Datasets:
cyanic-selkie
/
wikianc-hr

Dataset card Viewer Files Community
uuid
stringlengths
36
36
article_title
stringlengths
1
176
article_pageid
uint32
4
738k
article_qid
uint32
1
117M
⌀
section_heading
stringlengths
1
183
⌀
section_level
uint32
0
4
paragraph_text
stringlengths
1
63.7k
paragraph_anchors
list
77c3e27f-fcdf-4461-8186-38c3dec9cd9d
Trullo
223,727
323,069
null
0
Trulli Alberobella su jedinstven primjer prapovijesne gradnje bez veziva, isključivo od nepravilnih komada vapnenačkog kamenja iz okolnih polja, karakterističnog piramidalnog oblika, kupolastih ili kupastih krovova prekrivanih vapnenačkim pločama. S obzirom na to da je ova skupina građevina jedna od rijetkih tako netaknutih primjera prapovijesne arhitekture koja je preživjela do modernog doba trulli iz grada Alberobello su dospjeli na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 1996. godine.
[ { "start": 41, "end": 53, "qid": 11756, "pageid": 12210, "title": "Prapovijest" }, { "start": 107, "end": 118, "qid": 23757, "pageid": 22907, "title": "Vapnenac" }, { "start": 348, "end": 359, "qid": 12271, "pageid": 6284, "title": "Arhitektura" }, { "start": 412, "end": 423, "qid": 51812, "pageid": 263078, "title": "Alberobello" }, { "start": 439, "end": 445, "qid": 7809, "pageid": 29756, "title": "UNESCO" }, { "start": 449, "end": 487, "qid": 254957, "pageid": 72196, "title": "Popis_mjesta_svjetske_baštine_u_Europi" }, { "start": 488, "end": 493, "qid": 2070, "pageid": 1679, "title": "1996." } ]
593348f6-163d-449f-bce4-241302fce929
Trullo
223,727
323,069
Povijest
0
Trulli su najčešći u Mezapijskom dijelu Apulije. Mesapi su, zajedno s Venetima, Japigima, Daunima i Latinima bili prvi Indo-europljani koji su kolonizairali Apeninski poluotok, koji je do 1200. pr. Kr. bio većinom naseljen Tirinskim Grcima.
[ { "start": 49, "end": 55, "qid": 737684, "pageid": 236491, "title": "Mesapi" }, { "start": 70, "end": 78, "qid": 220379, "pageid": 308555, "title": "Veneti" }, { "start": 80, "end": 88, "qid": 841576, "pageid": 263143, "title": "Japigi" }, { "start": 90, "end": 97, "qid": null, "pageid": null, "title": "Dauni" }, { "start": 100, "end": 108, "qid": 202335, "pageid": 324287, "title": "Latini" }, { "start": 157, "end": 175, "qid": 145694, "pageid": 149960, "title": "Apeninski_poluotok" }, { "start": 188, "end": 201, "qid": null, "pageid": null, "title": "1200._pr._Kr." }, { "start": 223, "end": 232, "qid": 217379, "pageid": 279404, "title": "Tirint" }, { "start": 233, "end": 239, "qid": 539051, "pageid": 30650, "title": "Grci" } ]
fceac9f9-4d51-4ebf-b302-19e019edc7f8
Trullo
223,727
323,069
Povijest
0
Iako postoje mnoge teorije o opstanku ovih oblika građevina, najpopularnija je ta da su zbog velikog poreza na nekretnine, stanovnici Apulije koristili suhoziđe kako bi mogli rastaviti svoje građevine u slučaju posjeta poreznika.
[ { "start": 101, "end": 107, "qid": 8161, "pageid": 60571, "title": "Porez" } ]
8947a459-18fa-463b-be42-1d1efaa47b14
Trullo
223,727
323,069
Povijest
0
Danas su sačuvani trulliji veoma popularni među Britanskim i Njemačkim turistima koji ih često kupuju i obnavljaju kao svoje ladanjske kuće. Pri tome moraju restaurirati trullo u skladu s brojnim UNESCO-ovim zakonima o čuvanju svjetske baštine.
[ { "start": 48, "end": 58, "qid": 145, "pageid": 10452, "title": "Velika_Britanija" }, { "start": 61, "end": 70, "qid": 183, "pageid": 6039, "title": "Njemačka" }, { "start": 196, "end": 202, "qid": 7809, "pageid": 29756, "title": "UNESCO" } ]
9e35739d-3f44-4d0b-b06f-1db87a66ed0c
Trullo
223,727
323,069
Povijest
0
Trulli se mogu naći u Rheinhessenu u Njemačkoj, gdje su građeni na isti način kao oni u Apuliji, ali kao kolibe vinogradara u 18. stoljeću.
[ { "start": 22, "end": 34, "qid": null, "pageid": null, "title": "Rheinhessen" }, { "start": 37, "end": 46, "qid": 183, "pageid": 6039, "title": "Njemačka" } ]
c5102511-9e5e-4fd8-acdc-2beadd5a135c
Trullo
223,727
323,069
Povijest
0
Slične građevine se mogu naći širom Hrvatske, poput dalmatinske bunje i istarskog kažuna, gdje su služile kao pastirska skloništa još od prapovijesti.
[ { "start": 36, "end": 44, "qid": 224, "pageid": 7, "title": "Hrvatska" }, { "start": 52, "end": 63, "qid": 528042, "pageid": 32318, "title": "Dalmacija" }, { "start": 64, "end": 69, "qid": 2348414, "pageid": 223707, "title": "Bunja" }, { "start": 72, "end": 81, "qid": 639912, "pageid": 10380, "title": "Istra" }, { "start": 82, "end": 88, "qid": 2348414, "pageid": 223705, "title": "Kažun" } ]
9c2d229a-a537-4491-8443-b24ec4406a3a
Trullo
223,727
323,069
Arhitektura
0
Krovovi su građeni u dva sloja: unutarnji sloj lomljenog vapnenca, slagan u redove kupastog oblika i zapečačen ključnim kamenom, i vanjski sloj vapnenačkih ploča koje su ga činile vodootpornim. Izvorno je krivulja kupastog oblika građevine započinjala odmah s tla, ali su kasnije dodani okolni zidovi na kojima je počivao krov. U Alberobellu, vrhovi kupastih krovova trullija su zašiljeni, kako bi mogli nositi neki simbol, dok je i sam kupasti oblik građevine imao simbolično značenje. Krovovi trullija su često ukrašeni crtežima simbola planeta, urokljivog oka (malochio), kršćanskog križa, srca, polumjesec i zvijezda, i brojnih drugih simbola.
[ { "start": 586, "end": 591, "qid": 40843, "pageid": 14491, "title": "Križ" }, { "start": 599, "end": 620, "qid": 3592503, "pageid": 155487, "title": "Polumjesec_i_zvijezda" } ]
621be5a1-b8ec-43c7-846d-6134b6a3d227
Trullo
223,727
323,069
Arhitektura
0
Zidovi su veoma debeli, stvarajući dobru izolaciju, te čineći prostoriju hladnijom ljeti, a toplijom zimi. Većinas trullija imaju samo jednu prostoriju, dok je Višebojni trullo kuća kod koje svaki kupasti krov predstavlja jednu prostoriju. U toj kući su djeca spavala u nišama u zidu s kojih su visjele zavjese.
[ { "start": 270, "end": 276, "qid": 695992, "pageid": 123502, "title": "Niša" } ]
94c50cc8-515a-4f24-a619-ebfae451cad0
Ballard,_Kalifornija
477,949
3,458,682
null
0
Ballard je naseljeno područje za statističke svrhe u američkoj saveznoj državi Kalifornija. Prema popisu stanovništva iz 2010. u njemu je živjelo 467 stanovnika.<ref>
[ { "start": 11, "end": 50, "qid": 498162, "pageid": 504681, "title": "Naseljeno_područje_za_statističke_svrhe" }, { "start": 53, "end": 62, "qid": 30, "pageid": 10354, "title": "Sjedinjene_Američke_Države" }, { "start": 79, "end": 90, "qid": 99, "pageid": 26430, "title": "Kalifornija" } ]
37117586-2ce6-411b-b948-6c139f1e20c7
NGC_1267
178,292
616,680
null
0
NGC 1267 je galaksija u zviježđu Perzej.
[ { "start": 12, "end": 21, "qid": 318, "pageid": 222993, "title": "Galaksija" }, { "start": 24, "end": 32, "qid": 8928, "pageid": 7430, "title": "Zviježđe" }, { "start": 33, "end": 39, "qid": 10511, "pageid": 65305, "title": "Perzej_(zviježđe)" } ]
327547ed-e2f9-4308-bba6-be7bec8b6db9
Amerikanski_Glas_Crnogorca
157,351
20,527,181
null
0
Amerikanski Glas Crnogorca je tjednik koji je izlazio 1923. u Sjedinjenim Američkim Državama (Chicago, Illinois). Izdavala ga udruga Savez nezavisnih Crnogoraca, a publicirao je tekstove protiv srpskog anektiranja Kraljevine Crne Gore 1918. godine i propagirao federalno preuređenje Jugoslavije u kojoj bi narodi bili ravnopravni.
[ { "start": 54, "end": 59, "qid": 2169, "pageid": 1756, "title": "1923." }, { "start": 94, "end": 111, "qid": 1297, "pageid": 602360, "title": "Chicago,_Illinois" }, { "start": 214, "end": 234, "qid": 386496, "pageid": 64995, "title": "Kraljevina_Crna_Gora" }, { "start": 235, "end": 240, "qid": 2094, "pageid": 1761, "title": "1918." } ]
aa2063d8-08be-460b-aa0d-2e3c02170d5b
Amerikanski_Glas_Crnogorca
157,351
20,527,181
null
0
Redakcijski su kolegij sačinjavali Crnogorci: Đuro Čičarević, Rade Žarić i Đorđije Savić. Na čelu Saveza nezavisnih Crnogoraca su bili predsjednik Vaso Đ. Kovačević, te tajnici Mašan Borozan i Vaso V. Kovačević.
[ { "start": 35, "end": 44, "qid": 19109, "pageid": 14021, "title": "Crnogorci" } ]
5ab460c1-c66d-4196-89b6-fb3ea7bbf302
Amerikanski_Glas_Crnogorca
157,351
20,527,181
null
0
U zaglavlju je Amerikanskog Glasa Crnogorca pisalo (citat u originalu, na crnogorskom):
[ { "start": 74, "end": 85, "qid": 8821, "pageid": 21233, "title": "Crnogorski" } ]
aa6ea100-2a87-4978-9ae1-40db52c333d8
Amerikanski_Glas_Crnogorca
157,351
20,527,181
null
0
Službeni Beograd je Amerikanski Glas Crnogorca ocijenio kao opasno subverzivno glasilo te je rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova Vlade Kraljevine SHS od 14. siječnja 1923. zabranjeno njegovo rasturanje u KSHS.
[ { "start": 172, "end": 177, "qid": 2169, "pageid": 1756, "title": "1923." } ]
1deb0721-0237-4a39-ae47-5271a6785851
Amerikanski_Glas_Crnogorca
157,351
20,527,181
null
0
List s istim nazivom je 1911. izlazio i u New Yorku, a izdavali su ga Crnogorci Mićun Pavićević i Krcun Sekulić.
[ { "start": 24, "end": 29, "qid": 2076, "pageid": 1768, "title": "1911." }, { "start": 42, "end": 51, "qid": 22654, "pageid": 689638, "title": "New_York" } ]
6a7566c4-99cb-4bbb-91fd-2c04c8bd79b4
Smile
211,517
1,459,997
null
0
"Smile" je debitantski singl britanske kantautorice Lily Allen skinut s njenog debitantskog albuma Alright, Still.
[ { "start": 52, "end": 62, "qid": 58735, "pageid": 209380, "title": "Lily_Allen" }, { "start": 99, "end": 113, "qid": 58419, "pageid": 211312, "title": "Alright,_Still" } ]
3aaf7572-491f-4ee2-b719-7182bb5a9f8c
Smile
211,517
1,459,997
Video spot
0
Redateljica videospota je Sophie Muller. U videu se prikazuje Lily kako se osvećuje svom bivšem dečku (koga glumi Elliott Jordan). U početku plati nekim gangsterima da ga pretuku. Zatim ga odvede u Cafe bar gdje mu ubaci drogu u kavu nakon čega oni odu k njoj i on povrača u njenoj kupaonici. Video završava kada Lily šeće ulicom i ruga mu se.
[ { "start": 26, "end": 39, "qid": null, "pageid": null, "title": "Sophie_Muller" }, { "start": 114, "end": 128, "qid": null, "pageid": null, "title": "Elliott_Jordan" } ]
cfae9eb4-a05d-424c-9fca-9dd1217c1b38
Sotonistička_Biblija
71,015
9,702
null
0
Sotonistička Biblija knjiga je čiji je pisac američki okultist Anton LaVey. Prvi put je objavljena 1969. godine. Od tada se reizdaje. To je zapravo zbirka eseja, opažanja, opisivanja osnovnih sotonističkih rituala i jednostavna objašnjenja posebne ideologije i filozofije poznate kao LaVeyev sotonizam.
[ { "start": 21, "end": 27, "qid": 571, "pageid": 34963, "title": "Knjiga" }, { "start": 39, "end": 44, "qid": 36180, "pageid": 38099, "title": "Pisac" }, { "start": 45, "end": 53, "qid": 30, "pageid": 10349, "title": "SAD" }, { "start": 54, "end": 62, "qid": 178934, "pageid": 50707, "title": "Okultist" }, { "start": 63, "end": 74, "qid": 26168, "pageid": 69740, "title": "Anton_LaVey" }, { "start": 99, "end": 104, "qid": 2485, "pageid": 1710, "title": "1969." }, { "start": 155, "end": 160, "qid": 35760, "pageid": 22552, "title": "Esej" }, { "start": 206, "end": 213, "qid": 189819, "pageid": 232873, "title": "Ritual" }, { "start": 248, "end": 258, "qid": 7257, "pageid": 59251, "title": "Ideologija" }, { "start": 261, "end": 271, "qid": 5891, "pageid": 11, "title": "Filozofija" }, { "start": 292, "end": 301, "qid": 133363, "pageid": 50771, "title": "Sotonizam" } ]
abcbdd63-8f8b-4677-acc4-4ef3873fe36b
Sotonistička_Biblija
71,015
9,702
null
0
Sastoji se od četiri dijela: Knjige Sotone, Knjige Lucifera, Knjige Beliala i na kraju, Knjige Levijatana.
[ { "start": 51, "end": 59, "qid": 185498, "pageid": 289171, "title": "Lucifer" }, { "start": 95, "end": 105, "qid": 192677, "pageid": 295157, "title": "Levijatan" } ]
05377f25-22ff-4db8-828f-64bfbadcaa1f
Sotonistička_Biblija
71,015
9,702
null
0
Druga je knjiga "meso" Biblije. U knjizi Beliala nalazi se niz eseja koji opisuju teme od seksa do zagrobnog života.
[ { "start": 63, "end": 68, "qid": 35760, "pageid": 22552, "title": "Esej" }, { "start": 90, "end": 95, "qid": 12970818, "pageid": 11454, "title": "Seks" } ]
7c60897e-21ad-4887-b9fd-8480537ab82c
Sotonistička_Biblija
71,015
9,702
null
0
Poprilično dogmatska knjiga, jer ortodoksni sotonisti smatraju da je jedina istina ona koja je zapisana u ovom spisu. Sve druge ideje koje se spominju, a nisu opisane u Bibliji, oni smatraju neprimjenjivima na sotonizam.
[ { "start": 11, "end": 20, "qid": 620749, "pageid": 184434, "title": "Dogma" } ]
659b0084-1c17-48bd-a793-9992d058eae8
Sotonistička_Biblija
71,015
9,702
null
0
Njene su korice crne, s imenom autora i crvenim pentagramom s Bafometom u sredini.
[ { "start": 16, "end": 20, "qid": 1792311, "pageid": 54119, "title": "Crno" } ]
7cd12dde-1538-419a-978d-f010328b9362
Sotonistička_Biblija
71,015
9,702
null
0
Smatra se jedinim štivom za praksu sotonizma. Koristi je Sotonistička crkva.
[ { "start": 57, "end": 75, "qid": 37087, "pageid": 596914, "title": "Sotonistička_crkva" } ]
374b8edf-3c48-4a78-97f5-dab8368303e1
Numijski_jezici
60,614
2,657,541
null
0
Numic (Plateau Shoshonean).- Ime indijanskim jezicima i plemenima šošonske grane porodice Juto-Asteci, koja izvorno žive raspršena u području Velikog Slanog Bazena po američkim državama Nevada, Utah i dijelovima Kalifornije, u Oregonu, Idahu, Wyomingu, Arizoni, Coloradu, i novije vrijeme u Oklahomi. Numic-govornici, prije zvani Plateau Shoshoneans, granaju se na tri grane, to su: Western Numic, Central Numic i Southern Numic.<ref>Ethnologue (16th)
[ { "start": 66, "end": 74, "qid": 12646168, "pageid": 104786, "title": "Shoshonean" }, { "start": 90, "end": 101, "qid": 34073, "pageid": 35809, "title": "Juto-astečki_(jezična_porodica)" }, { "start": 142, "end": 163, "qid": null, "pageid": null, "title": "Great_Salt_Lake_Basin" }, { "start": 186, "end": 192, "qid": 1227, "pageid": 45209, "title": "Nevada" }, { "start": 194, "end": 198, "qid": 829, "pageid": 45238, "title": "Utah" }, { "start": 212, "end": 223, "qid": 99, "pageid": 26430, "title": "Kalifornija" }, { "start": 227, "end": 234, "qid": 824, "pageid": 44553, "title": "Oregon" }, { "start": 236, "end": 241, "qid": 1221, "pageid": 44954, "title": "Idaho" }, { "start": 243, "end": 251, "qid": 1214, "pageid": 45458, "title": "Wyoming" }, { "start": 253, "end": 260, "qid": 816, "pageid": 44696, "title": "Arizona" }, { "start": 262, "end": 270, "qid": 1261, "pageid": 44911, "title": "Colorado" }, { "start": 291, "end": 299, "qid": 1649, "pageid": 44909, "title": "Oklahoma" } ]
4781e601-74c7-40b4-b778-9b944f827f60
Barry_Sonnenfeld
13,955
317,567
null
0
Barry Sonnenfeld je američki filmski producent, redatelj i snimatelj rođen 1. travnja 1953. u New Yorku, gdje je 1978. završio filmsku školu tamošnjeg sveučilišta.
[ { "start": 20, "end": 28, "qid": 30, "pageid": 10349, "title": "SAD" }, { "start": 29, "end": 46, "qid": 3282637, "pageid": 11441, "title": "Filmski_producent" }, { "start": 48, "end": 56, "qid": 2526255, "pageid": 11289, "title": "Redatelj" }, { "start": 59, "end": 68, "qid": 222344, "pageid": 11439, "title": "Snimatelj" }, { "start": 75, "end": 85, "qid": 2510, "pageid": 651, "title": "1._travnja" }, { "start": 86, "end": 91, "qid": 18585, "pageid": 1726, "title": "1953." }, { "start": 94, "end": 103, "qid": 60, "pageid": 20499, "title": "New_York_(grad)" }, { "start": 113, "end": 118, "qid": 2483, "pageid": 1701, "title": "1978." } ]
28b316db-826f-4a6e-9965-564bd3fa2f3d
Barry_Sonnenfeld
13,955
317,567
null
0
Tijekom osamdesetih i 1990. radio je kao snimatelj na četrnaest filmova, te se nakon toga nastavio baviti filmom kao producent i redatelj, a u nekoliko filmova koje je režirao pojavljuje se i u cameo ulozi.
[ { "start": 8, "end": 19, "qid": 34644, "pageid": 6411, "title": "1980-ih" }, { "start": 22, "end": 27, "qid": 2064, "pageid": 1684, "title": "1990." }, { "start": 194, "end": 199, "qid": 191796, "pageid": 13950, "title": "Cameo" } ]
ef520c76-d49d-4c11-8938-03b8517b98be
NGC_1182
178,294
860,933
null
0
NGC 1182 je galaksija u zviježđu Eridan.
[ { "start": 12, "end": 21, "qid": 318, "pageid": 222993, "title": "Galaksija" }, { "start": 24, "end": 32, "qid": 8928, "pageid": 7430, "title": "Zviježđe" }, { "start": 33, "end": 39, "qid": 10433, "pageid": 66113, "title": "Eridan_(zviježđe)" } ]
758eb63a-6b12-4696-8697-3dc394125222
Prva_Ivanova_poslanica
189,122
131,101
null
0
Prva Ivanova poslanica naslov je dvadesete knjige Novoga zavjeta, a ubraja se u katoličke poslanice. Kratica biblijskih knjiga za ovu knjigu: 1Iv.
[ { "start": 50, "end": 64, "qid": 18813, "pageid": 10886, "title": "Novi_zavjet" }, { "start": 80, "end": 99, "qid": 755655, "pageid": 694869, "title": "Katoličke_poslanice" }, { "start": 101, "end": 126, "qid": null, "pageid": null, "title": "Kratica_biblijskih_knjiga" } ]
9fdcdd6a-897b-485f-9825-17b0f04087a5
Prva_Ivanova_poslanica
189,122
131,101
Književna vrsta
0
Ovaj spis nema nijednu od uobičajenih poslaničkih formula. Prva Ivanova poslanica počinje naglo, bez uobičajene uvodne formule ili pozdrava. Može ga se smatrati homilijom koja je namijenjena cijeloj Crkvi ili enciklikom koja je upućena Crkvama Azije. Opažaju se oznake pisma.
[ { "start": 161, "end": 170, "qid": 1250390, "pageid": 577948, "title": "Homilija" }, { "start": 199, "end": 204, "qid": 9592, "pageid": 21217, "title": "Katolička_Crkva" }, { "start": 244, "end": 249, "qid": 210718, "pageid": 288806, "title": "Azija_(rimska_provincija)" } ]
033281a3-2c65-4d9b-b940-5c6774b84f3b
Prva_Ivanova_poslanica
189,122
131,101
Autor
0
230px|lijevo|thumb|"Ljubljeni, ne vjerujte svakom duhu, nego provjeravajte duhove jesu li od Boga, jer su mnogi lažni proroci izišli u svijet." (1 Iv 4,1) Najstariji crkveni pisac koji spominje Prvu Ivanovu jest Polikarp, koji citira 1Iv 4,2-3. Euzebije spominje da je Papija Hierapolski poznavao ovu poslanicu, a znao je za nju i Justin Mučenik. Da ju je napisao Ivan, svjedoče Irenej Lionski, Klement Aleksandrijski, Origen i Dionizije Aleksandrijski. Ona stoji na popisu Muratorijevih kanona, a Sveti Jeronim je zapisao da je Prva Ivanova prihvaćena posvuda. Stoga se u prvoj Crkvi ova poslanica, kao i Evanđelje po Ivanu, pripisivala Sveti Ivan Evanđelist. Neki današnji istraživači ipak niječu da je isti autor četvrtog evanđelja i Prve Ivanove zbog toga što osim sličnosti postoje i mnoge razlike između ova dva spisa. Sljedeća je pretpostavka da je poslanicu napisao neki tajnik. Upotreba tajnika je čest običaj u starini. U ovom slučaju vjerojatno je da je tajnik bio učenik autora poslanice, koji je usvojio njegove misli.
[ { "start": 212, "end": 220, "qid": null, "pageid": null, "title": "Polikarp" }, { "start": 269, "end": 287, "qid": 273053, "pageid": 155721, "title": "Papija_Hierapolski" }, { "start": 331, "end": 345, "qid": 185117, "pageid": 155713, "title": "Justin_Mučenik" }, { "start": 379, "end": 393, "qid": 182123, "pageid": 86450, "title": "Irenej_Lionski" }, { "start": 395, "end": 417, "qid": 188883, "pageid": 155716, "title": "Klement_Aleksandrijski" }, { "start": 419, "end": 425, "qid": 170472, "pageid": 123434, "title": "Origen" }, { "start": 428, "end": 452, "qid": 328736, "pageid": 607571, "title": "Dionizije_Aleksandrijski" }, { "start": 474, "end": 494, "qid": null, "pageid": null, "title": "Muratorijevi_kanoni" }, { "start": 498, "end": 511, "qid": 44248, "pageid": 62485, "title": "Sveti_Jeronim" }, { "start": 606, "end": 624, "qid": 36766, "pageid": 57066, "title": "Evanđelje_po_Ivanu" }, { "start": 638, "end": 659, "qid": 328804, "pageid": 544646, "title": "Sveti_Ivan_Evanđelist" } ]
431e9b2a-1e27-4f96-b0b7-58e17b78e5cb
Prva_Ivanova_poslanica
189,122
131,101
Vrijeme nastanka
0
Najvjerojatnije je da je ovaj tekst nastao u Africi ili Španjolskoj kao alegorijska egzegeza triju svjedoka koje spominje Ivan (duh, voda i krv). Bio je najprije napisan sa strane kao bilješka ili glosa u nekom latinskom rukopisu Prve Ivanove, te je s vremenom ušao u sam tekst. Ne pojavljuje se u rukopisima Vulgate prije 800. godine. Dok se čini da je četvrto evanđelje (koje je usko povezano s ovom poslanicom) u svojoj konačnoj formi nastalo poslije poslanice, poslanica nije nastala mnogo prije. Tako je opravdano pretpostaviti da je nastala potkraj zadnjeg desetljeća prvog stoljeća.
[ { "start": 45, "end": 51, "qid": 15, "pageid": 10930, "title": "Afrika" }, { "start": 56, "end": 67, "qid": 29, "pageid": 6486, "title": "Španjolska" }, { "start": 309, "end": 316, "qid": 131175, "pageid": 306742, "title": "Vulgata" } ]
385e2f10-c5b5-4aff-b7d6-6aa2b339f325
Prva_Ivanova_poslanica
189,122
131,101
Sadržaj
0
230px|lijevo|thumb|"Gledajte koliku nam je ljubav darovao Otac: djeca se Božja zovemo, i jesmo. A svijet nas ne poznaje zato što ne poznaje njega." (1 Iv 3,1) Kratki uvod 1,1-4 podsjeća na uvod u četvrto evanđelje. Autor je svjestan svoga zajedništva s Bog Otac i Isus. Budući da je vidio, čuo i dotaknuo utjelovljenu Riječ, želi da i vjernici prihvaćajući njegovo svjedočanstvo, uzmognu ući u zajedništvo s Ocem i njegovim Sinom, Isusom Kristom. Zatim pisac nastavlja u obliku diptih paralelno razvijati četiri teme, o grijehu, bratskoj ljubavi, bježanju od svijeta, antikrist. U prvoj je slici (1,5-2,28) Bog prikazan kao svijetlo, sasvim Bezgrešni, Sveti. Stoga se i kršćanin mora otarasiti grijeha te živjeti dostojno toga Svjetla. Samo tako može postići i zadržati zajedništvo s Bogom i njegovim Sinom. U drugoj je slici prikazan (2,29-4,6) Bog Otac, koji ljubi i čija djeca trebaju hodati njegovim putevima. Ovdje se naglašava i razrađuje Božansko sinovstvo kršćana. Treći dio (4,7-5,12) dopunjuje prva dva time što pobliže tumači kršćansku dužnost krjepost ljubavi i krjepost vjere te otkriva izvor te ljubavi i vjere. Trebamo ljubiti jer je Bog ljubav. Trebamo vjerovati jer sam Bog svjedoči za svoga Sina. Redak 5,13 podsjeća na zaključak evanđelja (Iv 20,31) i očito znači završetak ove poslanice predstavljajući ujedno njezinu svrhu. Stoga bi 5,14-17 bio dodatak u kojem se preporučuje molitva za grešnike i ukratko iznosi sažetak cijele poslanice.
[ { "start": 253, "end": 261, "qid": 186350, "pageid": 66794, "title": "Bog_Otac" }, { "start": 264, "end": 268, "qid": 302, "pageid": 4733, "title": "Isus" }, { "start": 478, "end": 484, "qid": 475476, "pageid": 520087, "title": "Diptih" }, { "start": 568, "end": 577, "qid": 174546, "pageid": 12128, "title": "Antikrist" }, { "start": 1055, "end": 1071, "qid": null, "pageid": null, "title": "Krjepost_ljubavi" }, { "start": 1074, "end": 1088, "qid": null, "pageid": null, "title": "Krjepost_vjere" } ]
7a6dbbd1-2a7c-4cc8-b37f-cef63df109f7
Prva_Ivanova_poslanica
189,122
131,101
Teologija/ Poruka knjige
0
Povod je poslanici djelovanje lažnih učitelja pa Ivan piše da im se suprotstavi. On zna da njegovi čitaoci poznaju istinu i ustvari su odbacili lažne proroke (2,20.27; 4,4) pa je njegova poruka u poslanici pozitivna. Raskrinkava lažne učitelje (2,18.28; 4,1.6) kao ljude koji su nekoć pripadali kršćanskoj zajednici, iako nikada nisu poznavali njen duh (2,19.22-23; 4,1). Na kraju jasno pokazuje što mu je bio cilj: „ To napisah vama koji vjerujete u Ime Sina Božjega da znate da imate život vječni.“ (5,13). Svjedok je koji svjedoči pa je poslanica njegova oporuka učenicima. Pokazujući na izvjesne opasnosti i unoseći u svoju poslanicu elemente nagovora pisac pokazuje da je jedini uspješni način suprotstavljanja zabludi iznošenje ideala po kojem će ljudi živjeti, podsjećanje na lik utjelovljenog Sina Božjeg.
[]
c3deecfa-d22e-4f25-bc07-55bae61d9fa9
SuSE
19,324
10,513,863
null
0
2004. godine openSUSE je kupila poznata američka tvrtka Novell.
[ { "start": 0, "end": 5, "qid": 2014, "pageid": 1672, "title": "2004." }, { "start": 56, "end": 62, "qid": null, "pageid": null, "title": "Novell" } ]
adbf9e98-4ba4-4914-8a3b-602a8e9f4b33
SuSE
19,324
10,513,863
Vanjske poveznice
0
Дистрибутивы SUSE Linux
[]
f70839e5-5f95-40ed-9861-cba4871e3a00
Q_tko?
223,801
653,011
null
0
Q tko? (eng. Q Who?) šesnaesta je epizoda druge sezone američke znanstveno-fantastične serije Zvjezdane staze: Nova generacija. U epizodi se prvi put pojavljuje Borg, vrsta kiborga koja će ubuduće predstavljati jednog od najopasnijih neprijatelja Federacije.
[ { "start": 8, "end": 12, "qid": 1860, "pageid": 17145, "title": "Engleski_jezik" }, { "start": 55, "end": 63, "qid": 30, "pageid": 10349, "title": "SAD" }, { "start": 64, "end": 86, "qid": 24925, "pageid": 7500, "title": "Znanstvena_fantastika" }, { "start": 94, "end": 126, "qid": 16290, "pageid": 141224, "title": "Zvjezdane_staze:_Nova_generacija" }, { "start": 161, "end": 165, "qid": 220652, "pageid": 100162, "title": "Borg" }, { "start": 173, "end": 180, "qid": 235799, "pageid": 162374, "title": "Kiborg" }, { "start": 247, "end": 257, "qid": 1110, "pageid": 211301, "title": "UFP" } ]
415c8f52-ebcb-4b09-b10c-657a472397f8
Q_tko?
223,801
653,011
Radnja
0
Nakon što ga kapetan Picard odbije primiti kao člana posade, Q baca Enterprise na drugu stranu galaksije. Ubrzo nakon dolaska u neistraženi dio svemira, Enterprise se susretne s tuđinskim brodom. Iznenada se dva tuđinca - dijelom organska, a dijelom umjetna bića pojave u brodskoj strojarnici. Da stvari budu gore, Enterpriseova je obrana nemoćna protiv tih moćnih tuđinaca, koji počinju "izvlačiti" podatke s brodskih računala.<br> Proučivši brodske oslabljene obrambene sposobnosti, tuđinski (borgovski) brod zatraži predaju Enterprisea. Kada Picard to odbije, uslijedi kratka ali oštra bitka, koja oba broda ostavi teško oštećena i 18 mrtvih članova posade Enterprisea. Očajno želeći naučiti više o tom prividno nepobjedivom neprijatelju, Picard pošalje ekipu da istraži borgovski brod, kojeg nadzire Kolektivna Svijest, a ne individualni vođa.<br> Kad Data izvijesti kako je Borg zauzet popravljanjem svog broda, Picard naredi ekipi da se teleportiraju nazad, tako da Enterprise može pobjeći dok je Borg još uvijek neaktivan. Međutim, odmah nakon što je Enterprise krenuo kreće za njim je krenula i borgovska kocka.
[ { "start": 21, "end": 27, "qid": 16276, "pageid": 194652, "title": "Jean-Luc_Picard" }, { "start": 61, "end": 62, "qid": null, "pageid": null, "title": "Q_(Zvjezdane_staze)" }, { "start": 68, "end": 78, "qid": null, "pageid": null, "title": "USS_Enterprise_(NCC-1701-D)" }, { "start": 95, "end": 104, "qid": 318, "pageid": 222993, "title": "Galaksija" }, { "start": 144, "end": 151, "qid": 1, "pageid": 1640, "title": "Svemir" }, { "start": 495, "end": 504, "qid": null, "pageid": null, "title": "Dodatak:Popis_vrsta_u_Zvjezdanim_stazama" }, { "start": 856, "end": 860, "qid": 22983, "pageid": 218440, "title": "Data" } ]
7a119f07-3dee-4e24-ba8d-ba9169db295a
Rene_Russo
13,956
229,612
null
0
Rene Russo (Burbank, 17. veljače 1954.), američka filmska glumica.
[ { "start": 12, "end": 19, "qid": 39561, "pageid": 212396, "title": "Burbank" }, { "start": 21, "end": 32, "qid": 2341, "pageid": 529, "title": "17._veljače" }, { "start": 33, "end": 38, "qid": 18581, "pageid": 1725, "title": "1954." }, { "start": 41, "end": 49, "qid": 30, "pageid": 10349, "title": "SAD" } ]
e6b45563-b0be-4da9-8f87-3b3f3c633dd3
Rene_Russo
13,956
229,612
null
0
Od poznatijih filmova u kojima je glumila mogu se izdvojiti treći i četvrti nastavak serijala Smrtonosno oružje, Uhvatite maloga, Otkupnina, Totalna zbrka i Showtime.
[ { "start": 14, "end": 21, "qid": 11424, "pageid": 4675, "title": "Film" }, { "start": 94, "end": 111, "qid": 462447, "pageid": 100630, "title": "Smrtonosno_oružje" }, { "start": 113, "end": 128, "qid": 261923, "pageid": 13368, "title": "Uhvatite_maloga" }, { "start": 130, "end": 139, "qid": null, "pageid": null, "title": "Otkupnina_(1996)" }, { "start": 141, "end": 154, "qid": null, "pageid": null, "title": "Totalna_zbrka_(2002)" }, { "start": 157, "end": 165, "qid": 1091168, "pageid": 268510, "title": "Showtime_(2002.)" } ]
6a18a6a6-ff6c-4f8f-83f3-e678448ecf9b
Čunovo
157,353
341,724
null
0
Čunovo (njemački: Sarndorf, mađarski: Dunacsún) je gradska četvrt u Bratislavi.
[ { "start": 8, "end": 16, "qid": 188, "pageid": 23278, "title": "Njemački" }, { "start": 28, "end": 36, "qid": 9067, "pageid": 30322, "title": "Mađarski" }, { "start": 51, "end": 65, "qid": null, "pageid": null, "title": "Gradske_četvrti_Bratislave" }, { "start": 68, "end": 78, "qid": 1780, "pageid": 23990, "title": "Bratislava" } ]
b8b4ddf3-a8f9-4c62-8361-3aa78fc1594d
Čunovo
157,353
341,724
null
0
Mjesto je prvi put spomenuto 1232. pod imenom Chun. U 16. stoljeću ovdje se naseljavaju Hrvati koji bježe pred najezdom Turaka. Sve do 1947., Čunovo je zajedno s Hrvatskim Jandrofom i Rosvarom bilo dio Mađarske, nakon čega su ta mjesta postala dio Čehoslovačke. Ovo naselje je službeno postalo dio Bratislave 1. siječnja 1972. godine. Još i danas neki stanovnici govore hrvatskim jezikom, a ovdje djeluje i hrvatsko kulturno društvo.
[ { "start": 29, "end": 34, "qid": null, "pageid": null, "title": "1232." }, { "start": 88, "end": 94, "qid": 167420, "pageid": 4870, "title": "Hrvati" }, { "start": 135, "end": 140, "qid": 5263, "pageid": 1732, "title": "1947." }, { "start": 162, "end": 181, "qid": 1055697, "pageid": 154461, "title": "Hrvatski_Jandrof" }, { "start": 184, "end": 192, "qid": 1091791, "pageid": 165340, "title": "Rosvar" }, { "start": 202, "end": 210, "qid": 28, "pageid": 5986, "title": "Mađarska" }, { "start": 248, "end": 260, "qid": 33946, "pageid": 21585, "title": "Čehoslovačka" }, { "start": 309, "end": 320, "qid": 2150, "pageid": 394, "title": "1._siječnja" }, { "start": 321, "end": 326, "qid": 2476, "pageid": 1707, "title": "1972." }, { "start": 370, "end": 387, "qid": 6654, "pageid": 6061, "title": "Hrvatski" } ]
3c7c168a-fb81-44c8-a83f-0f9f5f31fb38
NGC_1094
178,293
1,041,483
null
0
NGC 1094 je galaksija u zviježđu Kit.
[ { "start": 12, "end": 21, "qid": 318, "pageid": 222993, "title": "Galaksija" }, { "start": 24, "end": 32, "qid": 8928, "pageid": 7430, "title": "Zviježđe" }, { "start": 33, "end": 36, "qid": 8839, "pageid": 65866, "title": "Kit_(zviježđe)" } ]
f754b857-e40b-4824-8888-8677883be0a2
Prašina_s_puta
189,118
12,640,321
null
0
Prašina s puta peti je studijski album splitske glazbenice Meri Cetinić, kojeg 1983. godine objavljuje diskografska kuća Jugoton.
[ { "start": 23, "end": 38, "qid": 482994, "pageid": 134089, "title": "Album" }, { "start": 39, "end": 47, "qid": 1663, "pageid": 4623, "title": "Split" }, { "start": 48, "end": 58, "qid": 639669, "pageid": 110038, "title": "Glazbenik" }, { "start": 59, "end": 71, "qid": 1254329, "pageid": 122151, "title": "Meri_Cetinić" }, { "start": 79, "end": 84, "qid": 2434, "pageid": 1696, "title": "1983." }, { "start": 103, "end": 120, "qid": 273057, "pageid": 279804, "title": "Diskografija" }, { "start": 121, "end": 128, "qid": 1094430, "pageid": 147410, "title": "Jugoton" } ]
170a5a7b-68ed-45ec-90e7-6e63908a85a6
Prašina_s_puta
189,118
12,640,321
null
0
Materijal za album sniman je u studiju "Antesonic", Arnhem, Nizozemska. Producent, aranžer i snimatelj bio je Ante Cetinić. Album je postigao zlatnu nakladu i 1984. godine proglašen je albumom godine za najboljeg ženskog izvođača na području bivše Jugoslavije.
[ { "start": 52, "end": 58, "qid": 1310, "pageid": 155132, "title": "Arnhem" }, { "start": 60, "end": 70, "qid": 55, "pageid": 11465, "title": "Nizozemska" }, { "start": 72, "end": 81, "qid": 76172599, "pageid": 310049, "title": "Producent" }, { "start": 159, "end": 164, "qid": 2432, "pageid": 1695, "title": "1984." }, { "start": 242, "end": 259, "qid": 83286, "pageid": 11591, "title": "SFRJ" } ]
b52b469c-fc98-4a48-8996-85cf74d46656
Prašina_s_puta
189,118
12,640,321
Hitovi s albuma
0
Najveći hitovi s ovog albuma bila je naslovna pjesma, odnosno singl "Prašina s puta", koja je u jesen 1983. završila na #1 prodaje, a hit sa Splita 1983. godine "Živjela ljubav" objavljen kao singl završila je na #12 prodaje.
[]
55d9e6da-c379-487c-a744-9b6689cab2e9
Argentinska_Primera_División_2005./06.
41,503
1,153,926
Ishod
0
U Kup Libertadores idu:
[]
bebc43d0-f4a6-44ae-8ab0-975e32a092f2
Argentinska_Primera_División_2005./06.
41,503
1,153,926
Ishod
0
Iz lige izravno ispadaju (u Primeru B Nacional), "Instituto" i "Tiro Federal". <br> Za opstanak su razigravali "Argentinos Juniors" i "Olimpo de Bahia Blanca" s "Huracánom" i "Belgranom", štujući niz; "Argentinos Juniorsi" su ostali nakon dvije neriješene utakmice, "Olimpo" je ispao nakon dva poraza.
[ { "start": 28, "end": 46, "qid": null, "pageid": null, "title": "Primera_B_Nacional_Argentina" }, { "start": 162, "end": 171, "qid": null, "pageid": null, "title": "Club_Atlético_Huracán" }, { "start": 176, "end": 185, "qid": null, "pageid": null, "title": "Club_Atlético_Belgrano_de_Córdoba" } ]
fd7f90e1-fc63-4a90-8624-2484c9e8dd3e
Kljunasti_kitovi
41,496
193,106
null
0
Kljunasti kitovi (lat. Ziphiidae) su jedna od porodica kitova zubana. Iako ova porodica ima čak devetnaest vrsta, pa je prema tome vrstama najbrojnija porodica nakon oceanskih dupina u redu kitova, o njoj je vrlo malo toga poznato. Tako je zato što vrlo rijetko dolaze u blizinu obale. Mnoge vrste su opisane tek u najnovije vrijeme.
[ { "start": 18, "end": 21, "qid": 397, "pageid": 11884, "title": "Latinski_jezik" }, { "start": 55, "end": 68, "qid": 144144, "pageid": 41445, "title": "Kitovi_zubani" }, { "start": 166, "end": 182, "qid": 215760, "pageid": 41680, "title": "Oceanski_dupini" }, { "start": 190, "end": 196, "qid": 160, "pageid": 23662, "title": "Kitovi" }, { "start": 279, "end": 284, "qid": 93352, "pageid": 84990, "title": "Obala" } ]
83fd1704-e027-4be4-ac48-9aade37b0b57
Kljunasti_kitovi
41,496
193,106
Anatomija
0
Ove životinje su dobile ime po svojoj izduženoj "njušci" koja ju razlikuje od ostalih kitova. Kod nekih vrsta, kao kod oceanskih dupina, glava prelazi ravno u njušku dok se kod drugih njuška markantno nadovezuje na glavu, na način koji liči na kljun kod ptica. Veličina ovih vrsta kreće se od 4 do 13 metara.
[ { "start": 4, "end": 13, "qid": 729, "pageid": 28287, "title": "Životinja" }, { "start": 86, "end": 92, "qid": 160, "pageid": 23662, "title": "Kitovi" }, { "start": 119, "end": 135, "qid": 215760, "pageid": 41680, "title": "Oceanski_dupini" }, { "start": 244, "end": 249, "qid": 31528, "pageid": 40998, "title": "Kljun" }, { "start": 254, "end": 259, "qid": 5113, "pageid": 31350, "title": "Ptice" } ]
441e69c3-fd30-4403-a3fb-3f2859aa40eb
Kljunasti_kitovi
41,496
193,106
Anatomija
0
Ovi kitovi obično imaju u donjoj čeljusti dva ili četiri zuba, dok ih u gornjoj čeljusti uopće nemaju. Samo Shepherdov kit ima u gornjoj čeljusti sitne, efikasne zube. Suprotno tome, kod nekih vrsta samo mužjaci imaju par zubi koji podsjećaju na kljove. Koriste ih u međusobnim borbama, što potvrđuju ožiljci na njihovim tijelima. Kod roda Mesoplodon te "kljove" mogu poprimiti vrlo bizarni oblik, kao kod Mesoplodon layardii čiji su zubi preko "kljuna" savijeni prema unutra i ograničavaju mu usni otvor.
[ { "start": 33, "end": 41, "qid": 180284, "pageid": 627302, "title": "Čeljust" }, { "start": 57, "end": 61, "qid": 561, "pageid": 39375, "title": "Zub" }, { "start": 246, "end": 252, "qid": 185635, "pageid": 42533, "title": "Kljova" }, { "start": 340, "end": 350, "qid": null, "pageid": null, "title": "Mesoplodon" } ]
65041539-ae95-4c49-9e43-98a7fa4c1086
Kljunasti_kitovi
41,496
193,106
Način života
0
Kljunasti kitovi žive na otvorenom moru i nastanjuju sve oceane. Hrane se pretežno glavonošcima (teutofagija), koje love na otvorenom moru na način da jezikom stvaraju podtlak i tako naprosto usisaju glavonošce. U lovu rone vrlo duboko (dokazano 1.000m) i dugo, do 80 minuta.
[ { "start": 57, "end": 63, "qid": 9430, "pageid": 15441, "title": "Ocean" }, { "start": 83, "end": 95, "qid": 128257, "pageid": 48038, "title": "Glavonošci" }, { "start": 97, "end": 108, "qid": null, "pageid": null, "title": "Teutofagija" }, { "start": 151, "end": 158, "qid": 315, "pageid": 1621, "title": "Jezik" }, { "start": 171, "end": 175, "qid": 39552, "pageid": 7318, "title": "Tlak" }, { "start": 251, "end": 252, "qid": 11573, "pageid": 11889, "title": "Metar" } ]
1306554f-7e09-4d28-874f-5053a5d5b16b
Kljunasti_kitovi
41,496
193,106
Način života
0
O ponašanju velikog broja vrsta je jako malo poznato, jer ih se na moru rijetko sreće. Značajan izvor informacija su najčešće naplavljena mrtva tijela ovih kitova. Najbolje su istražene samo one vrste koje se još uvijek love.
[ { "start": 220, "end": 224, "qid": 42767, "pageid": 25027, "title": "Kitolov" } ]
a84b7127-9a23-4777-b03a-8207876a693a
Kljunasti_kitovi
41,496
193,106
Utjecaj čovjeka
0
Osim rodova koji se love, utjecaj čovjeka na populaciju kitova zubana je beznačajan. Međutim, rastuću opasnost predstavljaju otrovne kemikalije koje sve više zagađuju svjetska mora, kao i sve veće količine plastičnog otpada koji završava u morima.
[ { "start": 34, "end": 41, "qid": 5, "pageid": 6404, "title": "Čovjek" }, { "start": 133, "end": 143, "qid": 2329, "pageid": 74, "title": "Kemija" }, { "start": 206, "end": 216, "qid": 11474, "pageid": 84496, "title": "Plastika" } ]
d8cedbff-2458-4be5-95c7-9d9323e9a834
Kljunasti_kitovi
41,496
193,106
Evolucija
0
Čini se, da kljunasti kitovi nemaju bližih srodnika među kitovima zubanima. Dokazani su fosili ove porodice od miocena, što ih čini vrlo starom porodicom kitova zubana.
[ { "start": 57, "end": 74, "qid": 144144, "pageid": 41445, "title": "Kitovi_zubani" }, { "start": 88, "end": 94, "qid": 40614, "pageid": 11141, "title": "Fosil" }, { "start": 111, "end": 118, "qid": 76267, "pageid": 315817, "title": "Miocen" } ]
c944f752-29fe-473b-9d22-3ed7a3c76d2b
Kljunasti_kitovi
41,496
193,106
Klasifikacija
0
Još uvijek se nalaze dokazi o postojanju novih vrsta i opisuje ih se. Longmanov kljunasti kit, često navođen pod višeznačnim lat. nazivom Pacifički kljunasti kit, bio je poznat samo na temelju dvije naplavljene lubanje, jedna u Australiji a druga u Istočnoj Africi. Na japansku obalu je 2002. naplavljen jedan kit, za kojeg se vjerovalo da je riječ o toj dugo vremena tajanstvenoj vrsti. Iako to neki stručnjaci još uvijek osporavaju, većina zoologa vjeruje da se radi o prvom ikada nađenom kompletnom primjerku upravo vrste Longmanovog kljunastog kita.
[ { "start": 125, "end": 129, "qid": 397, "pageid": 11884, "title": "Latinski_jezik" }, { "start": 211, "end": 218, "qid": 13147, "pageid": 506542, "title": "Lubanja" }, { "start": 228, "end": 238, "qid": 408, "pageid": 12209, "title": "Australija" }, { "start": 249, "end": 264, "qid": 27407, "pageid": 32956, "title": "Istočna_Afrika" }, { "start": 269, "end": 277, "qid": 17, "pageid": 7180, "title": "Japan" }, { "start": 287, "end": 292, "qid": 1987, "pageid": 1671, "title": "2002." }, { "start": 442, "end": 449, "qid": 431, "pageid": 10690, "title": "Zoologija" } ]
b9197a0e-bf65-49e3-9888-2ba68b6523b9
T._J._Guidarelli
233,034
2,383,320
null
0
Thomas Jason Guidarelli, jednostavnije T. J. Guidarelli (, 27. siječnja 1977.) američki je profesionalni hokejaš na ledu. Igra na poziciji centra, a trenutačno je član hrvatskog KHL Medveščaka koji se natječe u EBEL-u.
[ { "start": 59, "end": 71, "qid": 2284, "pageid": 471, "title": "27._siječnja" }, { "start": 72, "end": 77, "qid": 2481, "pageid": 1702, "title": "1977." }, { "start": 79, "end": 87, "qid": 30, "pageid": 10349, "title": "SAD" }, { "start": 105, "end": 120, "qid": 41466, "pageid": 41508, "title": "Hokej_na_ledu" }, { "start": 139, "end": 145, "qid": null, "pageid": null, "title": "Centar_(hokej_na_ledu)" }, { "start": 178, "end": 192, "qid": 1464091, "pageid": 71637, "title": "Klub_hokeja_na_ledu_Medveščak" }, { "start": 211, "end": 217, "qid": 301660, "pageid": 250373, "title": "Austrijska_hokejaška_liga" } ]
b0f07735-952c-49fa-a1f3-60ae6d26e20f
T._J._Guidarelli
233,034
2,383,320
Karijera
0
mini|lijevo|150px|Guidarelli u dresu Medveščaka.
[]
d6b40a58-0dd0-4be6-9738-50bd9d047a7b
T._J._Guidarelli
233,034
2,383,320
Privatni život
0
Guidarelli od dolaska u Zagreb, živi na Trešnjevci s djevojkom Sarom. Ona je diplomirana kemičarka, dok je T. J. završio marketing i menadžment na sveučilištu Mankato u rodnoj Minnesoti.
[ { "start": 24, "end": 30, "qid": 1435, "pageid": 5903, "title": "Zagreb" }, { "start": 40, "end": 50, "qid": 3443873, "pageid": 128371, "title": "Trešnjevka" }, { "start": 176, "end": 185, "qid": 1527, "pageid": 45205, "title": "Minnesota" } ]
417c5d72-8d1e-4278-96db-1202d8907cdd
T._J._Guidarelli
233,034
2,383,320
Statistika karijere
0
<small>Bilješka: OU = odigrane utakmice, G = gol, A = asistencija, Bod = bodovi, +/- = plus/minus, KM = kaznene minute, GV = gol s igračem više, GM = gol s igračem manje, GO = gol odluke</small>
[]
1e75636c-c555-4630-95d0-bb2538cff945
Južna_Afrika_(razdvojba)
32,982
7,565,363
null
0
Južna Afrika može značiti:
[]
5a1154cc-5074-4208-8b78-cb027be53417
Mabel_Strickland
537,546
59,966
Životopis
0
Strickland je kći Sir Geralda Stricklanda (kasnije Lord Strickland), premijera Malte, i Lady Edeline Sackville.<ref>Životopis M. Strickland, pristupljeno 29. ožujka 2015. Godine 1935. postala je urednik "The Times of Malta" i "Il Berqa". Kroz svoje političko djelovanje, uvijek uvijek se borila za slobodu medija te je njegovala odnose Malte s Velikom Britanijom.
[ { "start": 178, "end": 183, "qid": 18658, "pageid": 1744, "title": "1935." }, { "start": 336, "end": 341, "qid": 233, "pageid": 11472, "title": "Malta" } ]
7b81b591-8523-4b65-9f73-22ebe3c4ff50
Mabel_Strickland
537,546
59,966
Životopis
0
Mabel Strickland je bila od milja poznata i kao "Miss Mabel" kao i "The Queen of Malta". Nije se nikada udavala. Umrla je 29. studenog 1988. godine i pokopana je u obiteljskoj grobnici u Mdini.
[ { "start": 122, "end": 134, "qid": 3016, "pageid": 659248, "title": "29._studenog" }, { "start": 187, "end": 192, "qid": 207277, "pageid": 247774, "title": "Mdina" } ]
0d402185-b94d-46e2-8f21-bec5ca98422a
NGC_1268
178,295
1,042,502
null
0
NGC 1268 je galaksija u zviježđu Perzej.
[ { "start": 12, "end": 21, "qid": 318, "pageid": 222993, "title": "Galaksija" }, { "start": 24, "end": 32, "qid": 8928, "pageid": 7430, "title": "Zviježđe" }, { "start": 33, "end": 39, "qid": 10511, "pageid": 65305, "title": "Perzej_(zviježđe)" } ]
b48b4e1b-d59d-487a-9aae-8d8f2005079a
Parnasovstvo
504,113
335,652
null
0
Parnasovstvo je dobilo ime po Parnasu, mitološkom brijegu muza, čime pjesnici ovog stila ističu svoju povezanost s antikom. Vremenski prethodi simbolizmu, ali strogo uzevši, parnasovstvo i nije moderna stilska orijentacija. Međutim, neki su simbolisti počinjali kao parnasovci, a u jugoslovenskoj i hrvatskoj književnosti, parnasovstvo je bilo važna odlika pjesnika iz tog vremena moderne. Sredinom prošlog vijeka, paralelno s realizmom i nešto prije prije prvih simbolista, grupa francuskih pjesnika surađivala je na zajedničkim zbirkama pjesama, objavljenim 1866., 1869. i 1876. pod nazivom Suvremeni Parnas ("Le Parnasse contemporain"). Ovi pjesnici, Theofil Rothe, Theodore de Banville, Leconte de Lisle, Sully Prudon i dr., vide u umjetnosti cilj svoga postojanja, ona im je smisao života i čini čišću i uzvišeniju stvarnost.
[ { "start": 30, "end": 37, "qid": 105261, "pageid": 208421, "title": "Parnas" }, { "start": 463, "end": 473, "qid": 164800, "pageid": 69977, "title": "Simbolizam" }, { "start": 691, "end": 707, "qid": 309704, "pageid": 35881, "title": "Leconte_de_Lisle" } ]
71eb587b-ff05-43a7-bb42-07e2e7c5c24f
Parnasovstvo
504,113
335,652
null
0
Oni su veliki protivnici svake utilitarnosti poezije. Zalažu se da poezija bude bezlična, objektivna, hladna, uzvišena i veliki značaj daju savršenstvu forme. Iz vanjskog svijeta, kao dekor za svoje pjesme, zanimaju ih : antičko doba i teme iz povijesti i mitologije, kao i egzotična priroda. Iako su se razlikovali jedni od drugih u ciljevima, ipak ih je spajala težnja za jasnim i čistim formama.
[]
50863f96-5a93-421f-937b-6343659c61a3
Parnasovstvo
504,113
335,652
Odlike
0
Škola predstavlja reakciju protiv romantičarskog sentimentalizma i realističke utilitarnosti. Parnasovci su slijedili doktrinu larpurlartizma, koju su promovirali Charles Baudelaire i Théophile Gautier. Izraz ove poezije je depersonaliziran i hladan, njeguje se kult forme (nasuprot sadržaju), teži se ka odvajanju umjetnosti od socijalnih problema i politike. Jedini cilj umjetnosti je njegovanje lijepog. Gautier u svojoj programskoj pjesmi „Umjetnost“ (1857) lijepo u pjesmi shvaća kao savršenstvo forme. Stoga se kao prvi cilj stavlja usavršavanje pjesničkoga zanata po ugledu na likovne umjetnosti. Zahvaljujući eksperimentiranju s formom, posebice sa stihom i metrom, parnasovci su zaslužni za uvođenje novih pjesničkih oblika, a ponajviše za afirmaciju soneta.
[ { "start": 127, "end": 141, "qid": 772046, "pageid": 40274, "title": "Larpurlartizam" }, { "start": 163, "end": 181, "qid": 501, "pageid": 18757, "title": "Charles_Baudelaire" }, { "start": 184, "end": 201, "qid": 183713, "pageid": 183125, "title": "Théophile_Gautier" } ]
997894b8-81b5-42ce-897e-2b882d14371b
Parnasovstvo
504,113
335,652
Odlike
0
U sadržajnome smislu u početku su se koristili temama iz suvremenog života (pejsažne, mitološke i povijesne), a poslije su počeli svoju inspiraciju pronalaziti u mitologiji, epovima, sagama egzotičnih zemalja i prošlih civilizacija, posebno Indije i stare Grčke.
[ { "start": 162, "end": 172, "qid": 9134, "pageid": 2160, "title": "Mitologija" }, { "start": 174, "end": 181, "qid": 1097273, "pageid": 27339, "title": "Epika" } ]
bc49a908-9614-4ff8-935d-503fc04780e9
Parnasovstvo
504,113
335,652
Odlike
0
Snažno su utjecali i na simboliste Mallarmea i Verlainea koji su i sami započeli književni rad kao parnasovci.
[]
a89ae0fb-8cde-43ee-8ffa-3459f3aab59c
Parnasovstvo
504,113
335,652
Odlike
0
Pjesništvo parnasovaca teži čistoj umjetnosti radi nje same. Pjesništvo je, kao što je prethodno već rečeno, oslobođeno osjećajnosti i pjesnikove subjektivnosti pa se od pjesnika zahtijeva da sastavlja objektivne pjesme te njeguje klasičnu besprijekornost stiha i izraza.
[]
6ee816b0-f55a-4182-bd75-18a21bfb81af
Balmorhea_(Teksas)
477,952
980,320
null
0
Balmorhea je grad u američkoj saveznoj državi Teksas. Prema popisu stanovništva iz 2010. u njemu je živjelo 479 stanovnika.<ref>
[ { "start": 13, "end": 17, "qid": 515, "pageid": 6868, "title": "Grad" }, { "start": 20, "end": 29, "qid": 30, "pageid": 10354, "title": "Sjedinjene_Američke_Države" }, { "start": 46, "end": 52, "qid": 1439, "pageid": 39546, "title": "Teksas" } ]
d87b396d-2e42-4d6c-a135-ae355d330a39
Prugasta_mitra
513,604
6,882,353
null
0
Prugasta mitra (Mitra zonata) jedna od tri vrste zaštićenih morskih puževa u Jadranu. Najviše ga ima uz središnji dio istočne obale, a postojbina mu je sve od Rovinja do Cavtata.
[ { "start": 60, "end": 74, "qid": 4867740, "pageid": 48040, "title": "Puževi" }, { "start": 77, "end": 84, "qid": 13924, "pageid": 198312, "title": "Jadran" }, { "start": 159, "end": 166, "qid": 5316, "pageid": 14473, "title": "Rovinj" }, { "start": 170, "end": 177, "qid": 221350, "pageid": 34283, "title": "Cavtat" } ]
e70e0119-7904-4f56-a0f5-6b66fa2886ce
Prugasta_mitra
513,604
6,882,353
null
0
Vrstu je prvi opisao Marryat 1818. godine. Prugasta mitra pripada porodici Mitridae.
[ { "start": 75, "end": 83, "qid": null, "pageid": null, "title": "Mitridae" } ]
f0be86c6-6d06-421d-95d4-8545b4355ae8
Hugh_Grant
81,856
163,286
null
0
Hugh John Mungo Grant (London, 9. rujna 1960.), britanski filmski glumac.
[ { "start": 23, "end": 29, "qid": 84, "pageid": 15955, "title": "London" }, { "start": 31, "end": 39, "qid": 2856, "pageid": 1599, "title": "9._rujna" }, { "start": 40, "end": 45, "qid": 3754, "pageid": 1719, "title": "1960." }, { "start": 66, "end": 72, "qid": 33999, "pageid": 14208, "title": "Glumac" } ]
4e54348c-57a5-4bac-a899-2e3d1557d65e
Hugh_Grant
81,856
163,286
null
0
Njegov brat James živi na Manhattanu. Na filmu debitira 1982. godine. Godine 1985. dolazi i na televiziju. Postao je poznat 1994. ulogom u filmu "Četiri vjenčanja i sprovod".
[ { "start": 26, "end": 36, "qid": 11299, "pageid": 31946, "title": "Manhattan" }, { "start": 41, "end": 46, "qid": 11424, "pageid": 4675, "title": "Film" }, { "start": 56, "end": 61, "qid": 2436, "pageid": 1697, "title": "1982." }, { "start": 77, "end": 82, "qid": 2431, "pageid": 1694, "title": "1985." }, { "start": 124, "end": 129, "qid": 2067, "pageid": 1688, "title": "1994." }, { "start": 146, "end": 172, "qid": null, "pageid": null, "title": "Četiri_vjenčanja_i_sprovod" } ]
b0b4ecd9-7b0c-41a2-a7af-c508a1b5a5fe
Hugh_Grant
81,856
163,286
null
0
Ne glumi sve do 1999. kada snima film "Ja u ljubav vjerujem", gdje mu je partnerica bila Julia Roberts. Glumio je u oba filma o Bridget Jones, a veliki hit bio je i film "Zapravo ljubav" iz 2003. godine. Jedan od novijih projekata mu je film "American Dreamz".
[ { "start": 16, "end": 21, "qid": 2091, "pageid": 1682, "title": "1999." }, { "start": 39, "end": 59, "qid": null, "pageid": null, "title": "Ja_u_ljubav_vjerujem" }, { "start": 89, "end": 102, "qid": 40523, "pageid": 60102, "title": "Julia_Roberts" }, { "start": 171, "end": 185, "qid": 190588, "pageid": 126516, "title": "Zapravo_ljubav" } ]
6369eaa1-ff7f-4184-bc06-000c09826a08
Elektrolitički_plin
344,240
506,266
null
0
mini|desno|300px|[[Plamenik za obradu i taljenje metala koji koristi mješavinu vodika i kisika.]]
[ { "start": 31, "end": 55, "qid": 953045, "pageid": 332113, "title": "Obrada_metala" } ]
f5e3efe9-f4a0-484b-897c-e1294b4a8a7c
Elektrolitički_plin
344,240
506,266
null
0
Plin praskavac je mješavina vodika i kisika u volumnom omjeru 2:1. U slučaju zapaljenja pri standardnoj temperaturi i tlaku ova smjesa detonira, oslobađajući pri tome vodenu paru i energiju u iznosu od 241,8 kJ za svaki utrošeni mol vodika.
[ { "start": 28, "end": 34, "qid": 556, "pageid": 6213, "title": "Vodik" }, { "start": 37, "end": 43, "qid": 629, "pageid": 7101, "title": "Kisik" }, { "start": 77, "end": 87, "qid": 133235, "pageid": 302125, "title": "Gorenje" }, { "start": 92, "end": 123, "qid": 102145, "pageid": 214849, "title": "Standardni_tlak_i_temperatura" }, { "start": 167, "end": 178, "qid": 190120, "pageid": 294078, "title": "Vodena_para" }, { "start": 181, "end": 189, "qid": 11379, "pageid": 6179, "title": "Energija" }, { "start": 208, "end": 210, "qid": 25269, "pageid": 48946, "title": "Džul" }, { "start": 229, "end": 232, "qid": 41509, "pageid": 7322, "title": "Mol_(mjerna_jedinica)" } ]
c214e3a4-1625-4f53-ab9f-bcb489f2ebdd
Elektrolitički_plin
344,240
506,266
null
0
Eksplozija je u ovom slučaju ekstremno brza kemijska reakcija spajanja vodika i kisika u vodu (vodenu paru) uz oslobađanje razmjerno velike količine energije.
[ { "start": 0, "end": 10, "qid": 179057, "pageid": 143834, "title": "Eksplozija" }, { "start": 89, "end": 93, "qid": 283, "pageid": 7099, "title": "Voda" }, { "start": 95, "end": 106, "qid": 190120, "pageid": 294078, "title": "Vodena_para" } ]
dd10046a-22f9-4147-8ffa-1ee84b87367c
Elektrolitički_plin
344,240
506,266
Svojstva
0
Ova smjesa plinova nema miris ni okus. Do spontanog samozapaljenja dolazi pri oko 570 °C, s minimalnom energijom iskre od oko 20 μJ. Kod standardnog tlaka i temperature smjese različitih udjela vodika i kisika mogu gorjeti kada je volumni udjel vodika 4-95%.
[ { "start": 86, "end": 88, "qid": 25267, "pageid": 487905, "title": "Celzijev_stupanj" }, { "start": 129, "end": 131, "qid": 25269, "pageid": 48946, "title": "Džul" }, { "start": 194, "end": 200, "qid": 556, "pageid": 6213, "title": "Vodik" } ]
86fa6726-e023-44e3-ac26-0f08afd0a9af
Elektrolitički_plin
344,240
506,266
Dobivanje
0
Može se dobiti elektrolizom vode bez razdvajanja plinova s obiju elektroda ili miješanjem odvojenih plinova iz spremnika.
[ { "start": 15, "end": 27, "qid": 64403, "pageid": 58029, "title": "Elektroliza" }, { "start": 65, "end": 74, "qid": 97353311, "pageid": 529690, "title": "Elektroda" } ]
50a06b0c-406c-4ccc-ac15-533240762d3b
Zvjezdarnica_Kiso
459,632
1,246,328
null
0
Zvjezdarnica Kiso (jap. 木曽観測所, Kiso kansokujo) je zvjezdarnica koja se nalazi u Japanu, u prefekturi Naganu na planini Ontake na nadmorskoj visini od 1130 m.
[ { "start": 50, "end": 62, "qid": 1254933, "pageid": 308236, "title": "Zvjezdarnica" }, { "start": 80, "end": 86, "qid": 17, "pageid": 7180, "title": "Japan" }, { "start": 90, "end": 107, "qid": 127877, "pageid": 673113, "title": "Nagano,_prefektura" }, { "start": 119, "end": 125, "qid": null, "pageid": null, "title": "Ontake" } ]
3d3986ae-c62e-4cbd-ac09-027639546032
Zvjezdarnica_Kiso
459,632
1,246,328
null
0
Osnovana je 1974. godine. Održavaju u odjel za znanost Instituta za astronomiju Sveučilišta u Tokiju (東京大学天文学教育研究センター). U njoj se nalazi 105 centimetarski Schmidtov teleskop.
[ { "start": 12, "end": 17, "qid": 2478, "pageid": 1705, "title": "1974." }, { "start": 80, "end": 100, "qid": 7842, "pageid": 150867, "title": "Sveučilište_u_Tokiju" }, { "start": 155, "end": 173, "qid": null, "pageid": null, "title": "Schmidtova_kamera" } ]
7ef7d966-dd16-4caf-ac31-afdff2bb8998
Zvjezdarnica_Kiso
459,632
1,246,328
null
0
Kod ove zvjezdarnice je 381.
[ { "start": 0, "end": 3, "qid": null, "pageid": null, "title": "Popis_kodova_zvjezdarnica" } ]
f467163e-89f3-49a0-97f8-3523c8675c7e
M47_Dragon
301,364
662,205
null
0
Najveće zamjerke Dragonu došle su zbog velikog plamena koji je izazivao njegov startni raketni motor a koji su suvremeni termovizijski ciljnici na tenkovima mogli lako otkriti. Uz to kombinacija male brzine leta projektila, mali maksimalni domet i potreba da operater prati cilj sve do trenutka udara projektila u njega učinili su Dragon sustavom opasnim za uporabu na suvremenoj bojišnici.
[ { "start": 121, "end": 134, "qid": 11388, "pageid": 59604, "title": "Infracrveno_zračenje" }, { "start": 147, "end": 156, "qid": 12876, "pageid": 15435, "title": "Tenk" } ]
00aa6af8-276f-41a9-9c1f-bb6a13f63db5
Longyearbyen
71,026
25,923
null
0
mini|desno|250px|Longyearbyen Longyearbyen je najveće naselje i glavni grad norveškog prekomorskog teritorija Svalbarda. Naselje se nalazi na Spitsbergenu, najvećem otoku svalbardskog otočja, a u njemu trenutno živi oko 1.800 ljudi, uglavnom Norvežana i Rusa.
[ { "start": 76, "end": 85, "qid": 20, "pageid": 11138, "title": "Norveška" }, { "start": 110, "end": 119, "qid": 25231, "pageid": 32224, "title": "Svalbard" }, { "start": 142, "end": 154, "qid": 21162, "pageid": 632211, "title": "Spitsbergen" }, { "start": 242, "end": 251, "qid": 188779, "pageid": 45648, "title": "Norvežani" }, { "start": 254, "end": 258, "qid": 49542, "pageid": 28874, "title": "Rusi" } ]
b30ed577-6a1f-4c1f-952d-3be9d9da115d
Longyearbyen
71,026
25,923
null
0
Longyearbyen je najsjevernije trajno naseljeno mjesto na svijetu kojem se može pristupiti bez ikakvih problema, jer se u njegovoj okolici nalazi zračna luka u koju se može doći redovitim letovima iz norveških gradova Tromsøa i Osla (Najsjevernije trajno naselje je Alert u Kanadi, ali je iznimno slabo prometno povezan). Budući da se nalazi sjeverno od Arktičkog kruga, u naselju polarna noć traje od kraja listopada do sredine veljače, a polarni dan od sredine travnja do sredine kolovoza.
[ { "start": 217, "end": 224, "qid": 26087, "pageid": 284799, "title": "Tromsø" }, { "start": 227, "end": 231, "qid": 585, "pageid": 19880, "title": "Oslo" }, { "start": 265, "end": 270, "qid": null, "pageid": null, "title": "Alert" }, { "start": 273, "end": 279, "qid": 16, "pageid": 11052, "title": "Kanada" }, { "start": 353, "end": 368, "qid": 176609, "pageid": 706723, "title": "Arktički_krug" }, { "start": 380, "end": 391, "qid": 190991, "pageid": 12637, "title": "Polarna_noć" }, { "start": 439, "end": 450, "qid": 2101120, "pageid": 12636, "title": "Polarni_dan" } ]
fe4984ed-0199-4357-acaf-45876d7f2449
Dvojno_nazivlje
41,526
36,642
null
0
Dvojno nazivlje ili binarna nomenklatura u biologiji označava službenu metodu imenovanja vrsta koju je uveo Linnaeus. Kao što i sama riječ sugerira, znanstveni naziv se oblikuje kombinacijom dvaju izraza: imena roda i vrsnog atributa. Pri tome su općenito prihvaćene sljedeće stavke:
[ { "start": 43, "end": 52, "qid": 420, "pageid": 14, "title": "Biologija" }, { "start": 89, "end": 94, "qid": 7432, "pageid": 19618, "title": "Vrsta" }, { "start": 108, "end": 116, "qid": 1043, "pageid": 262236, "title": "Linnaeus" } ]
3c8fcde7-0653-4dd3-b088-1a861616d867
Dvojno_nazivlje
41,526
36,642
Povijest
0
Prihvaćanje sustava dvojnog nazivlja dugujemo švedskom botaničaru i liječniku Carlu Linnéu (1707&ndash;1778) koji je u želji da opiše čitav poznati živi svijet svakoj vrsti (mineralu, biljki ili životinji) pripisao dvostruki naziv. Dvojno je nazivlje u raznim oblicima postojalo i prije (primjerice za vrijeme Bauhina), no tek se pojavom Linnéa raširilo među taksonomima.
[ { "start": 78, "end": 90, "qid": 1043, "pageid": 22594, "title": "Carl_Linné" }, { "start": 310, "end": 317, "qid": null, "pageid": null, "title": "Bauhin" } ]
b678ff8a-bfa4-446f-b4b5-b133da4e827c
Dvojno_nazivlje
41,526
36,642
Važnost dvojnog nazivlja
0
Sustav dvojnog nazivlja je na cijeni prvenstveno zbog svoje ekonomičnosti, široke upotrebe i stabilnosti prihvaćenog nazivlja:
[]
e5a14e2b-a75d-42c8-b411-a28293a15af6
Dvojno_nazivlje
41,526
36,642
Važnost dvojnog nazivlja
0
No u praksi često naiđemo na vrstu koja nosi više znanstvenih imena, ovisno o točki gledišta pojedinog biologa. Osnovni izvor nestabilnosti je širenje zaboravljenih naziva kroz publikacije, kada se pristupa imenskim kodovima.
[]
1b4998bc-eaca-49c3-82db-f2dc59aabaf5
Dvojno_nazivlje
41,526
36,642
Izvedenice
0
Ime roda i atribut vrste, kao ni imena viših taksona, nisu ograničeni izvorom, ali se najčešće izvode iz latinske ili starogrčke riječi, imena mjesta, prirodoslovca (sufiksalni nastavak -i za muškarce i -ae za žene), lokalnih jezika, šala itd. Bez obzira na izvor, imenima se pristupa po pravilima latinske gramatike, pa je u tom duhu ime vrste i "latinsko ime", iako znanstvena zajednica više teži izrazu znanstveni naziv.
[ { "start": 45, "end": 52, "qid": 16521, "pageid": 61450, "title": "Takson" }, { "start": 105, "end": 113, "qid": 397, "pageid": 11884, "title": "Latinski_jezik" }, { "start": 118, "end": 128, "qid": 35497, "pageid": 7109, "title": "Starogrčki_jezik" } ]
cccf6d30-fbed-49c9-95c4-bbdf33638ee6
Dvojno_nazivlje
41,526
36,642
Izvedenice
0
U Linnéovo doba je u zapadnoj Europi latinski bio jezik znanosti, no ta se praksa nije očuvala do danas. Taj mrtvi jezik, izuzev doprinosa klasičara, botaničara i rimokatoličke crkve, čuva upravo sustav znanstvenog nazivlja. Često je ime roda i vrste latinska ili grčka riječ, no takvi su slučajevi pojedinačni.
[ { "start": 30, "end": 36, "qid": 46, "pageid": 6006, "title": "Europa" }, { "start": 56, "end": 64, "qid": 336, "pageid": 6979, "title": "Znanost" }, { "start": 150, "end": 160, "qid": 441, "pageid": 13999, "title": "Botanika" }, { "start": 163, "end": 182, "qid": 9592, "pageid": 651848, "title": "Rimokatolička_crkva" } ]
16045134-e95f-4d16-b29e-0140f4461d3b
Dvojno_nazivlje
41,526
36,642
Izvedenice
0
Grčki je, za razliku od latinskog, živi jezik. No, sistematika se oslanja prvenstveno na latinski pravopis, češće koristeći starogrčki nego suvremeni grčki vokabular. To, osim za biološke, ne vrijedi nužno i za ostale znanosti. U, primjerice, medicini 80% riječi potječe iz grčkog leksika, dok se taj broj u biologiji kreće do 65%.
[ { "start": 124, "end": 134, "qid": 35497, "pageid": 21224, "title": "Starogrčki" }, { "start": 243, "end": 251, "qid": 11190, "pageid": 587, "title": "Medicina" } ]
0f683fa3-e105-46dc-aa1b-54b42cefe10d
Dvojno_nazivlje
41,526
36,642
Izvedenice
0
''Na priloženom popisu su navedeni najčešći izvorni atributi imenice i dodaci pomoću kojih se izvode znanstveni nazivi većine organizama. I vi možete pridonijeti dodavanjem novih izvornih riječi ili dopunjavanjem postojećih primjerima iz biološke klasifikacije.''
[]
c20d93c7-ea4b-4596-bdb5-5d70b8c55788
Martin_Čotar
32,980
1,714,764
null
0
Martin Čotar (10. srpnja 1977.), hrvatski biciklist.
[ { "start": 14, "end": 24, "qid": 2689, "pageid": 1476, "title": "10._srpnja" }, { "start": 25, "end": 30, "qid": 2481, "pageid": 1702, "title": "1977." }, { "start": 33, "end": 41, "qid": 224, "pageid": 7, "title": "Hrvatska" } ]
483d82f0-a577-4555-a3b1-4ee000b03b5c
Martin_Čotar
32,980
1,714,764
null
0
Jedan je od najboljih hrvatskih cestovnih biciklista. Čotar je europski prvak na kronometar 1999. godine, u kategoriji U23.
[ { "start": 42, "end": 52, "qid": 53121, "pageid": 32414, "title": "Biciklizam" }, { "start": 81, "end": 91, "qid": 185948, "pageid": 62731, "title": "Kronometar_(sport)" } ]
7b3a4f77-f302-4fba-8f4e-8a15cf307088
Status_zaštite
32,986
82,673
IUCN-ov crveni popis ugroženih vrsta
0
260px|mini|desno|Kategorije IUCN-ovog crvenog popisa prema verziji 3.1 iz 2001. godine.
[]
1c12cae4-4ac1-4e57-8f84-e27bd5e3d6b8
Mjerač_ubrzanja
81,859
11,971,387
null
0
mini|200px|desno|G-metar Mjerač ubrzanja je osjetljiv instrument sa skalom u G-jedinicama koji pokazuje iznos sile proizvedene ubrzanjem zrakoplova Zapravo ovaj instrument pokazuje koliko je puta stvarno ubrzanje veće od ubrzanja Zemljine teže, odnosno pri kojem se koeficjentu opterećenja leti.
[ { "start": 127, "end": 136, "qid": 11376, "pageid": 12232, "title": "Ubrzanje" }, { "start": 137, "end": 147, "qid": 11436, "pageid": 11388, "title": "Zrakoplov" }, { "start": 230, "end": 243, "qid": 11412, "pageid": 12017, "title": "Gravitacija" } ]
03c928d1-b9eb-4406-b304-97b020a758d5
Status_zaštite
32,986
82,673
IUCN-ov crveni popis ugroženih vrsta
0
Najpoznatiji sustav koji se brine o popisivanju i stupnjevanju statusa zaštite na svjetskoj razini je crveni popis Međunarodne organizacije za očuvanje prirode i prirodnih resursa.
[ { "start": 102, "end": 114, "qid": 32059, "pageid": 292852, "title": "IUCN-ov_crveni_popis" }, { "start": 115, "end": 179, "qid": 48268, "pageid": 108235, "title": "IUCN" } ]
5d5343a8-45e7-4ddf-9fb4-920e26fb1c37
Mjerač_ubrzanja
81,859
11,971,387
null
0
Zrakoplovi predviđeni za izvođenje evolucija kreću se po raznim nepravilnim putanjama stalnom ili promjenjivom brzinom. Međutim i u slučaju da je brzina na putanji stalna, zrakoplov mora imati komponentu ubrzanja u pravcu leta. U pojedinim evolucijama ubrzanja mogu bit pet, šest, pa i više puta veća od ubrzanja Zemljine teže, zbog čega će zrakoplov biti opterećen silama isto toliko puta većim od njegove težine. Odnos između postignutog ubrzanja i ubrzanja Zemljine teže naziva se koeficijentom opterećenja. Za svaki zrakoplov propisan je određeni koeficijent opterećenja koji se u letu ne smije prekoračiti kako ne bi došlo no oštećenja na konstrukciji. Ubrzanja štetno djeluju i na samog pilota; pri određenim vrijednostima ona mogu izazvati privremen ili trajan gubitak vida, gubitak svijesti, pa čak i smrt.
[ { "start": 111, "end": 118, "qid": 11465, "pageid": 11229, "title": "Brzina" }, { "start": 693, "end": 699, "qid": 2095549, "pageid": 81393, "title": "Pilot" }, { "start": 776, "end": 780, "qid": 162668, "pageid": 57881, "title": "Vid" }, { "start": 790, "end": 798, "qid": 7087, "pageid": 26919, "title": "Svijest" }, { "start": 809, "end": 813, "qid": 4, "pageid": 15432, "title": "Smrt" } ]