Majni, 28. srpnja 1836.), njemačko-židovski bankar i poduzetnik, jedan od petorice sinova Mayera Amschela Rothschilda (1744. – 1812.) i Gutle Schnapper Rotschild (1753. – 1849.). Godine 1822. dobio je naslov baruna, poput ostale braće, ali nije ga nikada koristio. Postao je najbogatiji od svih petero braće i u to vrijeme najbogatiji čovjek na svijetu. Utemeljitelj je britanskog ogranka obitelji Rothschild. | [
{
"start": 25,
"end": 43,
"qid": 1794,
"pageid": 36848,
"title": "Frankfurt_na_Majni"
},
{
"start": 45,
"end": 54,
"qid": 2897,
"pageid": 165,
"title": "16._rujna"
},
{
"start": 55,
"end": 60,
"qid": 7709,
"pageid": 1902,
"title": "1777."
},
{
"start": 25,
"end": 43,
"qid": 1794,
"pageid": 36848,
"title": "Frankfurt_na_Majni"
},
{
"start": 83,
"end": 93,
"qid": 2718,
"pageid": 1494,
"title": "28._srpnja"
},
{
"start": 94,
"end": 99,
"qid": 7601,
"pageid": 1843,
"title": "1836."
},
{
"start": 102,
"end": 110,
"qid": 42884,
"pageid": 25557,
"title": "Nijemci"
},
{
"start": 111,
"end": 119,
"qid": 7325,
"pageid": 12644,
"title": "Židovi"
},
{
"start": 166,
"end": 193,
"qid": 76988,
"pageid": 184892,
"title": "Mayer_Amschel_Rothschild"
},
{
"start": 212,
"end": 237,
"qid": 1557224,
"pageid": 691454,
"title": "Gutle_Rothschild"
},
{
"start": 262,
"end": 267,
"qid": 6983,
"pageid": 1857,
"title": "1822."
},
{
"start": 284,
"end": 290,
"qid": 165503,
"pageid": 169044,
"title": "Barun"
},
{
"start": 474,
"end": 484,
"qid": 159386,
"pageid": 484045,
"title": "Rothschildi"
}
] |
4d34420e-8c1d-4b22-a229-f04f4ef43b25 | Nathan_Mayer_Rothschild | 689,352 | 547,291 | null | 0 | Preselio se u Ujedinjeno Kraljevstvo 1798. godine i naselio se isprava u Manchesteru, gdje je radio kao trgovac tekstilom. Nešto kasnije preselio se u London gdje je radio kao brokerski posrednik. Godine 1806. oženio se s Hannom Cohen, kćerkom Levija Barenta Cohena, vodećeg trgovca u Londonu, što mu je omogućilo uspon na društvenoj ljestvici i stjecanje poslovnih kontakata za koje bi mu inače treble godine da ih stekne.<ref>[https://family.rothschildarchive.org/people/25-nathan-mayer-rothschild-1777-1836 Nathan Mayer Rothschild (1777. - 1836.) - family.rothschildarchive.org] Godine 1811. osnovao je banku N M Rothschild & Sons Limited, koja je i danas jedna od najvećih investicijskih institucija u Europi. Obogatio se financirajući europske monarhe u borbi protiv Napoleona Bonapartea.<ref>[https://povijest.hr/nadanasnjidan/nathan-mayer-rothschild-osnivac-banke-koja-se-razgranala-cijelom-europom-1836/ Nathan Mayer Rothschild – osnivač banke koja se razgranala cijelom Europom – 1836. - povijest.hr] | [
{
"start": 14,
"end": 36,
"qid": 145,
"pageid": 7022,
"title": "Ujedinjeno_Kraljevstvo"
},
{
"start": 37,
"end": 42,
"qid": 7823,
"pageid": 1881,
"title": "1798."
},
{
"start": 73,
"end": 84,
"qid": 18125,
"pageid": 46747,
"title": "Manchester"
},
{
"start": 112,
"end": 121,
"qid": 28823,
"pageid": 176203,
"title": "Tekstil"
},
{
"start": 151,
"end": 157,
"qid": 84,
"pageid": 15955,
"title": "London"
},
{
"start": 204,
"end": 209,
"qid": 6903,
"pageid": 1873,
"title": "1806."
},
{
"start": 589,
"end": 594,
"qid": 6928,
"pageid": 1868,
"title": "1811."
},
{
"start": 706,
"end": 712,
"qid": 46,
"pageid": 6006,
"title": "Europa"
},
{
"start": 749,
"end": 756,
"qid": 7269,
"pageid": 115527,
"title": "Monarh"
},
{
"start": 772,
"end": 792,
"qid": 517,
"pageid": 26266,
"title": "Napoleon_I._Bonaparte"
}
] |
1d6acd6f-3da7-41be-95e6-3f305fd0d481 | Nathan_Mayer_Rothschild | 689,352 | 547,291 | null | 0 | Žena Hannah (1783. – 1850.) i on imali su sedmero djece, od kojih su se neka vjenčala za članove rodbine, kako bi se očuvalo bogatstvo unutar obitelji: | [] |
52dab102-69f7-4ea6-9bf9-6a3d6c1ca410 | Nathan_Mayer_Rothschild | 689,352 | 547,291 | null | 0 | Nathan je preminuo od gnjojne infekcije tijekom posjeta Frankfurtu 1836. godine, prilikom dolaska na vjenčanje svoga sina Lionela i rođakinje Charlotte Rothschild. | [] |
d610e220-f3d5-4b98-bd79-0e0063def7db | Ivan_XXII. | 199,865 | 165,568 | null | 0 | Bio je sin postolara iz Cahorsa u Francuskoj. Nakon što je papa Klement V. umro 1314. godine, nesložni kardinali nisu dugo izabrali papu. Napokon je uspio francuski kralj Filip V. 1316. organizirati konklavu u Lyonu; na njoj su 22 prisutna kardinala izabrali za papu Ivana XXII. Takav je izbor smatran kontroverznim - Ivana XXII. su odmah okarakterizirali kao figuru iza koje stoji francuski kralj. | [
{
"start": 64,
"end": 74,
"qid": 131463,
"pageid": 199864,
"title": "Klement_V."
},
{
"start": 171,
"end": 179,
"qid": 8433,
"pageid": 26019,
"title": "Filip_V.,_kralj_Francuske"
}
] |
7d9f0b3d-23e1-4afa-8058-c37da67ed8b6 | Ivan_XXII. | 199,865 | 165,568 | null | 0 | Nakon što je Ivan XXII. odbio okruniti Ludovika IV. Bavarskog za cara Svetog Rimskog Carstva i zatražio od ovoga da se povuče kako bi njemački knezovi mogli za cara izabrati kakvog boljeg katolika (naime je Ludovik IV. poslao vojsku da zaštiti Milano od prijetnje Napulja i Francuske, zaštitnika Papinske države), Ludovik IV. je 1328. godine s vojskom ušao u Rim, te se radi pokazivanja prezira prema papi dao okruniti carskom krunom iz ruku jednog rimskog plemića. Potom je - zacijelo prema nacrtu Marsilija Padovanskog - Luj IV. izdao dekret kojim proglašava smjenu pape Ivana XXII., zbog hereze.<ref> | [
{
"start": 70,
"end": 92,
"qid": 12548,
"pageid": 26267,
"title": "Sveto_Rimsko_Carstvo"
},
{
"start": 499,
"end": 520,
"qid": 315357,
"pageid": 493908,
"title": "Marsilije_Padovanski"
}
] |
9a30ffbb-9bea-4e32-8cfa-cd1b188935ce | Ivan_XXII. | 199,865 | 165,568 | null | 0 | 1323. godine, Ivan XXII. je izdao bulu Quum inter nonnullos,<ref>English translation 1 ; English translation 2 u kojoj je proglasio heretičnim naučavanje da Krist i apostoli nisu posjedovali baš ništa. Papa je utvrdio da je Isus očito u Nazaretu živo u nekakvoj kući, da je posjedovao stolarski alat, da je imao određena novčana sredstva iz kojih je čak mogao davati milostinju, te je čak zabilježeno da je pristao plaćati porez (što ljudi bez posjeda nisu morali činiti). Ove su relativno banalne stvari bile vrlo važne zbog zahtjeva radikalnog krila Franjevačkog reda (tzv. "Fraticelli") za posvemašnjim siromaštvom Crkve - što je zapravo bio zahtjev da Crkva prepusti sva svoja materijalna dobra državnim vlastima. To je uvelike odudaralo od tadašnjeg poretka, kada su zdravstvene ustanove (npr. leprizoriji, skloništa za oboljele od gube), obrazovne ustanove (u prvom redu široka mreža samostana s knjižnicama u kojima su se prepisivali rukopisi i davala poduka različite vrste, uključivo tu i ono najviše vrste - poput do danas očuvanog sustava opatija u Oxfordu), sirotišta i razni drugi projekti socijalne skrbi na lokalnoj razini skoro bez iznimke bili u rukama Crkve. | [
{
"start": 132,
"end": 142,
"qid": 160598,
"pageid": 497608,
"title": "Hereza"
},
{
"start": 552,
"end": 569,
"qid": 165005,
"pageid": 12999,
"title": "Franjevci"
}
] |
16ce183a-0c0c-4b26-bb2c-a80f60905e92 | Ivan_XXII. | 199,865 | 165,568 | null | 0 | U nekim je svojim propovjedima Ivan XXII. bio iznio mišljenje da oni koji umiru u vjeri ne mogu neposredno gledati Boga do Sudnjeg dana. Ivan XXII. takvo teološko stajalište (slično stajalište su poslije prihvatili protestanti) nije izrekao u nekom dokumentu namijenjenom "urbi et orbi", te je naposljetku od njega odustao i izrazio suglasnost s naukom da blažene duše u raju stoje u neposrednoj prisutnosti Božjoj. | [
{
"start": 123,
"end": 135,
"qid": 1821239,
"pageid": 315497,
"title": "Sudnji_dan"
},
{
"start": 215,
"end": 226,
"qid": 23540,
"pageid": 26591,
"title": "Protestanti"
}
] |
a554074e-89f3-4511-9878-271dc4d107ca | Ivan_XXII. | 199,865 | 165,568 | null | 0 | Ivan XXII. je stolovao u Avignonu. | [
{
"start": 25,
"end": 33,
"qid": 202558,
"pageid": 315645,
"title": "Avignonsko_papinstvo"
}
] |
2985f154-5f72-4540-a14e-fcbf4b0c7d5f | Knjiga_Tanga | 596,889 | 1,146,980 | null | 0 | Knjiga Tanga ili Stara knjiga Tanga (jednostavni kineski: 舊唐书 ; tradicionalni kineski: 旧唐書 ; pinyin : jiù tángshū, alternativno kinesko ime: jednostavni kineski: 唐书, tradicionalni kineski: 唐書) je knjiga o povijesti dinastije Tang. Knjigu je napisao 941. Liu Xu (刘昫) iz dinastije Kasniji Jin (936. – 947.) koja je turkijskog podrijetla. Knjiga obuhvaća dvjesta poglavlja.<ref> Dio je Dvadeset i četiriju povijesnih knjiga (kineski: 二十四史; pinyin: Èrshísì Shǐ). Izvorno je napisana za vrijeme Pet dinastija i Deset kraljevstava. Nadišla ju je Nova knjiga Tanga (jednostavni kineski: 新唐书, tradicionalni kineski 新唐書, pinyin: xīn tángshū), djelo od deset svezaka i 225 poglavlja, sastavljeno za vrijeme dinastije Sunga, ali je poslije stekla prihvaćenost. | [
{
"start": 7,
"end": 12,
"qid": 9683,
"pageid": 300592,
"title": "Tang"
},
{
"start": 249,
"end": 253,
"qid": 97236627,
"pageid": 655831,
"title": "Knjige_u_941."
},
{
"start": 254,
"end": 260,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Liu_Xu"
},
{
"start": 279,
"end": 304,
"qid": 1154540,
"pageid": 493644,
"title": "Dinastija_Kasniji_Jin"
},
{
"start": 313,
"end": 323,
"qid": 83328,
"pageid": 23045,
"title": "Turkijski_narodi"
},
{
"start": 384,
"end": 421,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Dvadeset_i_četiri_povijesne_knjige"
},
{
"start": 491,
"end": 525,
"qid": 242115,
"pageid": 460246,
"title": "Pet_dinastija_i_Deset_kraljevstava"
},
{
"start": 541,
"end": 558,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Nova_knjiga_Tanga"
},
{
"start": 698,
"end": 713,
"qid": 7462,
"pageid": 80261,
"title": "Dinastija_Sung"
}
] |
6ae6b72a-d2a1-4440-99df-d45063103492 | Knjiga_Tanga | 596,889 | 1,146,980 | null | 0 | Car Shi Jingtang iz dinastije Kasnijeg Jina zapovijedio je sastavljanje knjige 941. godine. Prvi glavni urednik bio je Zhao Ying (趙瑩), koji je također onda bio kancelarom. Do dana kad je bila upotpunjena, Liu Xu postao je kancelarom i preuzeo je rad na organizaciji. Rezultat je da je njemu pripisano glavno uredništvo kad je rad predstavljen 945. godine caru Chuu od Jina. | [
{
"start": 4,
"end": 16,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Shi_Jingtang"
},
{
"start": 30,
"end": 43,
"qid": 1154540,
"pageid": 493644,
"title": "Dinastija_Kasniji_Jin"
},
{
"start": 360,
"end": 364,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Shi_Chonggui"
}
] |
413e2f07-f2da-4bce-9552-062f381c854f | Dženana_Karup_Druško | 660,521 | 85,981,422 | null | 0 | Dženana Karup Druško (Foča, 18. travnja 1969.), bosanskohercegovačka je novinarka, trenutačno glavna i odgovorna urednica internet portala Avangarda ba, bivša javna zagovaračica i predstavnica Bosne i Hercegovine u Regionalnom savjetu Koalicije za REKOM, te bivša glavna i odgovorna urednica magazina BH Dani,<ref><ref><ref> | [
{
"start": 22,
"end": 26,
"qid": 180333,
"pageid": 23602,
"title": "Foča"
},
{
"start": 28,
"end": 39,
"qid": 2521,
"pageid": 668,
"title": "18._travnja"
},
{
"start": 40,
"end": 45,
"qid": 2485,
"pageid": 1710,
"title": "1969."
},
{
"start": 48,
"end": 68,
"qid": 225,
"pageid": 6003,
"title": "Bosna_i_Hercegovina"
},
{
"start": 72,
"end": 81,
"qid": 1930187,
"pageid": 71442,
"title": "Novinar"
},
{
"start": 235,
"end": 253,
"qid": 79859955,
"pageid": 660220,
"title": "Inicijativa_za_REKOM"
}
] |
69eba6da-3fc0-4646-9647-1e6c5ce47d7a | Dženana_Karup_Druško | 660,521 | 85,981,422 | null | 0 | Kao novinarka surađivala je s mnogim medijima u BiH i susjedstvu uključujući: BH Dani, Autonomiju info, Peščanik i Remarker.<ref> | [] |
94d5d1fb-8125-4ee2-a696-92901938bb9e | Pure_Holocaust | 708,173 | 1,277,740 | null | 0 | Pure Holocaust drugi je studijski album norveškog black metal-sastava Immortal. Album je 1. studenoga 1993. objavila diskografska kuća Osmose Productions.<ref> Sadži pjesme brže od onih na prethodnom albumu Diabolical Fullmoon Mysticism. Pjesme govore o ledu, snijegu i fantastičnim pejzažima. Prvi je album na kojem je Abbath svirao bubnjeve. | [
{
"start": 40,
"end": 49,
"qid": 20,
"pageid": 11138,
"title": "Norveška"
},
{
"start": 50,
"end": 61,
"qid": 132438,
"pageid": 55544,
"title": "Black_metal"
},
{
"start": 70,
"end": 78,
"qid": 208417,
"pageid": 271640,
"title": "Immortal"
},
{
"start": 89,
"end": 101,
"qid": 2997,
"pageid": 263,
"title": "1._studenoga"
},
{
"start": 102,
"end": 107,
"qid": 2065,
"pageid": 1687,
"title": "1993."
},
{
"start": 117,
"end": 134,
"qid": 1917775,
"pageid": 308335,
"title": "Diskografska_kuća"
},
{
"start": 135,
"end": 153,
"qid": 37479,
"pageid": 475252,
"title": "Osmose_Productions"
},
{
"start": 207,
"end": 236,
"qid": 1754162,
"pageid": 694248,
"title": "Diabolical_Fullmoon_Mysticism"
},
{
"start": 320,
"end": 326,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Abbath"
}
] |
517f8862-3c40-4bcd-a2d1-8d07ad6d2771 | Pure_Holocaust | 708,173 | 1,277,740 | null | 0 | Album je objavljen kao standardni CD, a u ograničenoj su nakladi objavljeni i LP (koji je ponovno objavljen 2005.) i oslikani disk. | [
{
"start": 108,
"end": 113,
"qid": 2019,
"pageid": 1673,
"title": "2005."
}
] |
754d2ac3-4d31-48cb-9cc6-d3eefb73bde7 | Vinko_Prlić | 596,850 | 61,062,478 | null | 0 | Fra Vinko Marinko Prlić (Sovići, Grude, 22. srpnja 1940. – Split, 28. studenoga 2017.), hrvatski katolički svećenik, franjevac, kulturni djelatnik, crkveni nakladnik i humanitarac, pomagao Židovima iz okupiranog Sarajeva,Preminuo fra Vinko Prlić, bivši imotski gvardijan i župnik u Prološcu i Zmijavcima, Imotske novine, 28. studenoga 2017. Pristupljeno 2. prosinca 2017.Mate Primorac: Fra Vinko Prlić pomagao je Židovima u okupiranom Sarajevu, Slobodna Dalmacija, 1. prosinca 2017. Pristupljeno 2. prosinca 2017.Preminuo fra Vinko Prlić, Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja. Pristupljeno 2. prosinca 2017. spasio pravoslavne ikoneFra Vinko Prlić, promicatelj čovječnosti, vjere i kulture Da nije bilo Vas - Facebook, 23. rujna 2015. Pristupljeno 2. prosinca 2017. | [
{
"start": 25,
"end": 31,
"qid": 1173149,
"pageid": 129505,
"title": "Sovići"
},
{
"start": 40,
"end": 50,
"qid": 2725,
"pageid": 1488,
"title": "22._srpnja"
},
{
"start": 51,
"end": 56,
"qid": 18633,
"pageid": 1739,
"title": "1940."
},
{
"start": 59,
"end": 64,
"qid": 1663,
"pageid": 4623,
"title": "Split"
},
{
"start": 66,
"end": 79,
"qid": 3017,
"pageid": 324,
"title": "28._studenoga"
},
{
"start": 80,
"end": 85,
"qid": 25290,
"pageid": 3151,
"title": "2017."
}
] |
fb4e2beb-bf9e-45a6-8169-6bdbc6beebb3 | Vinko_Prlić | 596,850 | 61,062,478 | Prije rata | 1 | Rodio se je u Sovićima, župa Gorica, od oca Petra i majke Ive r. Vlašić. U Sovićima je završio osnovnu školu (1947. – 1955.). U Sinju i Zagrebu (1955. – 1960.) završio je Franjevačku klasičnu gimnaziju. Na Visovcu je 7. srpnja 1957. stupio u novicijat, gdje je položio prve jednostavne zavjete 8. srpnja 1958. godine. U Makarskoj je završio bogosloviju, filozofsko-teološki studij (1962. – 1967.). Svečane zavjete položio je 8. prosinca 1963. u Makarskoj. Za đakona je zaređen 13. srpnja 1966. u Makarskoj, a red prezbiterata primio je 14. srpnja 1966. u Makarskoj. Mladu misu proslavio je u župi Gorica 24. srpnja 1966. godine. Prvo mjesto svećeništva bio mu je Metković (1967. – 1973.), gdje je bio župni vikar. Obnašao je dužnost prefekta Sjemeništa u Sinju (1973. – 1977.). Godine 1977. postao je župnikom Miljevaca, gdje je pokrenuo župni list Miljevci. Od 1982. je župnik u Prološcu sve do 1991. godine. Ondje je pokrenuo župni list Proložac. Imenovan je 1991. godine gvardijanom, župnikom i dekanom u Imotskom. Ondje je nastavio s izdavanjem lista Grad na gori. | [
{
"start": 701,
"end": 712,
"qid": 208762,
"pageid": 708802,
"title": "Župni_vikar"
},
{
"start": 801,
"end": 809,
"qid": 955464,
"pageid": 24400,
"title": "Župnik"
},
{
"start": 974,
"end": 985,
"qid": 16110919,
"pageid": 173464,
"title": "Gvardijan"
},
{
"start": 998,
"end": 1005,
"qid": 255318,
"pageid": 48178,
"title": "Dekan"
}
] |
522b1ba5-4d53-44b9-b5ed-fc5dfe3d2cc9 | Vinko_Prlić | 596,850 | 61,062,478 | Domovinski rat | 1 | Kad je izbila velikosrpska agresija na Hrvatsku i poslije na BiH, izjavio je da je razmišljao kako pomoći potrebitima i o tome raspravljao u samostanu sa svojim fratrima. Jednog je trena u Imotskom dekanatu bilo više od četiri tisuće (4000) prognanika i izbjeglica. Da bi im pomogli, mnogi župljani dali su na raspolaganje svoje obiteljske kuće da primili prognane. Stanje se dodatno otežalo za imotsko područje kad je travnja 1992. pao Kupres. Tako je neko vrijeme dok je rat eskalirao u imotskom samostanu boravila i katolička i pravoslavna i muslimanska obitelj, znalo je biti po 70 osoba koje su noćile u samostanu. Fra Vinku je prepoznavao čovjeka u nevolji kojem je trebalo izaći u susret i pomoći im, ne marivši tko je tko. Tad je imotski samostan bio križanjem puteva, svojevrsna utočišna i polazišna točka: ondje su odsjedala i brojna izaslanstva, konvoji, predstavnici međunarodne zajednice, jer nisu imali gdje drugdje boraviti. Fratri su uvijek pružali najviše i najbolje što se moglo. | [] |
bfe8a03b-761f-4606-885f-af5885687f76 | Vinko_Prlić | 596,850 | 61,062,478 | Domovinski rat | 1 | Dok je ratnih 1992. i 1993. službovao u Imotskom, suorganizirao je i supomagao kod izlaska oko Židova iz okupiranog Sarajeva. Kad je Caritas Zagrebačke nadbiskupije zamolio, odnosno koncem srpnja 1992. samostan je dobio dopis Tajništva HBK i od ravnatelja inozemne pastve mons. Vladimira Stankovića s molbom da pripomognemo pri izlasku veće skupine Židova iz Sarajeva. Nekoliko dana poslije, početkom kolovoza, stigli su u Imotski predstavnici Židovske zajednice iz Zagreba, dr. Vladimir Šalamon i Abinud Bencion, s molbom da pomognemo u prihvatu i svemu što treba za izlazak Židova iz Sarajeva. Fratri su sudjelovali u svemu. Od tadašnjih vlasti oni su priskrbili potrebnu dokumentaciju i isposlovali policijsku pratnju do Kiseljaka i natrag. Konvoj od oko 700 Židova izašao je iz Sarajeva i išao preko Imotskoga. Fra Vinko je pripovjedao kako su po polasku konvoja počeli zvoniti telefoni, a pozivi su bili iz Jeruzalema, Londona, Amerike i odasvud, raspitivajući se za vrijeme njihova dolaska i molili za informacije o svojim najbližima. Kad su Židovi stigli u Imotski, fratri su ih prihvaćali u samostanu. Sudionici konvoja su se u samostanu malo okrijepili, odmorili i nastavili put dalje. Mnogo je samostan značio bolesnima i starijima kojima je putovanje predstavljao veliki napor. Mnogi su poslije zahvaljivali i pisali, fra Vinko je s mnogima ostao u kontaktu. Zahvale su brzo i stigle. Izraelska vlada mu se zahvalila na tome. Formirala je izaslanstvo koje je posjetilo imotski samostan 16. rujna 1992. godine, radi uručenja zahvale za pomoć koju su dobili u Imotskom od svećenika u samostanu. Zahvalu su dali istaknuti Židovi pukovnik Izraelske vojske Ben-Shachar Samuel i voditelj židovske agencije u Budimpešti Raviv Tuvya u ime države Izrael. Gvardijana i još nekoliko najzaslužnijih članova samostana pozvali su ih posjetiti Izrael o njihovu trošku i susretnu se s onima koji su izišli iz Sarajeva. Fra Vinko je prihvatio poziv, ali nije išao zbog rata. Istakao je "Ja sam sretan da sam mogao pomoći ljudima u nevolji, jer rat je jedno veliko zlo koje nas je pogodilo". Već 4. listopada 1992. i delegacija Židovske općine iz Sarajeva na čelu s Ivanom Černješem, došla se zahvaliti. | [
{
"start": 95,
"end": 101,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Židovi_u_Bosni_i_Hercegovini"
},
{
"start": 105,
"end": 124,
"qid": 175653,
"pageid": 62165,
"title": "Opsada_Sarajeva"
},
{
"start": 133,
"end": 140,
"qid": 533143,
"pageid": 261234,
"title": "Caritas"
},
{
"start": 278,
"end": 298,
"qid": 25496441,
"pageid": 543595,
"title": "Vladimir_Stanković"
},
{
"start": 479,
"end": 495,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Vladimir_Šalamon"
}
] |
029e409c-db17-4fd9-87e0-09da5b84e6dd | Vinko_Prlić | 596,850 | 61,062,478 | Domovinski rat | 1 | Osim po spašavanju ljudskih života, po čemu je poznatiji, manje je poznato da je bitan i po spašavanju crkvenih svetinja i umjetničkih vrijednosti u vrijeme Domovinskog rata. Iz srpske pravoslavne crkve u Glavini Donjoj spašavao je pravoslavne ikone. Crkveni odbor pravoslavne crkve u Glavini Donjoj zatražio je i 31 ikona spremljena u franjevački samostan u Imotskom. Luka Ivanišević i Nemanja Dragičević predali su 16. prosinca 1992. na čuvanje slike u samostan. Fra Vinko je preuzeo od njih ikone i popisao svaku pojedinačno. Tad je rekao da će slike biti u samostanu dok se ne počne samostan nadograđivati. U isto je vrijeme velikosrpsko glasilo Vojska Krajine, koje je uređivao Veljko Kadijević, optužilo imotske fratre da su oteli rečene slike i da istodobno prevode pravoslavne na katolištvo i to najviše kroz sprovode. Sami Srbi pobijali su te neistinite optužbe. Katolički svećenici Imotske krajine nikad nisu nudili katolički obred sprovoda, nego je to napravljeno tek kad su u samo dva slučaja pravoslavne obitelji zatražile od župnika u Imotskom da vodi sprovod. Iz samostana su tad zatražili savjet od Nadbiskupskog ordinarijata savjet na što su im rekli neka upute pismenu zamolbu, što su i zatražili. Što se tiče ikona, iste osobe koje su predale ikone su se poslije i zahvalile gvardijanu i cijeloj samostanskoj obitelji, pismom s nadnevkom 17. kolovoza 1995. godine. | [] |
81e518ce-2a77-497f-915f-55ab49148e66 | Vinko_Prlić | 596,850 | 61,062,478 | Zasluge | 0 | Radio na duhovnoj i materijalnoj izgradnji. U Prološcu je obnovio župnu kuću te sagradio dvije crkve: Kraljicu Mira u Šumetu te Svetog Josipa na Podima. U Imotskom je dogradio samostan, zvonik podigao za jedan kat te obnovio zavjetnu crkvicu Gospe od Anđela na Topani. U Zmijavcima je na Todorića glavici podigao Zavjetni križ, novu crkvu svetog Josipa te novi zvonik. Pridonio crkvenom nakladništvu u pastoralu. Župne listove izdavao je u svim župama gdje je bio. Veliku je ulogu dao u spašavanju Židova u vrijeme velikosrpske agresije. U imotskom je samostanu primio i ugostio oko 900 Židova koji su izbjegli iz opkoljenog Sarajeva, o čemu se danas planira snimiti i dokumentarni film. Spašavanje Židova bio je veliki posao. Angažirao je i svoje župljane te je te ljude odveo na sigurno.Velimir Braco Ćosić, Imotska krajina (list), 25. srpnja 2016.: Fra Vinko Prlić proslavio 50 godina misništva, Radio Imotski, 25. srpnja 2016. Pristupljeno 2. prosinca 2017. | [] |
abaa631d-5230-4931-85ff-6444bce60684 | Josip_Pliverić | 503,755 | 12,792,722 | null | 0 | Josip Pliverić, (Nova Gradiška, 4. veljače 1847. – Zagreb, 17. srpnja 1907.) hrvatski pravnik, sveučilišni profesor, teoretičar hrvatskog državnog prava i saborski zastupnik. Pliverić je bio rektor Zagrebačkog sveučilišta u akademskoj godini 1892./1893. i 1904./1905., profesor na Pravnom fakultetu te zastupnik u Hrvatskom saboru od 1892. do 1906. godine s tim da je bio izabran i za člana hrvatskog zastupstva u zajedničkom Ugarsko-hrvatskom saboru u Budimpešti. | [
{
"start": 17,
"end": 30,
"qid": 58342,
"pageid": 12020,
"title": "Nova_Gradiška"
},
{
"start": 32,
"end": 42,
"qid": 2318,
"pageid": 494,
"title": "4._veljače"
},
{
"start": 43,
"end": 48,
"qid": 7644,
"pageid": 1832,
"title": "1847."
},
{
"start": 51,
"end": 57,
"qid": 1435,
"pageid": 5903,
"title": "Zagreb"
},
{
"start": 59,
"end": 69,
"qid": 2729,
"pageid": 1483,
"title": "17._srpnja"
},
{
"start": 70,
"end": 75,
"qid": 2048,
"pageid": 1772,
"title": "1907."
},
{
"start": 86,
"end": 93,
"qid": 7748,
"pageid": 101098,
"title": "Pravnik"
},
{
"start": 191,
"end": 197,
"qid": 212071,
"pageid": 261190,
"title": "Rektor"
},
{
"start": 198,
"end": 221,
"qid": 675848,
"pageid": 32094,
"title": "Zagrebačko_sveučilište"
},
{
"start": 242,
"end": 247,
"qid": 7839,
"pageid": 1787,
"title": "1892."
},
{
"start": 248,
"end": 253,
"qid": 7840,
"pageid": 1786,
"title": "1893."
},
{
"start": 256,
"end": 261,
"qid": 2046,
"pageid": 1775,
"title": "1904."
},
{
"start": 262,
"end": 267,
"qid": 2047,
"pageid": 1774,
"title": "1905."
},
{
"start": 269,
"end": 277,
"qid": 121594,
"pageid": 34473,
"title": "Profesor"
},
{
"start": 281,
"end": 298,
"qid": 1564297,
"pageid": 90739,
"title": "Pravni_fakultet_u_Zagrebu"
},
{
"start": 314,
"end": 330,
"qid": 371576,
"pageid": 11295,
"title": "Hrvatski_sabor"
},
{
"start": 453,
"end": 463,
"qid": 1781,
"pageid": 18382,
"title": "Budimpešta"
}
] |
4d5cceab-2c80-470d-b198-64f4a78386b8 | Gjuro_Balaško | 537,062 | 20,525,241 | null | 0 | Gjuro Balaško, hrvatski pravaški političar i saborski zastupnik. | [
{
"start": 24,
"end": 32,
"qid": 1250281,
"pageid": 209533,
"title": "Pravaši"
}
] |
57890c34-ec07-4553-8e14-10f86a820126 | Gjuro_Balaško | 537,062 | 20,525,241 | null | 0 | Na izborima za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1911. kao kandidat Čiste stranke prava ušao je u Hrvatski državni sabor kao pobjednik u izbornom kotaru Kloštaru.[http://dnc.nsk.hr/DataServices/ImageView.aspx?id=cd112e9a-7c28-4216-895e-0c8ea9aa3376 Jutarnji list 1913., str. 2] <ref>[http://212.92.192.229/digitalizacija/novine/hrvatska-riec_1911_12__598.pdf 20. prosinca 1911., Rezultat izbora], Hrvatska rieč, Šibenik, str. 1 | [
{
"start": 3,
"end": 11,
"qid": 15984054,
"pageid": 490299,
"title": "Izbori_za_Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski_sabor_1911."
},
{
"start": 71,
"end": 90,
"qid": 5112688,
"pageid": 223096,
"title": "Čista_stranka_prava"
},
{
"start": 101,
"end": 123,
"qid": 16113218,
"pageid": 43472,
"title": "Hrvatski_državni_sabor"
},
{
"start": 156,
"end": 164,
"qid": 2351723,
"pageid": 235124,
"title": "Kloštar"
},
{
"start": 400,
"end": 413,
"qid": 20310138,
"pageid": 512275,
"title": "Hrvatska_rieč"
}
] |
5052aaaa-e27b-4299-919a-a73c2e69aff6 | Gjuro_Balaško | 537,062 | 20,525,241 | null | 0 | Sudionik sastanka svih narodnih zastupnika Stranke prava iz svih državnih i zemaljskih sabora Habsburške Monarhije održanog 12. siječnja 1912. u Zarebu. Iz Kraljevine Hrvatske i Slavonije bili su osobno nazočni Cezar Akačić, Vuk Kiš, Ivan Banjavčić, Ivica Frank, Aleksandar Horvat, Dragutin pl. Hrvoj, Franjo Hrustić, Franjo pl. Kufrin, Stjepan Lesny, Marijan Mihaljković, Fran Milobar, Fran Novak, Ivan Peršić, Živko Petričić, Mate Polić, Stjepan pl. Pomper, Vladimir Prebeg, Ivan Ružić, Mile Starčević, Juraj Tomac, Drago Vlahović, Stipe Vučetić, Stjepan Zagorac i Ivan Zatluka, iz Kraljevine Dalmacije Mate Drinković, Ante Dulibić i Ivo Prodan, iz Bosne i Hercegovine Niko Čurić, Kosta Gjebić-Marušić, Milan Katičić, Dominik Mazzi, Nikola Mandić, Petar Mršić, Jozo Sunarić, biskup Ivan Šarić, Josip pl. Vancaš i Juraj Veseličić. Pismeno i brzojavno sastanku su se priključili ovi zastupnici: iz Bosne i Hercegovine Luka Begić, Aleksa Cvietić, Luka Cabrajić, Gjuro Džamonja, Mirko pl. Gjurkovečki, Viktor Jankiević, Marijan Marković, Alojzije Mišić, Oskar pl. Somogy i nadbiskup Josip Stadler, iz Kraljevine Dalmacije Mate Klarić, Petar Matulina, dr Mladinov, prof V. Perić, Ante Sesardić, Nikola Skurić i Petar Šimunić, iz Istre dr Červar, Kirac i Matko Laginja te od izaslanika stranačkih vijeća nazočili su Karlo Bošnjak, Josip Pazman i Mijo Tkalčić iz Kraljevine Hrvatske i Slavonije, Srećko Perišić iz Bosne i Hercegovine i Ivo Krstelj iz Kraljevine Dalmacije.(nepotpisani članak): Saborisanje u Zagrebu, Hrvatska rieč, Šibenik, 17. siječnja 1912., str. 1 Svi su prihvatili poslati homogijalni pozdrav. | [
{
"start": 211,
"end": 223,
"qid": 20525047,
"pageid": 530269,
"title": "Cezar_Akačić"
},
{
"start": 225,
"end": 232,
"qid": 20525475,
"pageid": 537057,
"title": "Vuk_Kiš"
},
{
"start": 234,
"end": 248,
"qid": 6095866,
"pageid": 19863,
"title": "Ivan_Banjavčić"
},
{
"start": 250,
"end": 261,
"qid": 15408063,
"pageid": 537060,
"title": "Ivica_Frank"
},
{
"start": 263,
"end": 280,
"qid": 20525801,
"pageid": 515109,
"title": "Aleksandar_Horvat"
},
{
"start": 282,
"end": 300,
"qid": 20525829,
"pageid": 538515,
"title": "Dragutin_Hrvoj"
},
{
"start": 302,
"end": 316,
"qid": 20525811,
"pageid": 537084,
"title": "Franjo_Hrustić"
},
{
"start": 318,
"end": 335,
"qid": 20525691,
"pageid": 537073,
"title": "Franjo_Kufrin"
},
{
"start": 337,
"end": 350,
"qid": 20525819,
"pageid": 537085,
"title": "Stjepan_Lesny"
},
{
"start": 352,
"end": 371,
"qid": 20525176,
"pageid": 537065,
"title": "Marijan_Mihaljković"
},
{
"start": 373,
"end": 385,
"qid": 65132669,
"pageid": 637840,
"title": "Fran_Milobar"
},
{
"start": 387,
"end": 397,
"qid": 61059835,
"pageid": 537067,
"title": "Fran_Novak"
},
{
"start": 399,
"end": 410,
"qid": 16116382,
"pageid": 494720,
"title": "Ivan_Peršić"
},
{
"start": 412,
"end": 426,
"qid": 31198379,
"pageid": 566567,
"title": "Živko_Petričić"
},
{
"start": 428,
"end": 438,
"qid": 20525717,
"pageid": 537080,
"title": "Mate_Polić"
},
{
"start": 440,
"end": 458,
"qid": 20525726,
"pageid": 537068,
"title": "Stjepan_Pomper"
},
{
"start": 460,
"end": 475,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Vladimir_Prebeg"
},
{
"start": 477,
"end": 487,
"qid": 12633234,
"pageid": 244359,
"title": "Ivan_Ružić"
},
{
"start": 489,
"end": 503,
"qid": 16114822,
"pageid": 222004,
"title": "Mile_Starčević"
},
{
"start": 505,
"end": 516,
"qid": 12633951,
"pageid": 175673,
"title": "Juraj_Tomac"
},
{
"start": 518,
"end": 532,
"qid": 20525599,
"pageid": 537082,
"title": "Drago_Vlahović"
},
{
"start": 534,
"end": 547,
"qid": 20525672,
"pageid": 537070,
"title": "Stipe_Vučetić"
},
{
"start": 549,
"end": 564,
"qid": 20524940,
"pageid": 513455,
"title": "Stjepan_Zagorac"
},
{
"start": 567,
"end": 579,
"qid": 20525759,
"pageid": 537076,
"title": "Ivan_Zatluka"
},
{
"start": 605,
"end": 619,
"qid": 16113433,
"pageid": 507676,
"title": "Mate_Drinković"
},
{
"start": 621,
"end": 633,
"qid": 17476633,
"pageid": 507744,
"title": "Ante_Dulibić"
},
{
"start": 636,
"end": 646,
"qid": 14515290,
"pageid": 214022,
"title": "Ivo_Prodan"
},
{
"start": 671,
"end": 681,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Niko_Čurić"
},
{
"start": 683,
"end": 703,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Kosta_Gjebić-Marušić"
},
{
"start": 705,
"end": 718,
"qid": 12636886,
"pageid": 29959,
"title": "Milan_Katičić"
},
{
"start": 720,
"end": 733,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Dominik_Mazzi"
},
{
"start": 735,
"end": 748,
"qid": 1561127,
"pageid": 48813,
"title": "Nikola_Mandić"
},
{
"start": 750,
"end": 761,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Petar_Mršić"
},
{
"start": 763,
"end": 775,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Jozo_Sunarić"
},
{
"start": 784,
"end": 794,
"qid": 11714334,
"pageid": 85822,
"title": "Ivan_Šarić"
},
{
"start": 796,
"end": 812,
"qid": 3513882,
"pageid": 100234,
"title": "Josip_Vancaš"
},
{
"start": 815,
"end": 830,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Juraj_Veseličić"
},
{
"start": 918,
"end": 928,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Luka_Begić"
},
{
"start": 930,
"end": 944,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Aleksa_Cvietić"
},
{
"start": 946,
"end": 959,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Luka_Cabrajić"
},
{
"start": 961,
"end": 975,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Gjuro_Džamonja"
},
{
"start": 977,
"end": 998,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Mirko_Gjurkovečki"
},
{
"start": 1000,
"end": 1016,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Viktor_Jankiević"
},
{
"start": 1018,
"end": 1034,
"qid": 12270120,
"pageid": 488803,
"title": "Marijan_Marković"
},
{
"start": 1036,
"end": 1050,
"qid": 1803131,
"pageid": 47206,
"title": "Alojzije_Mišić"
},
{
"start": 1052,
"end": 1068,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Oskar_Somogy"
},
{
"start": 1081,
"end": 1094,
"qid": 434262,
"pageid": 86618,
"title": "Josip_Stadler"
},
{
"start": 1120,
"end": 1131,
"qid": 31199059,
"pageid": 572273,
"title": "Mate_Klarić"
},
{
"start": 1133,
"end": 1147,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Petar_Matulina"
},
{
"start": 1177,
"end": 1190,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Ante_Sesardić"
},
{
"start": 1192,
"end": 1205,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Nikola_Skurić"
},
{
"start": 1208,
"end": 1221,
"qid": 16110533,
"pageid": 182746,
"title": "Petar_Šimunić"
},
{
"start": 1251,
"end": 1264,
"qid": 1965442,
"pageid": 19244,
"title": "Matko_Laginja"
},
{
"start": 1312,
"end": 1325,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Karlo_Bošnjak"
},
{
"start": 1327,
"end": 1339,
"qid": 16111430,
"pageid": 334491,
"title": "Josip_Pazman"
},
{
"start": 1342,
"end": 1354,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Mijo_Tkalčić"
},
{
"start": 1391,
"end": 1405,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Srećko_Perišić"
},
{
"start": 1431,
"end": 1442,
"qid": 16117102,
"pageid": 507740,
"title": "Ivo_Krstelj"
},
{
"start": 1512,
"end": 1525,
"qid": 20310138,
"pageid": 512275,
"title": "Hrvatska_rieč"
},
{
"start": 1589,
"end": 1608,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": ":s:Homogijalni_pozdrav_pravaških_zastupnika_caru_Franji_Josipu_I._1912."
}
] |
9ee309a2-6e4e-4373-8027-f10fdbf16888 | Tociljevac | 290,165 | 2,657,461 | Stanovništvo | 0 | Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 101 stanovnika<ref>Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr te 32 obiteljskih kućanstava.<ref>Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr | [
{
"start": 29,
"end": 34,
"qid": 1988,
"pageid": 1670,
"title": "2001."
}
] |
9784206a-47fb-4df7-9605-db5cfd5bac70 | Tociljevac | 290,165 | 2,657,461 | Stanovništvo | 0 | <br /> | [] |
7205b011-32e5-424e-baaf-98dcb8fa9d4b | Tociljevac | 290,165 | 2,657,461 | Napomena | 0 | <references group="Napomena"/> | [] |
e81374f8-12ab-49cb-b8ee-e1492a9ae031 | Oxelösund | 279,927 | 27,846 | null | 0 | Oxelösund je grad i sjedište istoimene općine u švedskoj županiji Södermanland. | [
{
"start": 29,
"end": 45,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Oxelösund_(općina)"
},
{
"start": 48,
"end": 56,
"qid": 34,
"pageid": 11431,
"title": "Švedska"
},
{
"start": 66,
"end": 78,
"qid": 106915,
"pageid": 218066,
"title": "Županija_Södermanland"
}
] |
28040714-1c0b-47b2-967a-62a637d3b3e6 | Oxelösund | 279,927 | 27,846 | Stanovništvo | 0 | Prema podacima o broju stanovnika iz 2005. godine u gradu živi 10.843 stanovnika. | [
{
"start": 37,
"end": 42,
"qid": 2019,
"pageid": 1673,
"title": "2005."
}
] |
24bac28f-544c-4502-9d6a-21e370ff72d7 | Tulcea_(grad) | 223,261 | 11,585 | null | 0 | Tulcea (grčki: Aegyssus, turski:Hora-Tepé, Tolçu) je grad u županiji Tulcea u Rumunjskoj. | [
{
"start": 8,
"end": 13,
"qid": 36510,
"pageid": 10955,
"title": "Grčki"
},
{
"start": 25,
"end": 31,
"qid": 256,
"pageid": 34979,
"title": "Turski"
},
{
"start": 0,
"end": 6,
"qid": 191078,
"pageid": 205519,
"title": "Tulcea_(županija)"
},
{
"start": 78,
"end": 88,
"qid": 218,
"pageid": 11471,
"title": "Rumunjska"
}
] |
b1f88dca-f830-4bd0-83a7-956152d85e31 | Tulcea_(grad) | 223,261 | 11,585 | Zemljopis | 0 | Grad se nalazi na delti Dunava u jugoistočnoj Rumunjskoj u povijesnoj pokrajini Dobrudži. Zahvaljujući delti Dunava grad se razvio u riječnu luku. | [
{
"start": 18,
"end": 30,
"qid": 184429,
"pageid": 31749,
"title": "Delta_Dunava"
},
{
"start": 80,
"end": 88,
"qid": 182660,
"pageid": 31746,
"title": "Dobrudža"
}
] |
59c4223c-f20e-4064-82a9-b12e836c05b6 | Tulcea_(grad) | 223,261 | 11,585 | Stanovništvo | 0 | Grad je 2002. godine imao 91.875 stanovnika, dok je prosječna gustoća naseljenosti 868 stan./km². 2002. godine u gradu prema etničkoj pripadnosti živi najviše Rumunja 92,3%, Lipovana ima 3,4%, Turaka 1,4%, Roma 1,36%, Cincara 0,88%.<ref> | [
{
"start": 8,
"end": 13,
"qid": 1987,
"pageid": 1671,
"title": "2002."
},
{
"start": 98,
"end": 103,
"qid": 1987,
"pageid": 1671,
"title": "2002."
},
{
"start": 159,
"end": 166,
"qid": 485150,
"pageid": 42461,
"title": "Rumunji"
},
{
"start": 174,
"end": 182,
"qid": 748548,
"pageid": 223263,
"title": "Lipovani"
},
{
"start": 193,
"end": 199,
"qid": 84072,
"pageid": 33221,
"title": "Turci"
},
{
"start": 206,
"end": 210,
"qid": 8060,
"pageid": 12643,
"title": "Romi"
},
{
"start": 218,
"end": 225,
"qid": 201111,
"pageid": 155103,
"title": "Cincari"
}
] |
5cb4ed8a-f29d-4dfd-ba10-cdcc89320899 | Nasdaq-100 | 708,172 | 507,306 | null | 0 | Nasdaq-100 je američki burzovni indeks. Indeks uključuje 100 najvećih tvrtki po kapitalizaciji, čijim se dionicama trguje na burzi NASDAQ. Indeks ne uključuje tvrtke u financijskom sektoru.<ref> | [
{
"start": 131,
"end": 137,
"qid": 82059,
"pageid": 35690,
"title": "NASDAQ"
}
] |
76f94d42-6ec6-4e58-8b3a-3feeb348e0ef | Nasdaq-100 | 708,172 | 507,306 | null | 0 | Tvrtke koje više ne ispunjavaju pravila o kotiranju Nasdaq 100 zamjenjuju se novim tvrtkama jednom godišnje u trećem tjednu prosinca.<ref> | [] |
375ad001-4938-4e26-8577-8646ae1d4125 | Nasdaq-100 | 708,172 | 507,306 | Povijest | 0 | Godine 1998. su u indeks primljene strane tvrtke. U početku su zahtjevi za njih bili strogi, ali su bili ublaženi 2002. godine. | [] |
dc4c4eae-38a2-4b76-b3f8-43293a1d53f8 | Nasdaq-100 | 708,172 | 507,306 | Povijest | 0 | Povijesni maksimum od preko 4.700 bodova je postignut indeksom 2000.godine na valu Dotcom.<ref> | [] |
19d8c047-0290-48fa-82be-d10694ed0add | Nasdaq-100 | 708,172 | 507,306 | Povijest | 0 | Od 2021. godine 57% NASDAQ 100 su tehnološke tvrtke. Sljedeći najveći sektor u industriji su potrošačke usluge s 21,99%.<ref> Zdravstvo čini 7,08% NASDAQ 100, tvrtke za robu široke potrošnje čine 6,14% NASDAQ 100, a industrijske tvrtke čine 5,92%. | [] |
0bad53d0-1911-4847-84b9-5b2d6b7835b5 | Nasdaq-100 | 708,172 | 507,306 | Razlike od NASDAQ Composite indeksa | 0 | Nasdaq Composite Index uključuje dionice svih tvrtki kotiranih na NASDAQ burzi (ukupno preko 3.000).<ref> | [] |
e0b06efc-84bf-4ef6-a0c2-fcef94bbeede | Nasdaq-100 | 708,172 | 507,306 | Promjene u 2021. | 0 | 21. srpnja Honeywell je zamijenio Alexion Pharmaceuticals nakon što je kupio AstraZenecu.<ref> 26. kolovoza Crowdstrike će zamijeniti Maxim Integrated Products, koji je kupljen od strane Analog Devices.<ref> | [] |
40add182-12fe-4a71-a772-482211d71681 | Kompletna_djela_Jakova_Gotovca | 6,961 | 11,005,221 | null | 0 | =Cjelokupna djela Jakova Gotovca= (godine se odnose na vrijeme skladanja, osim onih označenih s pr[aizvedba].) | [
{
"start": 18,
"end": 32,
"qid": 361122,
"pageid": 2217,
"title": "Jakov_Gotovac"
}
] |
697f386c-94ce-4746-af0c-0a53c0bfb6b3 | Kompletna_djela_Jakova_Gotovca | 6,961 | 11,005,221 | Opus 30 | 0 | NASTAVAK SLIJEDI | [] |
3cd80210-74d1-4e38-86d9-f005344163df | Kompletna_djela_Jakova_Gotovca | 6,961 | 11,005,221 | Opus 30 | 0 | (prema knjizi Jakov Gotovac Jagode Martinčević) | [
{
"start": 28,
"end": 46,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Jagoda_Martinčević"
}
] |
28eb5df2-b5f7-4837-a199-29013c3ae427 | Kemijska_ravnoteža | 569,810 | 189,520 | null | 0 | [[datoteka:Chromate dichromate equilibrium.png|mini|250px|desno|Kemijska ravnoteža između kromata i dikromata. Dodavanjem NaOH, ravnoteža se pomiče u desno, a otopina postaje žuta.]] | [] |
a9835271-f4fe-4d89-9b9d-9167f11d8a9e | Kemijska_ravnoteža | 569,810 | 189,520 | null | 0 | Kemijska ravnoteža je stanje u reakcijskom sustavu, pri kojem se koncentracije reaktanata i produkata ne mijenjaju tijekom vremena.<ref>Peter Atkins, Loretta Jones. Chemical Principles: The Quest for Insight (2. izd.) ISBN: 0716757010. Kemijska ravnoteža je stupanj do kojega povratne (reverzibilne) kemijske reakcije napreduju, stanje kada se brzine kemijske reakcije prema naprijed (od reaktanata u produkte) i reakcije unazad (od produkata u reaktante) izjednače. Kemijska ravnoteža primjer je dinamičke ravnoteže pri kojoj se suprotni mikroskopski procesi i dalje odvijaju, ali se, makroskopski gledano, ne zapažaju nikakve promjene. Uz dane vanjske uvjete (stalna temperatura i tlak) ravnoteža se postiže pri minimumu Gibbsove energije sustava, što je predmet proučavanja [kemijske termodinamike, a slijedi iz općenitijega drugog stavka termodinamike. U takvu je stanju omjer umnožaka koncentracija produkata i umnožaka koncentracija reaktanata približno stalan, a naziva se konstantom ravnoteže. Na položaj ravnoteže, to jest na stupanj uznapredovalosti reakcije, može se utjecati promjenom vanjskih uvjeta. Tako, na primjer, pri povišenju temperature endotermne reakcije dalje napreduju prema produktima, a pri povišenju tlaka plinskih sustava ravnoteža se pomiče u smjeru nastajanja manjeg broja molekula. Općenito se takvo ponašanje iskazuje Le Chatelierovim načelom, prema kojemu se ravnotežni sustav prilagođuje tako da umanji utjecaj vanjske promjene.<ref>kemijska ravnoteža, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017. | [
{
"start": 123,
"end": 130,
"qid": 12644982,
"pageid": 11382,
"title": "Vrijeme"
},
{
"start": 276,
"end": 299,
"qid": 908691,
"pageid": 579572,
"title": "Povratni_proces"
},
{
"start": 300,
"end": 317,
"qid": 36534,
"pageid": 38505,
"title": "Kemijska_reakcija"
},
{
"start": 300,
"end": 317,
"qid": 36534,
"pageid": 579867,
"title": "Kemijske_reakcije"
},
{
"start": 497,
"end": 506,
"qid": 128030,
"pageid": 12822,
"title": "Dinamika"
},
{
"start": 539,
"end": 551,
"qid": 196538,
"pageid": 26403,
"title": "Mikroskop"
},
{
"start": 669,
"end": 680,
"qid": 11466,
"pageid": 10247,
"title": "Temperatura"
},
{
"start": 683,
"end": 687,
"qid": 39552,
"pageid": 7318,
"title": "Tlak"
},
{
"start": 723,
"end": 748,
"qid": 334631,
"pageid": 517622,
"title": "Gibbsova_slobodna_energija"
},
{
"start": 828,
"end": 855,
"qid": 177045,
"pageid": 66236,
"title": "Drugi_zakon_termodinamike"
},
{
"start": 1158,
"end": 1177,
"qid": 12571883,
"pageid": 474416,
"title": "Endotermni_proces"
},
{
"start": 1228,
"end": 1233,
"qid": 39552,
"pageid": 7318,
"title": "Tlak"
},
{
"start": 1304,
"end": 1312,
"qid": 11369,
"pageid": 10634,
"title": "Molekula"
},
{
"start": 1351,
"end": 1375,
"qid": 192690,
"pageid": 572771,
"title": "Le_Chatelierov_princip"
}
] |
777f5e1e-9135-4359-9997-eb3aae8e068f | Kemijska_ravnoteža | 569,810 | 189,520 | null | 0 | Do ravnoteže obično dolazi kada se kod povratnih kemijskih reakcija, brzine reakcija u oba smjera izjednače. To ne znači da su brzine jednake nuli nego da su, ma kolike bile, brzine kemijskih reakcija u oba smjera izjednačene.<ref>http://goldbook.iupac.org/C01023.html Preuzeto 3. rujna 2016. | [
{
"start": 69,
"end": 75,
"qid": 11465,
"pageid": 11229,
"title": "Brzina"
},
{
"start": 142,
"end": 146,
"qid": 204,
"pageid": 250613,
"title": "Nula"
},
{
"start": 182,
"end": 200,
"qid": 36534,
"pageid": 38505,
"title": "Kemijska_reakcija"
}
] |
66d0c70d-bc6d-4d45-804f-154d714aa68c | Kemijska_ravnoteža | 569,810 | 189,520 | null | 0 | Opći primjer bi izgledao ovako: | [] |
debe2d0c-66fc-4022-afbc-c1f96b5589c9 | Kemijska_ravnoteža | 569,810 | 189,520 | null | 0 | Na osnovu zakona o djelovanju masa i činjenice da su, po postizanju ravnoteže, brzine reakcije u lijevo i u desno jednake može se napisati sljedeće: | [
{
"start": 10,
"end": 34,
"qid": 899494,
"pageid": 314214,
"title": "Zakon_o_djelovanju_masa"
}
] |
f3ddb58b-6693-42f3-a353-6265b40aa3c5 | Kemijska_ravnoteža | 569,810 | 189,520 | null | 0 | \frac{\left[C\right]^{p} \left[D\right]^{q}} {\left[A\right]^{m} \left[B\right]^{n}}</math> | [] |
55ecda4f-656f-4d04-80cf-23f23efe2b0f | Kemijska_ravnoteža | 569,810 | 189,520 | null | 0 | Znajući konstantu ravnoteže (K<sub>eq</sub>) na osnovu ravnotežnih koncentracija ostalih sudionika moguće je izračunati nepoznatu ravnotežnu koncentraciju preostalog sudionika u reakciji. | [
{
"start": 141,
"end": 154,
"qid": 3686031,
"pageid": 337809,
"title": "Koncentracija"
}
] |
470be3af-4294-471b-ac21-7dcaa182af1f | Grgur_XI. | 199,869 | 169,594 | null | 0 | Grgur XI., papa od 30. prosinca 1370. do 27. ožujka 1378. godine. | [
{
"start": 19,
"end": 31,
"qid": 2901,
"pageid": 392,
"title": "30._prosinca"
},
{
"start": 32,
"end": 37,
"qid": 6217,
"pageid": 2374,
"title": "1370."
},
{
"start": 41,
"end": 51,
"qid": 2457,
"pageid": 792,
"title": "27._ožujka"
},
{
"start": 52,
"end": 57,
"qid": 6306,
"pageid": 2366,
"title": "1378."
}
] |
1e7e2418-a363-463d-88f5-83b7ab90ece3 | Mirjana_Krizmanić | 698,555 | 111,353,183 | null | 0 | Mirjana Krizmanić (Zagreb, 28. siječnja 1936.) je hrvatska psihologinja. Nakon dugogodišnje akademske karijere na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, nastavila je raditi u mirovini, pišući stručne i knjige popularno-psihologijske tematike. | [
{
"start": 27,
"end": 39,
"qid": 2285,
"pageid": 472,
"title": "28._siječnja"
},
{
"start": 40,
"end": 45,
"qid": 18649,
"pageid": 1743,
"title": "1936."
},
{
"start": 114,
"end": 145,
"qid": 3445232,
"pageid": 23014,
"title": "Filozofski_fakultet_u_Zagrebu"
}
] |
5988aebb-a2a4-4c5a-bd29-6cc6b99850cd | Mirjana_Krizmanić | 698,555 | 111,353,183 | Životopis | 0 | Rođena je i školovana u Zagrebu, a u istom gradu je, na Filozofskom fakultetu, diplomirala psihologiju 1960. godine. Ostaje raditi na fakultetu, gdje je 1971. i doktorirala.Krizmanić, Mirjana; Hrvatska enciklopedijaPristupljeno 30. ožujka 2021. Predavala je predmete iz područja kliničke i zdravstvene psihologije, a 1972. je osnovala Katedru za kliničku psihologiju, kojoj je bila predstojnica gotovo trideset godina, do mirovine krajem 2000.[https://dp-split.hr/dr-sc-mirjana-krizmanic/ dr. sc. Mirjana Krizmanić; Društvo psihologa u Splitu]Pristupljeno 30. ožujka 2021.<ref>Mirjana Krizmanić; Centar za demokraciju i pravo Miko TripaloPristupljeno 30. ožujka 2021. | [
{
"start": 103,
"end": 108,
"qid": 3754,
"pageid": 1719,
"title": "1960."
},
{
"start": 153,
"end": 158,
"qid": 2475,
"pageid": 1708,
"title": "1971."
},
{
"start": 317,
"end": 322,
"qid": 2476,
"pageid": 1707,
"title": "1972."
},
{
"start": 438,
"end": 443,
"qid": 1985,
"pageid": 1683,
"title": "2000."
}
] |
419cfa03-04f8-454e-9c95-a79bec5182cd | Mirjana_Krizmanić | 698,555 | 111,353,183 | Životopis | 0 | Glavna područja njezinog znanstvenog interesa bili su koncepti smisla za humor i kvalitete života, ali i njihovih međusobnih veza.Pastuović, N., Kolesarić, V. i Krizmanić, M. (1995.) Psychological variables as predictors of quality of life. Review of Psychology, 2, 1-2, str. 49–61. Pristupljeno 30. ožujka 2021. Razvila je, prilagodila i prevela nekoliko mjernih instrumenata u tom periodu karijere, uglavnom u suradnji s Vladimirom Kolesarićem, a najpoznatiji su Skala kvalitete življenja i Test za ispitivanje smisla za humor: HOPA.<ref>Krizmanić, M., Kolesarić V. i Janig, H. (1994.) Cross-cultural validation of a psychological model of "Quality of life" concept. Review of Psychology, 1, 1, str. 29–36. Pristupljeno 30. ožujka 2021.<ref>Krizmanić, M. i Kolesarić, V. (1994.) HOPA – 86 Test za ispitivanje smisla za humor. Jastrebarsko: Naklada Slap. Ove skale je koristila u vlastitim istraživanjima, ali pokazale su se pouzdanima te se i dalje upotrebljavaju prilikom ispitivanja kvalitete života i humora. Postale su uobičajeni mjerni instrumenti tih konstrukata na našem govornom području.<ref>Slakoper, D. i Brkić, J. (1999.) Rad u smjenama i kvaliteta življenja. Arhiva za higijenu rada i toksikologiju, 50, 4, str. 395–401. Pristupljeno 30. ožujka 2021.<ref>Lučev, I. i Tadinac, M. (2008.) Kvaliteta života u Hrvatskoj – povezanost subjektivnih i objektivnih indikatora te temperamenta i demografskih varijabli s osvrtom na manjinski status. Migracijske i etničke teme, 24, 1-2, str. 67–89. Pristupljeno 30. ožujka 2021.<ref>Brajković, L. (2010.) Pokazatelji zadovoljstva životom u trećoj životnoj dobi. Doktorska disertacija. Sveučilište u Zagrebu: Medicinski fakultet. Pristupljeno 30. ožujka 2021. | [
{
"start": 423,
"end": 445,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Vladimir_Kolesarić"
}
] |
ff81e23a-80c2-4d18-8931-c29e5731463e | Mirjana_Krizmanić | 698,555 | 111,353,183 | Životopis | 0 | Tijekom i nakon Domovinskog rata posvetila se radu koji je uključivao pomoć stradalima, prije svega invalidima i izbjeglicama. Bila je i jedna od osnivačica nevladine humanitarne udruge "Dobrobit" koja se, osim samog pružanja pomoći, bavila i edukacijom te pisanjem tekstova o psihosocijalnoj pomoći.Furlan, I., Kljaić, S., Kolesarić, V., Krizmanić, M., Petz, B., Szabo, S. i Šverko, B. (2005.) Psihologijski rječnik. Zagreb: Naklada Slap. ali počinje se baviti i pisanjem popularno-psihologijskih knjiga s tematikom koja je usko vezana uz njezinu znanstvenu karijeru. Tada postaje poznatija i u široj javnosti.<ref>Mirjana Krizmanić napisala knjigu o ljudima koji stalno jadikuju Večernji list, 18. veljače 2013. Pristupljeno 30. ožujka 2021. Iako objavljuje knjige koje su na istim policama s onima o samopomoći, izrazito je kritična prema takvom površnom pristupu psihologiji te u svojim popularno-znanstvenim radovima pokušava prenijeti samo znanja koja su znanstveno dokazana, ali ih prikazuje jezikom dostupnim cijeloj populaciji.<ref>Razgovor sa priznatom psihologinjom prof. Mirjanom Krizmanić povodom njezine najnovije “Knjige rastanaka” Akademija Art, 11. veljače 2020. Pristupljeno 30. ožujka 2021. | [
{
"start": 16,
"end": 32,
"qid": 68969,
"pageid": 6334,
"title": "Domovinski_rat"
}
] |
287fdeab-ce58-4aca-bd5d-42c56f8ea1d2 | Urban_VI. | 199,870 | 171,626 | null | 0 | Urban VI., papa od 8. travnja 1378. do 15. listopada 1389. godine. | [
{
"start": 19,
"end": 29,
"qid": 2503,
"pageid": 658,
"title": "8._travnja"
},
{
"start": 30,
"end": 35,
"qid": 6306,
"pageid": 2366,
"title": "1378."
},
{
"start": 39,
"end": 52,
"qid": 2919,
"pageid": 235,
"title": "15._listopada"
},
{
"start": 53,
"end": 58,
"qid": 6371,
"pageid": 2355,
"title": "1389."
}
] |
346647c4-0ef8-43d9-8093-f5bbb937c676 | Gaalkacyo | 589,678 | 865,586 | null | 0 | Gaalkacyo, poznat i po talijanskim nazivima Gallacaio i Rocca Littorio,<ref> Dr Badal Kariye Ba Bsit Ma Mba & Phd, The Kaleidoscopic Lover: The Civil War in the Horn of Africa & My Itinerary for a Peaceful Lover, AuthorHouse, 2010, str. 116. grad je u središnjem dijelu Somalije i sjedište upravnog područja Mudug. Podijeljen je na dva dijela pod kontrolom dviju nepriznatih samoprozvanih država: Puntlanda i Galmuduga. | [
{
"start": 271,
"end": 279,
"qid": 1045,
"pageid": 21059,
"title": "Somalija"
},
{
"start": 309,
"end": 314,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Mudug"
},
{
"start": 398,
"end": 407,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "Puntland"
},
{
"start": 410,
"end": 419,
"qid": 927467,
"pageid": 592893,
"title": "Galmudug"
}
] |
b090a642-3191-41fc-9a93-bd6be9a647d7 | Gaalkacyo | 589,678 | 865,586 | null | 0 | Gaalkacyo je trgovački grad i gospodarski najrazvijeniji u središnjoj Somaliji. Uz razvijeno ugostiteljstvo i vlastitu zračnu luku, u gradu se nalazi i hotel s pet zvjezdica te vojarna Somalijskih oružanih snaga.<ref>Africa Review Abdul Latif Dahir, Suleiman Abdullahi, Gaalkacyo: mirnodopski »otok« u Somaliji, www.africareview.com, 3. travnja 2011. (pristupljeno 25. srpnja 2017.) Grad je poznat po kaligrafiji i zidnom slikarstvu. | [
{
"start": 93,
"end": 107,
"qid": 1495452,
"pageid": 278635,
"title": "Ugostiteljstvo"
},
{
"start": 119,
"end": 130,
"qid": 1248784,
"pageid": 18484,
"title": "Zračna_luka"
},
{
"start": 185,
"end": 211,
"qid": 2580398,
"pageid": 592887,
"title": "Somalijske_oružane_snage"
},
{
"start": 402,
"end": 413,
"qid": 12681,
"pageid": 634160,
"title": "Kaligrafija"
},
{
"start": 416,
"end": 433,
"qid": 219423,
"pageid": 322441,
"title": "Mural"
}
] |
f05518bc-fc56-4714-b157-d792f2c5e919 | Gaalkacyo | 589,678 | 865,586 | null | 0 | Kao obrazovno središte, u gradu se nalazi 40 osnovnih i srednjih škola te Sveučilište Mudug uz nekoliko privatnih koledža i viših škola. Na nogometnom igralištu domaće utakmice igra nekoliko klubova: FC YAMAYS, RPS FC, Dowladda Hoose FC, Homboboro FC, Telecom FC i Galcom FC. Uz to, grad ima i košarkašku i odbojkašku momčad te nekoliko športskih dvorana i borilišta.<ref>Somali Update Huge Demos in Central Regions Welcomed Galmudug Elections, somaliupdate.com, 16. lipnja 2016. (pristupljeno 25. srpnja 2017.) | [
{
"start": 45,
"end": 53,
"qid": 9842,
"pageid": 474941,
"title": "Osnovna_škola"
},
{
"start": 56,
"end": 70,
"qid": 159334,
"pageid": 15393,
"title": "Srednja_škola"
},
{
"start": 140,
"end": 160,
"qid": 483110,
"pageid": 136688,
"title": "Stadion"
}
] |
b7d7aa86-6563-4043-b248-e1d4727afae5 | Gaalkacyo | 589,678 | 865,586 | null | 0 | Nalazi se u području suhe klime, pa godišnje bilježi oko 170 mm padalina i prosječne ljetne temperature od 41 °C. Najtoplije razdoblje čine travanj i svibanj, a mjesec s najviše oborina je listopad. | [
{
"start": 21,
"end": 31,
"qid": 190946,
"pageid": 315650,
"title": "Pustinjska_klima"
},
{
"start": 64,
"end": 72,
"qid": 25257,
"pageid": 26038,
"title": "Padaline"
},
{
"start": 140,
"end": 147,
"qid": 118,
"pageid": 1657,
"title": "Travanj"
},
{
"start": 150,
"end": 157,
"qid": 119,
"pageid": 1658,
"title": "Svibanj"
},
{
"start": 189,
"end": 197,
"qid": 124,
"pageid": 1663,
"title": "Listopad"
}
] |
bee6356d-005a-4c58-b4cf-1603474a6c67 | Susek | 232,006 | 922,526 | null | 0 | Susek (ćir.: Сусек) je naselje u općini Beočin u Južnobačkom okrugu u Vojvodini. | [
{
"start": 7,
"end": 11,
"qid": 8209,
"pageid": 13453,
"title": "Ćirilica"
},
{
"start": 40,
"end": 46,
"qid": 792224,
"pageid": 103395,
"title": "Beočin_(općina)"
},
{
"start": 49,
"end": 67,
"qid": 648718,
"pageid": 102811,
"title": "Južnobački_okrug"
},
{
"start": 70,
"end": 79,
"qid": 44749,
"pageid": 4647,
"title": "Vojvodina"
}
] |
086b6cfd-85d5-43b0-8167-f20891fc7f77 | Susek | 232,006 | 922,526 | Zemljopis | 0 | Susek se nalazi na državnoj grnici s Hrvatskom susjedni je grad Ilok. Susek je udaljen 35 km od Novog Sada. | [
{
"start": 37,
"end": 46,
"qid": 224,
"pageid": 7,
"title": "Hrvatska"
},
{
"start": 64,
"end": 68,
"qid": 5882,
"pageid": 7167,
"title": "Ilok"
}
] |
bb6bae8b-2a61-4faf-8bb0-5bf9975f03d4 | Susek | 232,006 | 922,526 | Stanovništvo | 0 | U naselju Susek živi 1.132 stanovnika, od toga 886 punoljetna stanovnika, a prosječna starost stanovništva iznosi 40,2 godina (39,4 kod muškaraca i 41,1 kod žena). U naselju ima 370 domaćinstava a prosječan broj članova po domaćinstvu je 3,06. | [] |
b063ae24-1054-438c-8a92-f88f36fdc494 | Susek | 232,006 | 922,526 | Stanovništvo | 0 | Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u naselju je živjelo 1.137 stanovnika. | [
{
"start": 29,
"end": 34,
"qid": 2062,
"pageid": 1685,
"title": "1991."
}
] |
7ee12f43-478b-4f0a-9d7a-9c3ad0519253 | Susek | 232,006 | 922,526 | Stanovništvo | 0 | <ref>1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, Svibanj 2004, ISBN: 86-84433-14-9 | [] |
f8bcccc7-141f-4710-9b0b-ec685872234d | Ljubišnja | 596,892 | 1,288,056 | null | 0 | Ljubišnja (Velika Ljubišnja) je planina na granici Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Najviši vrh je Dernečište (Dernačište, Dernjačište) na 2238 metara nadmorske visine.Ljubišnja planina (Velika Ljubišnja), dinarskogorje.com, preuzeto 2. prosinca 2017. | [
{
"start": 32,
"end": 39,
"qid": 8502,
"pageid": 27280,
"title": "Planina"
},
{
"start": 51,
"end": 60,
"qid": 236,
"pageid": 10600,
"title": "Crna_Gora"
},
{
"start": 63,
"end": 82,
"qid": 225,
"pageid": 11045,
"title": "BiH"
},
{
"start": 151,
"end": 167,
"qid": 6452016,
"pageid": 26789,
"title": "Nadmorska_visina"
}
] |
e5888830-aef0-42b3-85b4-123412914826 | Ljubišnja | 596,892 | 1,288,056 | null | 0 | Nalazi se tridesetak kilometara zapadno od Pljevalja, između kanjona Tare i Ćehotine. Uglavnom je obrasla crnogoričnom šumom, a ima i prostranih pašnjaka. Na Ljubišnjoj rastu različite endemične i ljekovite biljke. | [
{
"start": 43,
"end": 52,
"qid": 211343,
"pageid": 55535,
"title": "Pljevlja"
},
{
"start": 69,
"end": 73,
"qid": 730378,
"pageid": 69934,
"title": "Tara"
},
{
"start": 76,
"end": 84,
"qid": 336360,
"pageid": 116102,
"title": "Ćehotina"
}
] |
e1de2652-8b82-4926-85f3-4cf282e37d2b | Poljska_čestika | 660,520 | 161,867 | null | 0 | Poljska čestika (kravlja trava, mošnjak ugarni, lat. Thlaspi arvense), ljekovita je i jestiva biljka iz porodice krstašica (Brassicaceae). Raste širom Europe, te na Bliskom istoku i u središnjoj Aziji. | [
{
"start": 48,
"end": 52,
"qid": 397,
"pageid": 11884,
"title": "Latinski_jezik"
},
{
"start": 114,
"end": 123,
"qid": 156888,
"pageid": 497174,
"title": "Krstašice"
},
{
"start": 125,
"end": 137,
"qid": 156888,
"pageid": 497209,
"title": "Brassicaceae"
},
{
"start": 152,
"end": 158,
"qid": 46,
"pageid": 6006,
"title": "Europa"
},
{
"start": 166,
"end": 180,
"qid": 48214,
"pageid": 37465,
"title": "Bliski_istok"
},
{
"start": 196,
"end": 201,
"qid": 48,
"pageid": 11543,
"title": "Azija"
}
] |
8e4e5733-8f28-4791-a3c4-1abe5ea05187 | Poljska_čestika | 660,520 | 161,867 | Opis | 0 | Naraste do 50 cm visine. Listovi su duguljasti ili jajasti, rijetko nazubljeni. Cvjetovi bijeli. Plod plosnata, okrugla komuška. | [
{
"start": 25,
"end": 32,
"qid": 33971,
"pageid": 57070,
"title": "List"
},
{
"start": 97,
"end": 101,
"qid": 1364,
"pageid": 205105,
"title": "Plod"
}
] |
d4f61226-ccbf-430e-8be6-78144bf7ccdd | Poljska_čestika | 660,520 | 161,867 | Sastav | 0 | Biljka je bogata vitaminom C(180-300 mg%) i karotinom(8 mg%).Sjemenke sadrže do 30 % masnog ulja. | [] |
072a842b-6992-47dd-b7a7-02ca8345c073 | Poljska_čestika | 660,520 | 161,867 | Uporaba | 0 | Mlada je biljka jestiva, dok se starija biljka koristi u narodnoj medicini. Biljka smanjuje ili potpuno zaustavlja krvarenje; liječi rane; posjeduje antibakterijska svojstva; zahvaljujući diuretičkom učinku pomaže kod bolesti mokraćnog sustava i jača zdravlje muškaraca; liječi upalu reproduktivnog sustava; koristi se tijekom liječenja endokrinih bolesti; u kombinaciji s drugim biljem dobra za dijabetes; koristi se za liječenje spolno prenosivih bolesti; olakšava probavu; dobra protiv ateroskleroze; kod hipotenzije .<ref>Yarutka-polevaya, travoedov.ru. Pristupljeno 29.12.2019. | [] |
ea3b8432-6f17-4f57-a063-47af992d5aa7 | Poljska_čestika | 660,520 | 161,867 | Dodatna literatura | 0 | Korodecki,A. Kalgan i jarutka - mužskaja sila,Sankt Peterburg 2006. | [] |
1f0b2b11-b295-41e3-88cd-737ce58307d3 | Poljska_čestika | 660,520 | 161,867 | Dodatna literatura | 0 | Grlić,Lj. Samoniklo jestivo bilje,Zagreb 1980. | [] |
207b2eae-464d-412f-a653-9ce8adde4352 | Benedikt_XII. | 199,866 | 170,389 | null | 0 | U mladosti je bio cistertinski redovnik. Studirao je teologiju na pariškom sveučilištu, da bi potom bio imenovan opatom Fontfroidea. Godine 1317. zaređen je za biskupa Palmeirsa, a 18. prosinca 1327. papa Ivan XXII. imenovao ga je kardinalom.<ref>Pope Benedict XII - Catholic Encyclopedia | [
{
"start": 18,
"end": 39,
"qid": 166861,
"pageid": 16862,
"title": "Cisterciti"
},
{
"start": 53,
"end": 62,
"qid": 34178,
"pageid": 323758,
"title": "Teologija"
},
{
"start": 160,
"end": 167,
"qid": 29182,
"pageid": 13388,
"title": "Biskup"
},
{
"start": 181,
"end": 193,
"qid": 2438,
"pageid": 360,
"title": "18._prosinca"
},
{
"start": 194,
"end": 199,
"qid": null,
"pageid": null,
"title": "1327."
},
{
"start": 205,
"end": 215,
"qid": 165568,
"pageid": 199865,
"title": "Ivan_XXII."
},
{
"start": 231,
"end": 241,
"qid": 45722,
"pageid": 81888,
"title": "Kardinal"
}
] |
2782116c-b4c7-4e8a-a4e9-566c6fcf25a2 | Benedikt_XII. | 199,866 | 170,389 | null | 0 | Nakon ustoličenja nastojao je vratiti papinsku rezidenciju u Rim, pa je naložio obnovu bazilike Sv. Petra i Laterana. Međutim, pod pritiskom kardinala morao je odustati od te namjere i ostati u Avignonu gdje je dao izgraditi masivni papinski dvorac. | [
{
"start": 61,
"end": 64,
"qid": 220,
"pageid": 10664,
"title": "Rim"
},
{
"start": 87,
"end": 105,
"qid": 12512,
"pageid": 314210,
"title": "Bazilika_Sv._Petra"
},
{
"start": 108,
"end": 116,
"qid": 84090,
"pageid": 194308,
"title": "Lateranska_bazilika"
}
] |
193cf795-c1f7-4135-96ac-9987a2531977 | WNBA-NBC_Liga_prvaka | 503,762 | 16,112,359 | null | 0 | Liga prvaka je godišnje natjecanje europskih klubova u kuglanju klasičnim načinom, a organizira ga sekcija za kuglanje klasičnim načinom Svjetske kuglačke asocijacije (WNBA-NBC, eng. World Ninepin Bowling Association - Ninepin Bowling Classic). Igra se od 2002. godine, a prve sezone je natjecanje nosilo naziv Euroliga. Za razliku od ostalih natjecanja, poput Svjetskog kupa, igra se tokom cijele sezone, za razliku od ostalih koji se igraju kao turnir. | [
{
"start": 55,
"end": 81,
"qid": 3177899,
"pageid": 42443,
"title": "Kuglanje"
},
{
"start": 361,
"end": 375,
"qid": 19707528,
"pageid": 503809,
"title": "WNBA-NBC_Svjetski_kup"
}
] |
96c1799a-195b-429b-8632-8654e999e7e5 | Bonifacije_IX. | 199,871 | 165,561 | null | 0 | Bonifacije IX., papa od 2. studenog 1389. do 1. listopada 1404. godine. | [
{
"start": 24,
"end": 35,
"qid": 2996,
"pageid": 659150,
"title": "2._studenog"
},
{
"start": 36,
"end": 41,
"qid": 6371,
"pageid": 2355,
"title": "1389."
},
{
"start": 45,
"end": 57,
"qid": 2913,
"pageid": 207,
"title": "1._listopada"
},
{
"start": 58,
"end": 63,
"qid": 6121,
"pageid": 2340,
"title": "1404."
}
] |
20b9dd3b-f49b-45b6-b802-78645384dae5 | Inocent_VII. | 199,872 | 227,713 | null | 0 | Inocent VII., papa od 17. listopada 1404. do 6. studenog 1406. godine. | [
{
"start": 22,
"end": 35,
"qid": 2962,
"pageid": 238,
"title": "17._listopada"
},
{
"start": 36,
"end": 41,
"qid": 6121,
"pageid": 2340,
"title": "1404."
},
{
"start": 45,
"end": 56,
"qid": 2992,
"pageid": 659202,
"title": "6._studenog"
},
{
"start": 57,
"end": 62,
"qid": 6129,
"pageid": 2338,
"title": "1406."
}
] |
aad0f27a-044a-4014-a98b-ee5e183eed78 | Godavari | 698,558 | 191,314 | null | 0 | Godavari je druga najduža indijska rijeka, nakon Gangesa. | [
{
"start": 26,
"end": 34,
"qid": 668,
"pageid": 11545,
"title": "Indija"
},
{
"start": 35,
"end": 41,
"qid": 4022,
"pageid": 15097,
"title": "Rijeka_(vodotok)"
},
{
"start": 49,
"end": 56,
"qid": 5089,
"pageid": 188876,
"title": "Ganges"
}
] |