Datasets:
cyanic-selkie
/
wikianc-hr

Dataset card Viewer Files Community
uuid
stringlengths
36
36
article_title
stringlengths
1
176
article_pageid
uint32
4
738k
article_qid
uint32
1
117M
⌀
section_heading
stringlengths
1
183
⌀
section_level
uint32
0
4
paragraph_text
stringlengths
1
63.7k
paragraph_anchors
list
3c35b318-6109-4f3e-95c7-9d08ebecac84
Status_zaštite
32,986
82,673
IUCN-ov crveni popis ugroženih vrsta
0
S ciljem pokrivanja niza vrsta koje ne spadaju u okvire IUCN-ove Crvene knjige, Wikipedija uvodi i sljedeće dodatne kategorije:
[]
3b33e120-afd2-498d-8d66-be84435aed89
Novo_Goražde
25,164
12,288,904
null
0
Novo Goražde<ref> (ranije Srpsko Goražde i Ustiprača) je općina u Republici Srpskoj na istoku Bosne i Hercegovine.
[ { "start": 57, "end": 63, "qid": null, "pageid": null, "title": "Dodatak:Općine_Bosne_i_Hercegovine" }, { "start": 66, "end": 83, "qid": 11196, "pageid": 13699, "title": "Republika_Srpska" }, { "start": 94, "end": 113, "qid": 225, "pageid": 6003, "title": "Bosna_i_Hercegovina" } ]
030c130e-8be6-4be1-a91e-71b7ee105f02
Novo_Goražde
25,164
12,288,904
Zemljopis
0
Novo Goražde graniči s Goraždem na zapadu, Rogaticom na sjeveru, Rudom na istoku, Čajničem na jugoistoku i Fočom na jugozapadu. Ovaj izrazito brdsko planinski kraj smješten je na križanju putova kojim se stoljećima pohodilo, trgovalo, ali i bojevalo. Ustiprača predstavlja značajnih i važnih putova i rijeka, mjesto gdje se sudaraju civilizacije, miješaju nacije, vjere i običaji.
[ { "start": 23, "end": 31, "qid": 504058, "pageid": 23596, "title": "Goražde" }, { "start": 43, "end": 52, "qid": 180791, "pageid": 25044, "title": "Rogatica" }, { "start": 65, "end": 70, "qid": 1018824, "pageid": 25045, "title": "Rudo" }, { "start": 82, "end": 90, "qid": 143601, "pageid": 23895, "title": "Čajniče" }, { "start": 107, "end": 112, "qid": 180333, "pageid": 23602, "title": "Foča" } ]
a79ea685-7f06-4e9b-8b0b-3050242d3299
Novo_Goražde
25,164
12,288,904
Zemljopis
0
Općina se prostire na 123 km&sup2;. Smještena je u središtu Gornjodrinske regije, a nalazi se ispod istočnih obronaka Jahorine na nadmorskoj visini između 335 i 1300 metara.
[ { "start": 26, "end": 34, "qid": null, "pageid": null, "title": "Km&sup2;" }, { "start": 118, "end": 126, "qid": 187944, "pageid": 52389, "title": "Jahorina" }, { "start": 130, "end": 147, "qid": 6452016, "pageid": 26789, "title": "Nadmorska_visina" } ]
ac00f0eb-f5d2-4e36-9901-157dfe8ea970
Novo_Goražde
25,164
12,288,904
Stanovništvo
0
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u općini Novo Goražde živi 3.117 stanovnika. 51,9% stanovništva čine Srbi, 46,8% Bošnjaci i 1,3% Hrvati i ostali.<ref>
[ { "start": 112, "end": 116, "qid": 1064662, "pageid": 47463, "title": "Srbi_Bosne_i_Hercegovine" }, { "start": 124, "end": 132, "qid": 940348, "pageid": 43128, "title": "Bošnjaci" }, { "start": 140, "end": 146, "qid": 1431089, "pageid": 62038, "title": "Hrvati_Bosne_i_Hercegovine" } ]
e6746206-f6a5-4724-a9ac-676aa9272bc3
Novo_Goražde
25,164
12,288,904
Naseljena mjesta
0
U sastavu općine se nalaze 62 naseljena mjesta. To su:
[]
cbda9d1a-1cd0-4a5c-8717-be9737660f76
Novo_Goražde
25,164
12,288,904
Naseljena mjesta
0
Bašabulići, Blagojevići, Bogdanići, Borak Brdo, Borova, Bošanje, Bučje, Donje Selo, Dragolji, Dragovići, Džuha, Gojčevići, Gradac, Hajradinovići, Hladila, Hrid, Hrušanj, Hubjeri, Jabuka, Kanlići, Karauzovići, Karovići, Kopači, Kostenik, Krašići, Ljeskovik, Mašići, Milanovići, Nevorići, Novakovići, Odžak, Podhomara, Podkozara Donja, Podkozara Gornja, Podmeljine, Pribjenovići, Prolaz, Pršeši, Radići, Radijevići, Radmilovići, Rusanj, Seoca, Slatina, Sopotnica, Surovi, Šovšići, Šućurići, Trebeševo, Uhotići, Ustiprača, Vlahovići, Zakalje, Zapljevac, Zemegresi, Zidine, Zorlaci, Žigovi, Žitovo, Živojevići i Žuželo.
[ { "start": 0, "end": 10, "qid": 2834031, "pageid": 687909, "title": "Bašabulići" }, { "start": 12, "end": 23, "qid": 19406839, "pageid": 688427, "title": "Blagojevići" }, { "start": 25, "end": 34, "qid": null, "pageid": null, "title": "Bogdanići" }, { "start": 36, "end": 46, "qid": null, "pageid": null, "title": "Borak_Brdo" }, { "start": 48, "end": 54, "qid": 2911286, "pageid": 134866, "title": "Borova_(Novo_Goražde,_BiH)" }, { "start": 56, "end": 63, "qid": null, "pageid": null, "title": "Bošanje" }, { "start": 65, "end": 70, "qid": null, "pageid": null, "title": "Bučje_(Novo_Goražde,_BiH)" }, { "start": 72, "end": 82, "qid": null, "pageid": null, "title": "Donje_Selo_(Novo_Goražde,_BiH)" }, { "start": 84, "end": 92, "qid": null, "pageid": null, "title": "Dragolji" }, { "start": 94, "end": 103, "qid": null, "pageid": null, "title": "Dragovići_(Novo_Goražde,_BiH)" }, { "start": 105, "end": 110, "qid": null, "pageid": null, "title": "Džuha" }, { "start": 112, "end": 121, "qid": null, "pageid": null, "title": "Gojčevići" }, { "start": 123, "end": 129, "qid": null, "pageid": null, "title": "Gradac_(Novo_Goražde,_BiH)" }, { "start": 131, "end": 144, "qid": null, "pageid": null, "title": "Hajradinovići" }, { "start": 146, "end": 153, "qid": null, "pageid": null, "title": "Hladila" }, { "start": 155, "end": 159, "qid": null, "pageid": null, "title": "Hrid_(Novo_Goražde,_BiH)" }, { "start": 161, "end": 168, "qid": null, "pageid": null, "title": "Hrušanj" }, { "start": 170, "end": 177, "qid": null, "pageid": null, "title": "Hubjeri" }, { "start": 179, "end": 185, "qid": null, "pageid": null, "title": "Jabuka_(Novo_Goražde,_BiH)" }, { "start": 187, "end": 194, "qid": null, "pageid": null, "title": "Kanlići" }, { "start": 196, "end": 207, "qid": null, "pageid": null, "title": "Karauzovići" }, { "start": 209, "end": 217, "qid": null, "pageid": null, "title": "Karovići_(Novo_Goražde,_BiH)" }, { "start": 219, "end": 225, "qid": null, "pageid": null, "title": "Kopači_(Novo_Goražde,_BiH)" }, { "start": 227, "end": 235, "qid": null, "pageid": null, "title": "Kostenik" }, { "start": 237, "end": 244, "qid": null, "pageid": null, "title": "Krašići_(Novo_Goražde,_BiH)" }, { "start": 246, "end": 255, "qid": null, "pageid": null, "title": "Ljeskovik_(Novo_Goražde,_BiH)" }, { "start": 257, "end": 263, "qid": null, "pageid": null, "title": "Mašići_(Novo_Goražde,_BiH)" }, { "start": 265, "end": 275, "qid": null, "pageid": null, "title": "Milanovići_(Novo_Goražde,_BiH)" }, { "start": 277, "end": 285, "qid": null, "pageid": null, "title": "Nevorići" }, { "start": 287, "end": 297, "qid": null, "pageid": null, "title": "Novakovići_(Novo_Goražde,_BiH)" }, { "start": 299, "end": 304, "qid": null, "pageid": null, "title": "Odžak_(Novo_Goražde,_BiH)" }, { "start": 306, "end": 315, "qid": null, "pageid": null, "title": "Podhomara" }, { "start": 317, "end": 332, "qid": null, "pageid": null, "title": "Podkozara_Donja" }, { "start": 334, "end": 350, "qid": null, "pageid": null, "title": "Podkozara_Gornja" }, { "start": 352, "end": 362, "qid": null, "pageid": null, "title": "Podmeljine" }, { "start": 364, "end": 376, "qid": null, "pageid": null, "title": "Pribjenovići" }, { "start": 378, "end": 384, "qid": null, "pageid": null, "title": "Prolaz" }, { "start": 386, "end": 392, "qid": null, "pageid": null, "title": "Pršeši" }, { "start": 394, "end": 400, "qid": null, "pageid": null, "title": "Radići_(Novo_Goražde,_BiH)" }, { "start": 402, "end": 412, "qid": null, "pageid": null, "title": "Radijevići_(Novo_Goražde,_BiH)" }, { "start": 414, "end": 425, "qid": null, "pageid": null, "title": "Radmilovići" }, { "start": 427, "end": 433, "qid": null, "pageid": null, "title": "Rusanj" }, { "start": 435, "end": 440, "qid": null, "pageid": null, "title": "Seoca_(Novo_Goražde,_BiH)" }, { "start": 442, "end": 449, "qid": null, "pageid": null, "title": "Slatina_(Novo_Goražde,_BiH)" }, { "start": 451, "end": 460, "qid": null, "pageid": null, "title": "Sopotnica_(Novo_Goražde,_BiH)" }, { "start": 462, "end": 468, "qid": null, "pageid": null, "title": "Surovi_(Novo_Goražde,_BiH)" }, { "start": 470, "end": 477, "qid": null, "pageid": null, "title": "Šovšići" }, { "start": 479, "end": 487, "qid": null, "pageid": null, "title": "Šućurići" }, { "start": 489, "end": 498, "qid": null, "pageid": null, "title": "Trebeševo" }, { "start": 500, "end": 507, "qid": null, "pageid": null, "title": "Uhotići" }, { "start": 509, "end": 518, "qid": 12288904, "pageid": 681684, "title": "Ustiprača" }, { "start": 520, "end": 529, "qid": null, "pageid": null, "title": "Vlahovići_(Novo_Goražde,_BiH)" }, { "start": 531, "end": 538, "qid": null, "pageid": null, "title": "Zakalje" }, { "start": 540, "end": 549, "qid": null, "pageid": null, "title": "Zapljevac" }, { "start": 551, "end": 560, "qid": null, "pageid": null, "title": "Zemegresi" }, { "start": 562, "end": 568, "qid": null, "pageid": null, "title": "Zidine" }, { "start": 570, "end": 577, "qid": null, "pageid": null, "title": "Zorlaci" }, { "start": 579, "end": 585, "qid": null, "pageid": null, "title": "Žigovi_(Novo_Goražde,_BiH)" }, { "start": 587, "end": 593, "qid": null, "pageid": null, "title": "Žitovo" }, { "start": 595, "end": 605, "qid": null, "pageid": null, "title": "Živojevići" }, { "start": 608, "end": 614, "qid": null, "pageid": null, "title": "Žuželo" } ]
5004fcdd-cb53-4159-8668-22135b993071
Novo_Goražde
25,164
12,288,904
Uprava
0
Sjedište općine je u naselju Kopači. Načelnik općine je Mila Petković.<ref>
[ { "start": 29, "end": 35, "qid": null, "pageid": null, "title": "Kopači_(Novo_Goražde,_BiH)" } ]
2858f409-5c7b-48bb-9735-0b53d97fb4d5
Novo_Goražde
25,164
12,288,904
Povijest
0
Općina je nastala je podjelom prijeratnog jedinstvenog Goražda 1994. godine, a verificirana nakon Daytona sporazuma 1995. godine. Prvotni naziv općine je bio Srpsko Goražde, ali je 2004. g. proglašen neustavnim i privremeno promijenjen u Ustiprača. Današnji naziv je usvojen 2005. godine.<ref>
[ { "start": 55, "end": 62, "qid": 504058, "pageid": 23596, "title": "Goražde" }, { "start": 63, "end": 68, "qid": 2067, "pageid": 1688, "title": "1994." }, { "start": 98, "end": 115, "qid": 190315, "pageid": 11044, "title": "Daytonski_sporazum" }, { "start": 116, "end": 121, "qid": 2068, "pageid": 1689, "title": "1995." }, { "start": 181, "end": 186, "qid": 2014, "pageid": 1672, "title": "2004." }, { "start": 275, "end": 280, "qid": 2019, "pageid": 1673, "title": "2005." } ]
ad3ab29d-11d1-4027-b7f7-604314cd765c
Novo_Goražde
25,164
12,288,904
Gospodarstvo
0
U okviru svoje industrijske zone nalazi se tvornica žice, tvornica strojeva, hladnjača i Distributivni centar, brojne privatne tvrtke i mala privatna poduzeća. Razvojni planovi su usmjereni na alternativne programe zapošljavanja ljudi.
[]
5dbfdd69-3270-472f-936d-01bce76d865b
Novo_Goražde
25,164
12,288,904
Vanjske poveznice
0
🇧🇦
[]
05cef99d-a182-409c-8b17-5a0666f8bbb1
NGC_1269
178,298
579,530
null
0
NGC 1269 je galaksija u zviježđu Eridan.
[ { "start": 12, "end": 21, "qid": 318, "pageid": 222993, "title": "Galaksija" }, { "start": 24, "end": 32, "qid": 8928, "pageid": 7430, "title": "Zviježđe" }, { "start": 33, "end": 39, "qid": 10433, "pageid": 66113, "title": "Eridan_(zviježđe)" } ]
80e752cb-623d-4052-89c6-3c83a11de26b
NGC_1096
178,299
1,041,502
null
0
NGC 1096 je galaksija u zviježđu Sat.
[ { "start": 12, "end": 21, "qid": 318, "pageid": 222993, "title": "Galaksija" }, { "start": 24, "end": 32, "qid": 8928, "pageid": 7430, "title": "Zviježđe" }, { "start": 33, "end": 36, "qid": 10574, "pageid": 66114, "title": "Sat_(zviježđe)" } ]
44c2c05b-ea0d-4ad6-91f6-e66a1e79d600
Cetinjska_gimnazija
157,357
12,628,853
null
0
Cetinjska gimnazija, prva crnogorska gimnazija, osnovana u jesen 1880. godine pod imenom Knjaževsko - realna gimnazija. 1883. godine za prvog ravnatelja postavljen je profesor Jovan Pavlović, iste godine usvojen Školski zakon za učeničke gimnazije.
[ { "start": 10, "end": 19, "qid": 55043, "pageid": 15339, "title": "Gimnazija" }, { "start": 65, "end": 70, "qid": 7806, "pageid": 1799, "title": "1880." }, { "start": 120, "end": 125, "qid": 7816, "pageid": 1796, "title": "1883." } ]
67e41455-681c-459e-be87-9f676e94d7ec
Cetinjska_gimnazija
157,357
12,628,853
Povijest
1
U početku je Cetinjska gimnazija bila smještena u Cetinjskom manastiru gdje je bio otvoren i internat (orig. Pitomački zavod) a od 1884. do 1915. je bila smještena u prizemlju Biljarde. Godine 1884. imala je 53 učenika i 5 profesora.
[ { "start": 50, "end": 70, "qid": 770580, "pageid": 459245, "title": "Cetinjski_manastir" }, { "start": 131, "end": 136, "qid": 7819, "pageid": 1795, "title": "1884." }, { "start": 140, "end": 145, "qid": 2084, "pageid": 1764, "title": "1915." }, { "start": 176, "end": 184, "qid": 3503964, "pageid": 580055, "title": "Biljarda" }, { "start": 193, "end": 198, "qid": 7819, "pageid": 1795, "title": "1884." } ]
4ee7dfc2-bb16-4a68-a66a-b7e6b2b496d8
Cetinjska_gimnazija
157,357
12,628,853
Povijest
1
Od 1907. Cetinjsku gimnaziju su mogle pohađati i djevojke koje su se dotad školovale na Djevojačkom institutu na Cetinju.
[ { "start": 3, "end": 8, "qid": 2048, "pageid": 1772, "title": "1907." }, { "start": 88, "end": 120, "qid": 20527154, "pageid": 156964, "title": "Djevojački_institut_na_Cetinju" } ]
51710ed2-19c9-4ded-a231-af3623ecdf11
Cetinjska_gimnazija
157,357
12,628,853
Povijest
1
Godine 1910. broj učenika premašivao je 300.
[ { "start": 7, "end": 12, "qid": 2075, "pageid": 1769, "title": "1910." } ]
37aaed69-89c6-4077-b1af-2f1982fdbd63
Cetinjska_gimnazija
157,357
12,628,853
Vanjske poveznice
0
Historijat Cetinjske gimnazije
[]
7f4e2be2-e7f1-43f1-84b0-82b3199b2c52
Anilingus
301,363
210,749
Tehnika
0
Anilingus uključuje raznorazne tehnike stimuliranja anusa koje uključuju ljubljenje i lizanje samog područja anusa i oko njega, guranje jezika unutra i van anusa, te pomicanje jezika unutar samog anusa. Zadovoljstvo izvođača obično ovisi o principu same radnje. Međusobni anilingus može biti izveden u pozi 69.
[]
97e3a498-8984-4c00-91a8-a1185d173e4c
Anilingus
301,363
210,749
Zdravstveni rizik i prevencija
0
Postoje mnogi znanstveni problemi koji mogu biti uzrokovani prakticiranjem anilingusa zbog prisutnosti bakterija, virusa i parazita na ili unutar anusa ili rektuma. Neki od njih su hepatitis A, hepatitis B, hepatitis C, intestinalni paraziti, klamidija, poliomijelitis, humani papiloma virus, gonoreja, herpes simpleks, konjunktivitis i ostale spolno prenosive bolesti. Također, prijenos usta na genitalije nakon upražnjavanja anilingusa može prenesti bakteriju Escherichia coli u mokraćovod što dovodi do infekcije urinarnog trakta. Nije zabilježeno da se HIV prenese anilingusom, ali stučnjaci tvrde da rizik postoji.
[ { "start": 181, "end": 192, "qid": null, "pageid": null, "title": "Hepatitis_A" }, { "start": 194, "end": 205, "qid": null, "pageid": null, "title": "Hepatitis_B" }, { "start": 207, "end": 218, "qid": 154869, "pageid": 26470, "title": "Hepatitis_C" }, { "start": 220, "end": 241, "qid": null, "pageid": null, "title": "Intestinalni_paraziti" }, { "start": 243, "end": 252, "qid": null, "pageid": null, "title": "Klamidija" }, { "start": 254, "end": 268, "qid": 12195, "pageid": 168005, "title": "Poliomijelitis" }, { "start": 270, "end": 291, "qid": 184627, "pageid": 18987, "title": "Humani_papiloma_virus" }, { "start": 293, "end": 301, "qid": 101896, "pageid": 134280, "title": "Gonoreja" }, { "start": 303, "end": 318, "qid": 6473911, "pageid": 44418, "title": "Herpes_simpleks" }, { "start": 320, "end": 334, "qid": 167844, "pageid": 100422, "title": "Konjunktivitis" }, { "start": 344, "end": 368, "qid": 12198, "pageid": 37695, "title": "Spolno_prenosive_bolesti" }, { "start": 462, "end": 478, "qid": 25419, "pageid": 46276, "title": "Escherichia_coli" }, { "start": 481, "end": 491, "qid": 9385, "pageid": 154817, "title": "Mokraćovod" }, { "start": 557, "end": 560, "qid": 15787, "pageid": 86379, "title": "HIV" } ]
b031d783-31a6-4741-bca1-22e5b419cf74
Anilingus
301,363
210,749
Zdravstveni rizik i prevencija
0
Učestali anilingus s raznim partnerima povećava rizik od zaraze. Obično ljudi koji u sebi imaju zarazu djeluju zdravi. Paraziti mogu biti u nedovoljno skuhanoj hrani. Hepatitis A može također biti u hrani koja je zaražena prije unošenja.
[ { "start": 167, "end": 178, "qid": null, "pageid": null, "title": "Hepatitis_A" } ]
6b587985-8937-4598-ada0-5a7af2eba8dc
Anilingus
301,363
210,749
Zdravstveni rizik i prevencija
0
Ako jedan od partnera u interaktivnom području ima otvorenu ranu koja krvari ili neku ozljedu to povećava rizik od prijenosa STD-a. Pranje zubi, čišćenje zubi koncem, zubarska "operacija" ili jedenje hrskave hrane nedugo prije ili poslije anilingusa mogu povećati rizik od zaraze jer sve te aktivnosti mogu uzrokovati ogrebotne u usnoj šupljini.
[]
04ae8e53-54eb-4208-9704-86d776d851b9
Anilingus
301,363
210,749
Zdravstveni rizik i prevencija
0
Novija istraživanja pokazuju poveznicu između oralnog seksa i raka grkljana. Vjeruje se da je tome uzrok HPV jer je taj virus upleten u većinu tumora na toj bazi. Statistike pokazuju da ljudi, koji imaju od 1 do 5 oralnih partnera tokom života, imaju dvostruko veće šanse da dobiju rak grkljana od onih, koji nikad nisu sudjelovali u oralnom seksu. Oni koji su imali više od 5 partnera imali su puno veću šansu, oko 250 %.
[ { "start": 46, "end": 59, "qid": 2122, "pageid": 115263, "title": "Oralni_seks" }, { "start": 105, "end": 108, "qid": 184627, "pageid": 18987, "title": "Humani_papiloma_virus" } ]
dd33dfe8-c546-4833-9e6e-a4752879ba4b
EuroVelo
145,868
262,160
null
0
mini|373x373px|EuroVelo 2020
[]
2660cd74-9abc-4836-85f6-867ca9613046
Anilingus
301,363
210,749
Prevencija
1
Većina medicinskih profesionalaca preporučuje korištenje "dental dam"-ova. Oni mogu biti izrađeni i od kondoma. No, korištenje pravih je preporučljivije jer su veći i pružaju bolju zaštitu. Plastični omotaj također nalazi svoju ulogu, ali nije preporučljiv jer nije dizajniran da spriječi prijenos bakterija. Također, može smanjiti doživljaj. Nekada se prije anilingusa izvodi klistir, koji ispire i izbacuje većinu, ako ne i cijeli sadržaj crijeva. Unatoč tome, osoba koja se podlegla klistiru još uvijek može imati opasne mikrobe u području anusa, jer klistir nije dizajniran za uklanjanje bakterija.
[]
04dae29a-c2af-438c-8793-7670bb24c7b9
EuroVelo
145,868
262,160
null
0
EuroVelo, mreža europskih biciklističkih staza, projekt je Europske biciklističke federacije za razvoj 12 dugih biciklističkih staza koje presijecaju čitav europski kontinent. Ukupna duljina ovih staza iznosi preko 60,000 km od kojih je 20,000 km već izgrađeno.
[ { "start": 59, "end": 92, "qid": null, "pageid": null, "title": "Europska_biciklistička_federacija" }, { "start": 156, "end": 174, "qid": 46, "pageid": 6006, "title": "Europa" } ]
b5078e6b-b440-4366-8413-8458af3c0f4c
EuroVelo
145,868
262,160
null
0
EuroVelo staze namijenjene su biciklisitičkom turizmu diljem kontinenta, iako se često koriste i lokalno. Staze su napravljene od postojećih biciklističkih putova i cesta zajedno s predloženim i planiranim biciklističkim stazama potrebnima da se sve međusobno povežu. Sve su staze nedovršene ali ipak u različitim fazama izgradnje.
[ { "start": 30, "end": 53, "qid": null, "pageid": null, "title": "Biciklistički_turizam" }, { "start": 141, "end": 162, "qid": null, "pageid": null, "title": "Biciklistički_put" } ]
b2e6de1d-7707-41b6-bb2b-5096b4df3f2a
EuroVelo
145,868
262,160
null
0
Iako ih trenutno ne financira Europska unija, EuroVelo se nada da će dobiti podršku EU-a u budućnosti.
[ { "start": 30, "end": 44, "qid": 458, "pageid": 4659, "title": "Europska_unija" } ]
f2851ab4-4080-4022-b3e5-c8b01d4661f5
EuroVelo
145,868
262,160
Kružne staze
1
Ukupna mreža: 63,505 km
[]
a0e95b36-bb31-4a2f-9d6b-3ce6a8d8be7e
EuroVelo
145,868
262,160
EuroVelovi ciljevi i administracija
0
EuroVelov cilj je ohrabriti ljude da pokušaju koristiti bicikle umjesto automobila tijekom svojih putovanja. Iako će neki doživjeti ogromno iskustvo vožnjom bicikla duž kontinenta, većina putovanja na EuroVelu bit će lokalnog karaktera – do škole, posla, trgovine ili za odmor. Svako putovanje na EuroVelovoj stazi bit će uzbudljivije i očaravajuće, jer će korisnik znati da je mogao/la nastaviti vožnju do Moskve, Atene ili Santiaga de Compostela.
[]
f3fc86d5-1501-417b-8ab0-664ba773de4b
EuroVelo
145,868
262,160
EuroVelovi ciljevi i administracija
0
Razvoj EuroVelovih staza provode nacionalne, regionalne i lokalne vlasti i nevladine organizacije u svim europskim zemljama. Međunarodni status staza odabranih da tvore dio EuroVela pomaže u sakupljanju sredstava i političke potpore za izgradnju staza. Samo staze koje je odabrao EuroVelov koordinator za staze imaju pravo nazivati se EuroVelo. To je važna oznaka kvalitete jednako za bicikliste kao i za promicatelje staza.
[ { "start": 75, "end": 97, "qid": 79913, "pageid": 467538, "title": "Nevladina_organizacija" } ]
08334b53-7165-42b6-a53f-a43f49f2f7f6
EuroVelo
145,868
262,160
EuroVelo 2
1
Između Haaga i njemačko-poljske granice EV 2 slijedi stazu "Euro-staze R1", međunarodne biciklističke staze koja povezuje Boulogne-sur-Mer sa Sankt-Peterburgom.
[]
d56f80b1-2e21-41fb-9037-c748a95061ae
EuroVelo
145,868
262,160
EuroVelo 3
1
EuroVelo 3 se naziva Hodočasničkom stazom. Polazi iz Trondheima u Norveškoj a završava u Santiagu de Compostela u Španjolskoj. Staza slijedi tragove starih cesta koje su se koristile za glavna hodočašća u srednjem vijeku. Staza prolazi kroz sedam zemalja. Norvešku, Švedsku, Dansku, Njemačku, Belgiju, Francusku i Španjolsku. Većina ovih zemalja razvila je mrežu biciklističkih staza koje se koriste kao dio EV3.
[ { "start": 193, "end": 202, "qid": 1644573, "pageid": 186004, "title": "Hodočašće" }, { "start": 205, "end": 220, "qid": 12554, "pageid": 10702, "title": "Srednji_vijek" } ]
ae736960-3b8c-4b40-8be8-7a828ad08dc8
EuroVelo
145,868
262,160
EuroVelo 5
1
Ova staza je također hodočasnička staza iako ne toliko korištena kao staza za Santiago. Naziva se Via Francigena, a prvi put je spominje nadbiskup Sigeric u 10. Stoljeću. Nedavno su joj dodijeljena sredstva EU-a da ponovo uspostavi hostelsku organizaciju, te s poboljša stazu. U nekoliko zemalja i na nekoliko karata staza postoje aktivne grupe pristaša, pa se nacionalni organizatori mogu u opatijama i katedralama duž puta davati pečate na putovnici u stilu Santiaga. Staza ide od Londona do Brindisija kroz Rim i preko prijevoja sv. Bernarda u Švicarskoj.
[]
c4af65cd-f9f2-499b-bc56-57c20b697e3d
EuroVelo
145,868
262,160
EuroVelo 6
1
EuroVelo 6 ne naziva se stazom rijeka bez razloga. Polazi iz Nantesa na ušću Loire, duž rijeke na istok kroz Francusku. Nastavlja do jezera Constance u Švicarskoj i onda cijelim putem niz Dunav kroz Njemačku, Austriju, Slovačku, Mađarsku, Srbiju, Bugarsku i Rumunjsku sve do delte Dunava, UNESCO-ove baštine pod zaštitom, a završava u Constanţi na Crnom moru. EV& uključuje popularni Donauradweg, biciklistički put duž rijeke Dunav koji se prostire od Passaua u Njemačkoj kroz Austriju do Beča i nastavlja do Bratislave u Slovačkoj. Za više informacija posjetite [www.eurovelo6.org].
[ { "start": 61, "end": 68, "qid": 12191, "pageid": 152180, "title": "Nantes" }, { "start": 77, "end": 82, "qid": 1469, "pageid": 36769, "title": "Loire" }, { "start": 133, "end": 149, "qid": null, "pageid": null, "title": "Jezero_Constance" }, { "start": 188, "end": 193, "qid": 1653, "pageid": 18039, "title": "Dunav" }, { "start": 275, "end": 287, "qid": 184429, "pageid": 31749, "title": "Delta_Dunava" }, { "start": 289, "end": 307, "qid": 9259, "pageid": 35242, "title": "Svjetska_baština" }, { "start": 335, "end": 344, "qid": 402157, "pageid": 676052, "title": "Constanţa" }, { "start": 384, "end": 395, "qid": null, "pageid": null, "title": "Donauradweg" }, { "start": 452, "end": 459, "qid": 4190, "pageid": 498341, "title": "Passau" }, { "start": 489, "end": 493, "qid": 1741, "pageid": 12879, "title": "Beč" }, { "start": 509, "end": 519, "qid": 1780, "pageid": 23990, "title": "Bratislava" } ]
581680f0-7eb0-4c14-b5cf-2174fdcc8990
EuroVelo
145,868
262,160
EuroVelo 7
1
Ovdje je pdf trenutnog stanja Eurovela 7
[]
8e0ff617-891d-4816-a68f-432961772d41
EuroVelo
145,868
262,160
EuroVelo 9
1
EuroVelo 9 ili Jantarna staza ide od Gdańsk na Baltičkom moru u Poljskoj kroz Češku i Austriju do Slovenije, te konačno završava u Puli na Jadranskom moru u Hrvatskoj. Austrijski dio EV9 bit će dovršen do ljeta ili jeseni 2004.
[ { "start": 37, "end": 43, "qid": 1792, "pageid": 85914, "title": "Gdansk" }, { "start": 47, "end": 61, "qid": 545, "pageid": 39745, "title": "Baltičko_more" }, { "start": 131, "end": 135, "qid": 4656, "pageid": 11442, "title": "Pula" }, { "start": 139, "end": 154, "qid": 13924, "pageid": 16654, "title": "Jadransko_more" }, { "start": 168, "end": 178, "qid": 40, "pageid": 6161, "title": "Austrija" } ]
5a9f9b51-3b5b-4544-9a8f-bf2d901ff023
EuroVelo
145,868
262,160
EuroVelo 12
1
EuroVelo 12 ili Sjevernomorska biciklistička staza bila je prva velika europska staza koja je otvorena. Otvorena u lipnju 2001. 6,000 km duga staza prolazi kroz Englesku, Škotsku, Norvešku, Švedsku, Dansku, Njemačku, Nizozemsku i (nedavno) Belgiju. Nalazi se u Guinnessovoj knjizi rekorda kao najduža neprekinuta biciklistička staza s putokazima. Druga faza financiranja Europske unije kroz Interreg inicijativu dovršena je u prosincu 2006.
[ { "start": 122, "end": 127, "qid": 1988, "pageid": 1670, "title": "2001." }, { "start": 261, "end": 288, "qid": 41675, "pageid": 171836, "title": "Guinnessova_knjiga_rekorda" }, { "start": 391, "end": 399, "qid": null, "pageid": null, "title": "Interreg" } ]
90a0c087-670e-40af-9bed-d7bd42f2f753
Boćarski_klub_Solaris
71,017
12,628,210
null
0
Boćarski klub Solaris je boćarski klub iz Zablaća.
[ { "start": 25, "end": 33, "qid": 895060, "pageid": 71454, "title": "Boćanje" }, { "start": 42, "end": 49, "qid": 16113475, "pageid": 71018, "title": "Zablaće" } ]
e28adc8c-3e02-4a16-8e33-0e8c8ad19a94
Boćarski_klub_Solaris
71,017
12,628,210
null
0
Klupsko sjedište je na adresi Put igrališta 25, Zablaće.
[]
9b0e52b8-2d75-4b84-b751-a3894434e202
Boćarski_klub_Solaris
71,017
12,628,210
Klupski uspjesi
0
Plasmani po prvenstvima:
[]
919324c8-ebc1-4397-8cf8-c6c2f539d1e5
Boćarski_klub_Solaris
71,017
12,628,210
Klupski uspjesi
0
1991.: (3.u općini Šibenik)<br> 1992.:(5. u regionalnoj ligi Šibenik- Zadar- Pag)<br> 1993.: (6. u regionalnoj ligi Šibenik- Zadar-Pag)<br> 1994.: (1. u regionalnoj ligi Šibenik - Zadar - Pag)<br> 1995.: (1. u trećoj ligi srednja dalmacija)<br> 1996.: (2. u drugoj ligi jug)<br> 1997.: (2. u drugoj ligi jug):<br> 1998.:( 3. u drugoj ligi jug)<br> 1999.: (4.u drugoj ligi jug)<br> 2000.:( 2. u drugoj ligi jug)<br> 2001.: (10. u prvoj ligi)<br> 2002.: (2. u drugoj ligi jug)<br> 2003.: (2. u drugoj ligi jug)<br> 2004.: (1. u drugoj ligi jug)<br> 2005.: poluzavršnica (1. u skupini "Jug"), izgubili od kasnijeg prvaka ( prva Hrvatska liga) <br> 2006.: četvrtzavršnica (1. u skupini "Jug"), izgubili od kasnijeg prvaka (prva Hrvatska liga)<br> 2007.: (2. u skupini "Jug")- (prva Hrvatska liga)<br> 2008.: ? ( 8. u ligi) - ( prva Hrvatska liga)<br> 2009.: ? (5.u ligi) i ( pobjednici kupa Hrvatske) - (prva Hrvatska liga)<br> 2010.: doprvaci (4. u ligi) - ( prva Hrvatska liga)<br>
[ { "start": 0, "end": 5, "qid": 19706597, "pageid": 525140, "title": "Prvenstvo_Hrvatske_u_boćanju_1991." }, { "start": 32, "end": 37, "qid": 19706603, "pageid": 525141, "title": "Prvenstvo_Hrvatske_u_boćanju_1992." }, { "start": 86, "end": 91, "qid": null, "pageid": null, "title": "Prvenstvo_Hrvatske_u_boćanju_1993." }, { "start": 140, "end": 145, "qid": 19706610, "pageid": 525142, "title": "Prvenstvo_Hrvatske_u_boćanju_1994." }, { "start": 197, "end": 202, "qid": 19706617, "pageid": 525143, "title": "Prvenstvo_Hrvatske_u_boćanju_1995." }, { "start": 245, "end": 250, "qid": null, "pageid": null, "title": "Prvenstvo_Hrvatske_u_boćanju_1996." }, { "start": 279, "end": 284, "qid": 19706623, "pageid": 525144, "title": "Prvenstvo_Hrvatske_u_boćanju_1997." }, { "start": 314, "end": 319, "qid": 19706630, "pageid": 525145, "title": "Prvenstvo_Hrvatske_u_boćanju_1998." }, { "start": 348, "end": 353, "qid": 19706636, "pageid": 525421, "title": "Prvenstvo_Hrvatske_u_boćanju_1999." }, { "start": 381, "end": 386, "qid": 19706643, "pageid": 525422, "title": "Prvenstvo_Hrvatske_u_boćanju_2000." }, { "start": 415, "end": 420, "qid": 19706649, "pageid": 525423, "title": "Prvenstvo_Hrvatske_u_boćanju_2001." }, { "start": 445, "end": 450, "qid": 19706655, "pageid": 528438, "title": "Prvenstvo_Hrvatske_u_boćanju_2002." }, { "start": 479, "end": 484, "qid": 19706662, "pageid": 525425, "title": "Prvenstvo_Hrvatske_u_boćanju_2003." }, { "start": 513, "end": 518, "qid": 16113253, "pageid": 71561, "title": "Prvenstvo_Hrvatske_u_boćanju_2004." }, { "start": 547, "end": 552, "qid": 12640580, "pageid": 71595, "title": "Prvenstvo_Hrvatske_u_boćanju_2005." }, { "start": 645, "end": 650, "qid": 12640581, "pageid": 72532, "title": "Prvenstvo_Hrvatske_u_boćanju_2006." }, { "start": 743, "end": 748, "qid": 12640583, "pageid": 139950, "title": "Prvenstvo_Hrvatske_u_boćanju_2007." }, { "start": 797, "end": 802, "qid": 12640584, "pageid": 145813, "title": "Prvenstvo_Hrvatske_u_boćanju_2008." }, { "start": 847, "end": 852, "qid": null, "pageid": null, "title": "Prvenstvo_Hrvatske_u_boćanju_2009." }, { "start": 924, "end": 929, "qid": 12640582, "pageid": 263313, "title": "Prvenstvo_Hrvatske_u_boćanju_2010." } ]
3021e349-ebd1-4cf3-af0d-751cc469e136
Bancroft_(Nebraska)
477,953
2,460,565
null
0
Bancroft je selo u američkoj saveznoj državi Nebraska. Prema popisu stanovništva iz 2010. u njemu je živjelo 495 stanovnika.<ref>
[ { "start": 12, "end": 16, "qid": 532, "pageid": 72768, "title": "Selo" }, { "start": 19, "end": 28, "qid": 30, "pageid": 10354, "title": "Sjedinjene_Američke_Države" }, { "start": 45, "end": 53, "qid": 1553, "pageid": 45215, "title": "Nebraska" } ]
81e621cb-6aac-404c-88f2-75470244fbb3
Bandera_(Teksas)
477,955
975,627
null
0
Bandera je grad u američkoj saveznoj državi Teksas. Prema popisu stanovništva iz 2010. u njemu je živjelo 857 stanovnika.<ref>
[ { "start": 11, "end": 15, "qid": 515, "pageid": 6868, "title": "Grad" }, { "start": 18, "end": 27, "qid": 30, "pageid": 10354, "title": "Sjedinjene_Američke_Države" }, { "start": 44, "end": 50, "qid": 1439, "pageid": 39546, "title": "Teksas" } ]
58c49143-0bb6-4d37-9876-dc9d681bd622
Putanja
13,947
2,188,614
null
0
mini|300px|desno|Razne putanje u [[balistika|balistici (kosi hitac):<br> Crna putanja: parabola kada nema otpora zraka,<br> Plava putanja: Stokesova balistička krivulja <br> Zelena putanja: Newtonova balistička krivulja.]]
[ { "start": 56, "end": 66, "qid": 10281355, "pageid": 528927, "title": "Kosi_hitac" }, { "start": 87, "end": 95, "qid": 48297, "pageid": 244324, "title": "Parabola" }, { "start": 106, "end": 118, "qid": 31198608, "pageid": 568575, "title": "Otpor_sredstva" }, { "start": 149, "end": 159, "qid": 184631, "pageid": 242861, "title": "Balistika" } ]
fabdba43-7e0d-42a5-8a78-8439f2cef3f1
Putanja
13,947
2,188,614
null
0
mini|desno|300px|[[Kosi hitac projektila koji je izbačen brzinom 10 m/s pod različitim kutevima (u vakuumu).]]
[ { "start": 30, "end": 40, "qid": 49393, "pageid": 211564, "title": "Projektil" }, { "start": 57, "end": 64, "qid": 11465, "pageid": 11229, "title": "Brzina" }, { "start": 68, "end": 71, "qid": 182429, "pageid": 19712, "title": "Metar_u_sekundi" }, { "start": 87, "end": 95, "qid": 11352, "pageid": 36921, "title": "Kut" }, { "start": 99, "end": 106, "qid": 11475, "pageid": 21342, "title": "Vakuum" } ]
f3d1d640-ae5f-420f-bf57-f7ece9a125a2
Putanja
13,947
2,188,614
null
0
mini|desno|300px|Prikaz promjene Zemljinih [[godišnja doba|godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij.]]
[ { "start": 90, "end": 97, "qid": 659, "pageid": 32317, "title": "Sjever" }, { "start": 121, "end": 130, "qid": 123524, "pageid": 34130, "title": "Suncostaj" } ]
98a38234-a802-4b61-bf60-be85316d55b2
Putanja
13,947
2,188,614
null
0
Putanja, staza ili trajektorija je krivulja koju tijekom gibanja opisuju materijalna točka ili središte mase nekog fizikalnog tijela. Prema obliku putanja može biti pravac, parabola, kružnica, elipsa, cikloida ili bilo koja prostorna krivulja.
[ { "start": 35, "end": 43, "qid": 161973, "pageid": 277781, "title": "Krivulja" }, { "start": 57, "end": 64, "qid": 79782, "pageid": 11893, "title": "Gibanje" }, { "start": 73, "end": 90, "qid": 723931, "pageid": 555081, "title": "Materijalna_točka" }, { "start": 95, "end": 108, "qid": 2945123, "pageid": 553433, "title": "Središte_mase" }, { "start": 115, "end": 132, "qid": 223557, "pageid": 552824, "title": "Fizikalno_tijelo" }, { "start": 165, "end": 171, "qid": 37105, "pageid": 70473, "title": "Pravac" }, { "start": 173, "end": 181, "qid": 48297, "pageid": 244324, "title": "Parabola" }, { "start": 183, "end": 191, "qid": 17278, "pageid": 16460, "title": "Kružnica" }, { "start": 193, "end": 199, "qid": 40112, "pageid": 16428, "title": "Elipsa" }, { "start": 201, "end": 209, "qid": 204072, "pageid": 625762, "title": "Cikloida" } ]
6e277323-20cb-4d0e-a94e-03ce43ded9c3
Putanja
13,947
2,188,614
null
0
U astronomiji i astronautici putanja nebeskog tijela u gravitacijskom polju nekog drugog nebeskog tijela naziva se orbita ili planetarna putanja.<ref> putanja (staza, trajektorija), "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.
[ { "start": 2, "end": 13, "qid": 333, "pageid": 143, "title": "Astronomija" }, { "start": 16, "end": 28, "qid": 22719, "pageid": 279796, "title": "Astronautika" }, { "start": 37, "end": 52, "qid": 6999, "pageid": 703206, "title": "Nebesko_tijelo" }, { "start": 55, "end": 75, "qid": 558066, "pageid": 558115, "title": "Gravitacijsko_polje" }, { "start": 115, "end": 121, "qid": 230664, "pageid": 6465, "title": "Orbita" }, { "start": 126, "end": 144, "qid": 4130, "pageid": 263977, "title": "Planetarna_putanja" } ]
1425010c-2fb1-47d0-a8a2-e12a3d07feb1
Putanja
13,947
2,188,614
Objašnjenje
0
Ako jednadžba putanje nije unaprijed poznata, može je se odrediti tako da se iz jednadžbi zakona puta ukloni vrijeme. Evo najjednostavnijeg mogućeg primjera: neka je zakon puta neke točke <math>\mathbf{}x=t</math>. Ova jednadžba govori da se točka nakon <math>\mathbf{}n</math> sekundi pomakla za <math>\mathbf{}n</math> metara po pravcu <math>\mathbf{}x</math>. Putanja te točke je očito sam pravac <math>\mathbf{}x</math>.
[]
9087c511-501f-4939-be3a-e5b2da42dd03
Putanja
13,947
2,188,614
Objašnjenje
0
Na isti se način jednadžbu putanje raznim matematičkim pretvorbama može dobiti i za mnogo složenije izraze zakona puta u bilo kakvom koordinatnom sustavu.
[ { "start": 133, "end": 153, "qid": 11210, "pageid": 278226, "title": "Koordinatni_sustav" } ]
d6ff9d10-6830-4b14-a587-2ee18b84ebf9
Putanja
13,947
2,188,614
Kosi hitac
1
Kosi hitac je složeno ili krivocrtno gibanje nastalo kada vektor početne brzine izbačenog tijela (obično projektil) zatvara oštri kut prema vodoravnoj ravnini. Putanja tijela ima oblik parabole s tjemenom na vrhu. Na izbačeno tijelo djeluje vektor kose početne brzine te ubrzanje zemljine sile teže.
[ { "start": 37, "end": 44, "qid": 79782, "pageid": 11893, "title": "Gibanje" }, { "start": 58, "end": 64, "qid": 44528, "pageid": 28717, "title": "Vektor" }, { "start": 73, "end": 79, "qid": 11465, "pageid": 11229, "title": "Brzina" }, { "start": 90, "end": 96, "qid": 223557, "pageid": 243219, "title": "Tijelo_(fizika)" }, { "start": 105, "end": 114, "qid": 49393, "pageid": 211564, "title": "Projektil" }, { "start": 130, "end": 133, "qid": 11352, "pageid": 36921, "title": "Kut" }, { "start": 160, "end": 167, "qid": 2188614, "pageid": 13947, "title": "Putanja" }, { "start": 185, "end": 193, "qid": 48297, "pageid": 244324, "title": "Parabola" }, { "start": 271, "end": 298, "qid": 673166, "pageid": 736186, "title": "Ubrzanje_zemljine_sile_teže" } ]
f53c5984-a9eb-4b73-80e1-8c018d6d4e22
Putanja
13,947
2,188,614
Zemljina putanja
1
Zemljina putanja u astronomiji predstavlja planetarnu putanju (orbitu) Zemlje kojom obilazi Sunce, na udaljenosti od jedne astronomske jedinice (AJ) ili 149 597 870 691 ± 30 metara, što predstavlja približno 150 milijuna kilometara. Perihel Zemlje je najbliža točka Zemljine putanje do Sunčeva središta, smještena na kraju velike osi elipse kojom se Zemlja giba relativno prema Suncu, a Zemlja prolazi kroz perihel svake godine početkom siječnja (u zadnje vrijeme 3. siječnja) i iznosi 147 098 291 km. Afel Zemlje je najudaljenija točka putanje Zemlje do Sunčeva središta, a Zemlja prolazi kroz afel početkom srpnja (u zadnje vrijeme 4. srpnja) i iznosi 152 098 233 km. Orbitalna brzina Zemlje je 30 km/s (108 000 km/h) što znači da pređe udaljenost Zemljinog promjera (oko 12 700 km) za 7 minuta ili udaljenost do Mjeseca (oko 384 000 km) za 4 sata.
[ { "start": 19, "end": 30, "qid": 333, "pageid": 143, "title": "Astronomija" }, { "start": 43, "end": 61, "qid": 4130, "pageid": 263977, "title": "Planetarna_putanja" }, { "start": 71, "end": 77, "qid": 2, "pageid": 16146, "title": "Zemlja" }, { "start": 92, "end": 97, "qid": 525, "pageid": 6041, "title": "Sunce" }, { "start": 123, "end": 143, "qid": 1811, "pageid": 12328, "title": "Astronomska_jedinica" }, { "start": 145, "end": 147, "qid": 1811, "pageid": 6467, "title": "AJ" }, { "start": 174, "end": 180, "qid": 11573, "pageid": 11889, "title": "Metar" }, { "start": 221, "end": 231, "qid": 11573, "pageid": 16501, "title": "Kilometar" }, { "start": 233, "end": 240, "qid": 216807, "pageid": 11413, "title": "Perihel" }, { "start": 334, "end": 340, "qid": 40112, "pageid": 16428, "title": "Elipsa" }, { "start": 498, "end": 500, "qid": 11573, "pageid": 16501, "title": "Kilometar" }, { "start": 502, "end": 506, "qid": 1699691, "pageid": 12631, "title": "Afel" }, { "start": 680, "end": 686, "qid": 11465, "pageid": 11229, "title": "Brzina" }, { "start": 563, "end": 571, "qid": 11574, "pageid": 18056, "title": "Sekunda" }, { "start": 717, "end": 718, "qid": 25235, "pageid": 21925, "title": "Sat" }, { "start": 790, "end": 796, "qid": 7727, "pageid": 18050, "title": "Minuta" } ]
a8b3222b-efff-4f69-a11e-0972054c7ea6
Lovac_na_talente
13,960
1,344,174
null
0
Lovac na talente (engleski Casting agent) je osoba koja pronalazi i bira glumce za filmove ili kazališne predstave. Po potrebi organizira i njihove probne nastupe kako bi uvidjela koji od njih ima najbolje sposobnosti za određenu ulogu.
[ { "start": 73, "end": 79, "qid": 33999, "pageid": 14208, "title": "Glumac" }, { "start": 83, "end": 90, "qid": 11424, "pageid": 4675, "title": "Film" }, { "start": 95, "end": 104, "qid": 11635, "pageid": 4685, "title": "Kazalište" }, { "start": 230, "end": 235, "qid": null, "pageid": null, "title": "Uloga" } ]
d7b32f15-5d97-4721-a824-788b7323b888
Exeter
301,366
134,672
null
0
Exeter je povijesni grad u grofoviji Devon, Engleska. Glavni je grad grofovije. Trenutačno administrativno ima status nemetropolitanskog distrikta, te je stoga pod upravom Grofovijskog vijeća. Grad se nalazi na rijeci Exe, oko 60&nbsp;km sjeveroistočno od Plymoutha i 110&nbsp;km jugozapadno od Bristola. Prema popisu stanovništva iz 2001. broj stanovnika je 111.076, dok je prema procjeni iz 2009. imao 118.800 stanovnika.<ref>
[ { "start": 20, "end": 24, "qid": 515, "pageid": 6868, "title": "Grad" }, { "start": 27, "end": 42, "qid": 23156, "pageid": 301281, "title": "Devon_(grofovija)" }, { "start": 44, "end": 52, "qid": 21, "pageid": 25767, "title": "Engleska" }, { "start": 218, "end": 221, "qid": null, "pageid": null, "title": "Exe" }, { "start": 256, "end": 265, "qid": 43382, "pageid": 507514, "title": "Plymouth" }, { "start": 295, "end": 303, "qid": 23154, "pageid": 204580, "title": "Bristol" } ]
29a8dc88-8740-4046-a75b-9a1d88468ab9
Exeter
301,366
134,672
null
0
Grad ima dobre prometne veze, sa željezničkim kolodvorom Exeter St David's, središnjim željezničkim kolodvorom Exeter, M5 autocestom i zrakoplovnom lukom grad je povezan na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Iako je popularno turističko odredište, gradom ne dominira turizam.
[ { "start": 33, "end": 45, "qid": 22667, "pageid": 42467, "title": "Željeznica" }, { "start": 135, "end": 153, "qid": null, "pageid": null, "title": "Exeter_International_Airport" }, { "start": 226, "end": 236, "qid": 49389, "pageid": 6492, "title": "Turizam" } ]
923b2566-dfba-453d-b1db-609cfbb1c3d6
NGC_1097
178,302
493,569
null
0
NGC 1097 je galaksija u zviježđu Kemijska peć.
[ { "start": 12, "end": 21, "qid": 318, "pageid": 222993, "title": "Galaksija" }, { "start": 24, "end": 32, "qid": 8928, "pageid": 7430, "title": "Zviježđe" }, { "start": 33, "end": 45, "qid": 8913, "pageid": 41878, "title": "Kemijska_peć_(zviježđe)" } ]
f0d29c81-d8b4-4b43-91ed-91304b70d4fd
Minerva
145,869
126,916
null
0
desno|mini|225px|Minervina glava, [[Elihu Vedder, 1896.]] Minerva, poznata i kao Palada Atena u grčkoj mitologiji, bila je rimska božica. Smatrala se djevičanskom božicom ratnika, poezije, medicine, mudrosti, trgovine, zanata i izumiteljica glazbe.<ref>Candau, Francisco J. Cevallos (1994). Coded Encounters: Writing, Gender, and Ethnicity in Colonial Latin America. University of Massachusetts Press, 215.
[ { "start": 81, "end": 93, "qid": null, "pageid": null, "title": "Palada_Atena" }, { "start": 123, "end": 129, "qid": 122173, "pageid": 155975, "title": "Rimska_mitologija" }, { "start": 130, "end": 136, "qid": 205985, "pageid": 150715, "title": "Božica" }, { "start": 171, "end": 178, "qid": 198, "pageid": 1639, "title": "Rat" }, { "start": 180, "end": 187, "qid": 482, "pageid": 11043, "title": "Poezija" }, { "start": 189, "end": 197, "qid": 11190, "pageid": 587, "title": "Medicina" }, { "start": 199, "end": 207, "qid": 799, "pageid": 263573, "title": "Mudrost" }, { "start": 209, "end": 217, "qid": 601401, "pageid": 45983, "title": "Trgovina" }, { "start": 219, "end": 225, "qid": 877729, "pageid": 660468, "title": "Zanat" }, { "start": 228, "end": 240, "qid": 12633400, "pageid": 66384, "title": "Izumitelj" }, { "start": 241, "end": 247, "qid": 638, "pageid": 9, "title": "Glazba" } ]
19da1ebd-c00b-4b07-b048-34cef0ce1b29
Minerva
145,869
126,916
null
0
Ovaj se članak fokusira na Minervu u ranom Rimu i na štovanje njenog kulta. Za informacije o književnim mitološkim prikazima Minerve, koji su snažno bili pod utjecajem grčke mitologije, vidi Palada Atena gdje se spominje kao jedna od triju djevica uz Artemidu i Hestiju.
[ { "start": 69, "end": 74, "qid": null, "pageid": null, "title": "Kult_(religija)" }, { "start": 168, "end": 184, "qid": 34726, "pageid": 6364, "title": "Grčka_mitologija" }, { "start": 191, "end": 203, "qid": null, "pageid": null, "title": "Palada_Atena" }, { "start": 251, "end": 259, "qid": 39503, "pageid": 12704, "title": "Artemida" }, { "start": 262, "end": 269, "qid": 41419, "pageid": 68217, "title": "Hestija" } ]
c57074c4-49d9-4fe6-8000-fcf778ba5bcf
Minerva
145,869
126,916
Etruščanska Minerva
0
Njezino ime sadržava "mn-" korijen koji se povezuje s pamćenjem. Vidi grčku "Mnemozinu" (gr. μνημοσύνη) i "mnestis" (gr. μνῆστις): pamćenje, sjećanje, uspomena. Rimljani su možda zamijenili njeno strano ime sa svojom riječi mens koja označava "um" jer je jedan aspekt Minerve kao božice bio ne samo ratni nego i intelektualni. Minerva je rimsko ime za Atenu, božicu mudrosti i djevičanstva. Ona se također prikazuje kao sova.
[ { "start": 77, "end": 86, "qid": 102884, "pageid": 32740, "title": "Mnemozina" } ]
719a027a-e09d-4f68-b2ad-00f0edb4d045
Minerva
145,869
126,916
Minervin kult u Rimu
0
Menrva je bila dio svete trijade s Tinijom i Uni, istoznačnicama rimskog trojstva Jupiter-Junona-Minerva. Minerva je bila kći Jupitera.
[ { "start": 25, "end": 32, "qid": null, "pageid": null, "title": "Trijada_(razdvojba)" }, { "start": 35, "end": 42, "qid": null, "pageid": null, "title": "Tinija" }, { "start": 45, "end": 48, "qid": null, "pageid": null, "title": "Uni_(mitologija)" }, { "start": 126, "end": 134, "qid": 4649, "pageid": 584981, "title": "Jupiter_(bog)" } ]
adbc41bf-fd65-4b65-adfc-e0a7a55e7039
Minerva
145,869
126,916
Minervin kult u Rimu
0
Kao Minerva Medica, bila je božica medicine i liječnika. Kao Minerva Achaea, štovala se u Luceriji u Apuliji gdje su u njenom hramu ostali sačuvani darovi i ruke Diomede.<ref>Aristot. ''Mirab. Narrat. 117<ref>Schmitz, Leonhard (1867), "Achaea (2)", u Smith, William, Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', sv. 1, Boston, str. 8
[ { "start": 90, "end": 98, "qid": null, "pageid": null, "title": "Luceria" }, { "start": 101, "end": 108, "qid": 1447, "pageid": 21354, "title": "Apulija" }, { "start": 162, "end": 169, "qid": null, "pageid": null, "title": "Diomeda" }, { "start": 209, "end": 226, "qid": null, "pageid": null, "title": "Leonhard_Schmitz" }, { "start": 267, "end": 320, "qid": null, "pageid": null, "title": "Dictionary_of_Greek_and_Roman_Biography_and_Mythology" } ]
6fa9145a-ba7b-4ea9-9cda-160c9ee13eb8
Minerva
145,869
126,916
Minervin kult u Rimu
0
175 px|mini|Minervin kip mini|lijevo|225px|Glava "Sulis-Minerve" pronađena u ruševinama [[Rimske kupelji (Bath)|rimskih kupelji u Bathu]]
[]
cc5d5b64-41a3-4b72-91d8-b7187d841b75
Minerva
145,869
126,916
Minervin kult u Rimu
0
Ovidije naziva Minervu "božicom tisuću radova." Minerva je štovana diljem Italije, iako je samo u Rimu poprimila ratna obilježja. Njeno se štovanje proširilo diljem carstva – u Britaniji, primjerice, uspoređivala se s božicom mudrosti Sulis.
[ { "start": 0, "end": 7, "qid": 7198, "pageid": 152872, "title": "Ovidije" }, { "start": 235, "end": 240, "qid": null, "pageid": null, "title": "Sulis" } ]
f5d33d44-77f2-4ad5-8680-fe1d5bc55654
Minerva
145,869
126,916
Minervin kult u Rimu
0
Rimljani su slavili njen festival od 19. ožujka do 23. ožujka tijekom dana koji se nazivao, u množini ženskog roda, Quinquatria, peti nakon martovskih ida, devetnaesti nakon praznika obrtnika. Manju inačicu, Minusculae Quinquatria, održavali su na lipanjske ili junske ide, 13. lipnja, flautisti koji su posebice bili korisni u religiji. Godine 207. pr. Kr. osnovan je ceh pjesnika i glumaca radi molitvenih darova u Minervinom hramu na brežuljku Aventinu. Među ostalim članovima u cehu je djelovao Livije Andronik. Aventinsko svetište Minerve nastavilo je biti važan centar umjetnosti tijekom velikog dijela srednjeg razdoblja Rimske Republike.
[ { "start": 37, "end": 47, "qid": 2424, "pageid": 784, "title": "19._ožujka" }, { "start": 51, "end": 61, "qid": 2445, "pageid": 788, "title": "23._ožujka" }, { "start": 116, "end": 127, "qid": null, "pageid": null, "title": "Quinquatria" }, { "start": 183, "end": 191, "qid": 877729, "pageid": 258299, "title": "Obrtnik" }, { "start": 274, "end": 284, "qid": 2614, "pageid": 1418, "title": "13._lipnja" }, { "start": 286, "end": 295, "qid": null, "pageid": null, "title": "Auloi" }, { "start": 345, "end": 357, "qid": 45851, "pageid": 4080, "title": "207._pr._Kr." }, { "start": 369, "end": 372, "qid": 170161, "pageid": 321601, "title": "Ceh" }, { "start": 397, "end": 414, "qid": null, "pageid": null, "title": "Votivna_ponuda" }, { "start": 447, "end": 455, "qid": 194103, "pageid": 506123, "title": "Aventin" }, { "start": 499, "end": 514, "qid": 193058, "pageid": 65401, "title": "Livije_Andronik" }, { "start": 628, "end": 644, "qid": 17167, "pageid": 13063, "title": "Rimska_Republika" } ]
c4836c43-8564-42d7-b105-c80708128ff0
Minerva
145,869
126,916
Minervin kult u Rimu
0
Minerva se štovala na brežuljku Kapitoliju kao jedna od Kapitolijske trijade uz Jupitera i Junonu, u Hramu Minerve Medike, i u "Delubrum Minervae", hramu kojeg je Pompej osnovao 50. pr. Kr., a koji se nalazio na mjestu crkve Santa Maria sopra Minerva (blizu današnje Piazze della Minerva i Panteona).
[ { "start": 32, "end": 42, "qid": 1034683, "pageid": 145871, "title": "Kapitolij" }, { "start": 56, "end": 76, "qid": null, "pageid": null, "title": "Kapitolijska_trijada" }, { "start": 101, "end": 121, "qid": null, "pageid": null, "title": "Hram_Minerve_Medike" }, { "start": 163, "end": 169, "qid": 125414, "pageid": 36052, "title": "Pompej" }, { "start": 178, "end": 189, "qid": 41937, "pageid": 3923, "title": "50._pr._Kr." }, { "start": 225, "end": 250, "qid": null, "pageid": null, "title": "Santa_Maria_sopra_Minerva" }, { "start": 290, "end": 298, "qid": null, "pageid": null, "title": "Panteon,_Rim" } ]
80130611-3566-4882-885d-4796383c61be
Minerva
145,869
126,916
Minerva u suvremenoj uporabi
0
<!-- Ovaj odlomak opisuje kako se božica ili njen prikaz koriste u suvremenom vremenu. Za ostale uporabe imena "Minerva" vidi Minerva (razdvojba). -->
[ { "start": 126, "end": 145, "qid": null, "pageid": null, "title": "Minerva_(razdvojba)" } ]
83c1091e-1739-4018-aa4b-d3b3dcad7a8a
Minerva
145,869
126,916
Društva
1
desno|200px|mini|Minervin kružni tok u [[Guadalajara, Meksiko|Guadalajari, Meksiko, jedan od najprepoznatljivih znamenitosti grada]]
[]
cbcac8c5-8c2f-466e-876b-d66e724b4f70
Jennifer_Melfi
223,753
2,463,175
null
0
Melfi je talijanska Amerikanka; njezina obitelj podrijetlom je iz Caserte. U prvoj se epizodi spominje kako je diplomirala na Sveučilištu Tufts. Ona je vjerojatno osoba koja najbolje istinski pozna Tonyja Soprana. Tijekom godina Tony joj je povjerio mnoge stvari koje nije rekao nikome drugome, čak ni svojim suradnicima ili ženi, Carmeli. Međutim, Melfi i Soprano imaju neobičan, toplo-hladni odnos. On se iznutra boji kako bi Melfi tijekom terapije mogla propitivati njegov privatni život, ali se u isto vrijeme boji rezultata od nebavljenja problemom. Zato ona tijekom njihovih terapija često samo gleda njegove promjene raspoloženja, ponekad raspoloženog za suradnju, a ponekad nasilnog - ponekad odgovarajući, a ponekad se ponašajući hladno i odbojno.
[ { "start": 66, "end": 73, "qid": 1906, "pageid": 229721, "title": "Caserta" }, { "start": 126, "end": 143, "qid": null, "pageid": null, "title": "Sveučilište_Tufts" }, { "start": 331, "end": 338, "qid": 2463185, "pageid": 223183, "title": "Carmela_Soprano" } ]
836deaca-232d-43ec-a294-04017bd85209
Jennifer_Melfi
223,753
2,463,175
null
0
Melfi se trudila pomoći Sopranu, ali iako ponekad radi osjećaja pomaganja gangsteru, ali i odupirujući se ideji da ima romantične primisli o njemu — ona pokušava održati njihov odnos na profesionalnoj razini. Osim toga, Melfi se bori s alkoholizmom. Dok se ona odupirala Sopranovim stalnim udvaranjima, koja su je u isto vrijeme privlačila i prestrašivala, Tony više ne želi da njihov odnos ostane striktno profesionalan jer u njoj vidi jedinu stvar koju nije u mogućnosti imati.
[]
0b30d827-8dc6-4c36-b673-5857aa9a9c1c
Jennifer_Melfi
223,753
2,463,175
Završetak terapije
0
Unatoč nekoliko obostranih pokušaja Melfi i Tonyja da okončaju terapiju, u predzadnjoj epizodi "The Blue Comet", tijekom večere s kolegama, dr. Elliot Kupferberg spominje studiju koja pokazuje kako terapija ne uspijeva kod sociopata te otkriva drugim gostima da Melfi liječi Tonyja Soprana, što razljuti Melfi. Nakon razgovora, Melfi pročita članak koji kaže kako terapija ponekad može poslužiti da sociopati ili kriminalci opravdaju kriminalna djela. Ona počinje shvaćati da je Tonyjeva terapija bila beskorisna te da je pomogla njegovom kriminalnom životu.
[]
2c182bb7-be7a-4581-ac9a-0de806b7e2c6
Jennifer_Melfi
223,753
2,463,175
Završetak terapije
0
Na sljedećem sastanku, dr. Melfi kritizira Tonyja jer je istrgnuo stranicu iz njezina časopisa. Melfi zatim tijekom terapije napadne Tonyja, uglavnom ispaljujući sarkastične komentare dok on priča o nedavnim problemima. Ona mu ponudi da ga uputi drugom doktoru, na što on ostaje zbunjen. Konačno, Melfi kaže Tonyju da mu ne može pomoći, rekavši kako zbog trenutne obiteljske krize ne želi tratiti njegovo vrijeme. Tony ustaje i napušta sobu dok ga Melfi isprati do čekaonice. Tony zatim iz džepa izvadi istrgnutu stranicu s receptom za odrezak i pažljivo je i sarkastično smjesti na mjesto u časopisu s kojeg ju je istrgnuo. Melfi zalupi vratima, naizgled prekinuvši svoj profesionalni odnos s Tonyjem Sopranom.
[]
0dca4193-0206-40e5-991c-8bbf779f0e35
Svežderi
41,524
164,509
null
0
200px|mini|Svinja je jedan od sveždera. 200px|mini|Gavran je jedan od najpoznatijih sveždera kod ptica.
[]
4184381e-3a0b-4447-9969-f083875b6431
Svežderi
41,524
164,509
null
0
Svežderima se nazivaju životinje čiji se način prehrane zasniva na sposobnosti da mogu probavljati hranu kako biljnog tako i životinjskog porijekla. Riječ omnivore dolazi od latinske riječi omne što znači sve.
[ { "start": 23, "end": 32, "qid": 729, "pageid": 28262, "title": "Životinje" }, { "start": 87, "end": 98, "qid": 11978, "pageid": 47064, "title": "Probava" }, { "start": 110, "end": 117, "qid": 756, "pageid": 27623, "title": "Biljka" } ]
d29c9891-8145-4620-8db3-f0f8a4e16b15
Jakarta
60,605
3,630
null
0
Jakarta (indonezijski: Jakarta, ranije Batavia, Sunda Kelapa, Djakarta) je glavni i najveći grad Indonezije. U gradu živi 10.075.310 stanovnika po podacima iz 2014.,<ref><ref> a u gradskoj aglomeraciji je po posljednjim podacima 30.214.303 stanovnika.<ref>Podaci o stanovništvu aglomeracije Površina grada je 661,52 kilometara kvadratnih. Grad se nalazi na sjeverozapadnom djelu otoka Jave.
[ { "start": 9, "end": 21, "qid": 9240, "pageid": 189556, "title": "Indonezijski_jezik" }, { "start": 97, "end": 107, "qid": 252, "pageid": 12987, "title": "Indonezija" }, { "start": 159, "end": 164, "qid": 1999, "pageid": 3148, "title": "2014." }, { "start": 385, "end": 389, "qid": 3757, "pageid": 48042, "title": "Java_(otok)" } ]
665135f9-099d-402c-a0d9-7bf5df37a961
Jakarta
60,605
3,630
null
0
Jakarta po broju stanovnika spada u skupinu od 50 najvećih gradova na svijetu.
[]
26d676d0-b0ca-4d09-9de9-ce97f03461aa
Jakarta
60,605
3,630
Zemljopisne karakteristike
0
Grad leži na sjeverozapadu otoka Java na ušću rijeke Ciliwung u Javanski zaljev koji je dio Javanskog mora, na površini od 662 km² zemljišta te 6977 km² vodene površine. Uz Dili jedini je azijski glavni grad koji se nalazi na južnoj hemisferi.
[ { "start": 33, "end": 37, "qid": 1100132, "pageid": 13539, "title": "Java" }, { "start": 46, "end": 52, "qid": 4022, "pageid": 15097, "title": "Rijeka_(vodotok)" }, { "start": 53, "end": 61, "qid": null, "pageid": null, "title": "Ciliwung" }, { "start": 127, "end": 130, "qid": 712226, "pageid": 33906, "title": "Kvadratni_kilometar" }, { "start": 173, "end": 177, "qid": 9310, "pageid": 113154, "title": "Dili" }, { "start": 188, "end": 195, "qid": 48, "pageid": 11543, "title": "Azija" }, { "start": 226, "end": 242, "qid": 41228, "pageid": 32729, "title": "Južna_hemisfera" } ]
aae839c2-85af-41c5-aab2-771f147c414b
Jakarta
60,605
3,630
Zemljopisne karakteristike
0
Grad Jakarta ima izrazito nepovoljan položaj što se tiče nadmorske visine koja se kreće od -2 metra (ispod razine mora) do nekih 50 metara nadmorske visine prosječne nadmorske visine 8 metara. Dok je južni dio grada brežuljkast oko 40&nbsp;% površine sjevernog dijela grada koji je poprilično ravan nalazi se ispod razine mora što za vrijeme velikih kiša stvara probleme s odvodnjom. Uz rijeku Ciliwung koja razdvaja grad na zapadni i istočni dio, gradom teku i Pesanggrahan te Sunter. Uz sve probleme s odvodnjom grad Jakarta zbog opterećenja na zemljište koje stvara tone prosječno godišnje između 5 i 10 centimetara, a u sjevernom dijelu i do 20 cm. Grad godinama ulaže u zaštitne barijere i druga rješenja da bi se spriječila prijetnja da more prodre u grad na područja s negativnom nadmorskom visinom.
[ { "start": 394, "end": 402, "qid": null, "pageid": null, "title": "Ciliwung" }, { "start": 462, "end": 474, "qid": null, "pageid": null, "title": "Pesanggrahan" }, { "start": 478, "end": 484, "qid": null, "pageid": null, "title": "Sunter_(rijeka)" } ]
08d45d9d-3e7a-4b99-9f85-f2842b56d748
Jakarta
60,605
3,630
Klima
0
Grad Jakarta se nalazi na području tropske monsunske klime s izrazitim kišnim monsunskim razdobljem te izrazito sušnim razdobljem vremena tijekom klimatološke godine.
[ { "start": 35, "end": 42, "qid": 135712, "pageid": 122241, "title": "Tropska_klima" }, { "start": 43, "end": 52, "qid": 42967, "pageid": 51055, "title": "Monsun" }, { "start": 53, "end": 58, "qid": 7937, "pageid": 6004, "title": "Klima" } ]
3f0b5ee2-0a59-4cb5-a907-b8ac8d9a7b35
Jakarta
60,605
3,630
Povijest
0
Krajem 16. stoljeća na Javu dolaze Nizozemci koji su 1619. godini osvojili grad i osnovali tvrđavu Batavia. Jak potres je uništio grad 1699. godine.
[ { "start": 7, "end": 19, "qid": 7017, "pageid": 11113, "title": "16._stoljeće" }, { "start": 35, "end": 44, "qid": 55, "pageid": 11465, "title": "Nizozemska" }, { "start": 53, "end": 58, "qid": 6804, "pageid": 2060, "title": "1619." }, { "start": 112, "end": 118, "qid": 7944, "pageid": 31786, "title": "Potres" }, { "start": 135, "end": 140, "qid": 7710, "pageid": 1980, "title": "1699." } ]
6036c0b6-0212-428c-82cb-7654f2d8bed6
Jakarta
60,605
3,630
Povijest
0
U razdoblju od 1942. do 1945. godine grad je bila zauzela japanska vojska. Odmah po završetku Drugog svjetskog rata, Indonezija je proglasila nezavisnost, ali grad je zauzela nizozemska vojska i držala ga pod svojom kontrolom sve do 1949. Nakon odlaska nizozemske vojske Jakarta je proglašena glavnim gradom Indonezije.
[ { "start": 15, "end": 20, "qid": 18625, "pageid": 1737, "title": "1942." }, { "start": 24, "end": 29, "qid": 5240, "pageid": 1734, "title": "1945." }, { "start": 58, "end": 66, "qid": 17, "pageid": 7180, "title": "Japan" }, { "start": 94, "end": 115, "qid": 362, "pageid": 10398, "title": "Drugi_svjetski_rat" }, { "start": 175, "end": 185, "qid": 55, "pageid": 11465, "title": "Nizozemska" }, { "start": 233, "end": 238, "qid": 5188, "pageid": 1730, "title": "1949." }, { "start": 253, "end": 263, "qid": 55, "pageid": 11465, "title": "Nizozemska" }, { "start": 293, "end": 307, "qid": 5119, "pageid": 7066, "title": "Glavni_grad" }, { "start": 308, "end": 318, "qid": 252, "pageid": 12987, "title": "Indonezija" } ]
5a3200a3-9f6b-453e-ae8c-67a1c321d736
Jakarta
60,605
3,630
Znamenitosti, kultura i školstvo
0
desno|thumb|240px|<center>Centar grada
[]
6319e8f7-489a-42dc-9773-a8cc00d174ce
Jakarta
60,605
3,630
Znamenitosti, kultura i školstvo
0
Grad ima puno muzeja od kojih je najpoznatiji - Nacionalni muzej Indonezije.
[]
476b773a-4bcf-409b-9ba0-d29084a5949c
Jakarta
60,605
3,630
Znamenitosti, kultura i školstvo
0
Grad ima više desetaka sveučilišta s brojnim fakultetima.
[ { "start": 23, "end": 34, "qid": 3918, "pageid": 28309, "title": "Sveučilište" } ]
3c9dc547-e27a-4b44-a9f0-e7c1b3bd9bb9
Jakarta
60,605
3,630
Gradovi prijatelji
0
Jakarta ima ugovore o prijateljstvu sa sljedećim gradovima;
[]
d579459d-396e-4271-a2a1-90637964fefb
Záhorská_Bystrica
157,343
246,755
null
0
Záhorská Bystrica (njemački: Bisternitz, mađarski: Pozsonybeszterce) je gradska četvrt u Bratislavi. U ovoj maloj četvrti još postoje očuvane stare seljačke kuće.
[ { "start": 19, "end": 27, "qid": 188, "pageid": 23278, "title": "Njemački" }, { "start": 41, "end": 49, "qid": 9067, "pageid": 30322, "title": "Mađarski" }, { "start": 72, "end": 86, "qid": null, "pageid": null, "title": "Gradske_četvrti_Bratislave" }, { "start": 89, "end": 99, "qid": 1780, "pageid": 23990, "title": "Bratislava" } ]
4130034f-80d2-407f-bc4a-3aaad92b86df
Záhorská_Bystrica
157,343
246,755
null
0
Prvi pisani spomen naselja datira iz 1208. pod nazivom Bisztric. Hrvati u ovo mjesto dolaze oko 1520., bježeći pred Turcima. Ovo naselje je službeno postalo dio Bratislave 1. siječnja 1972. godine.
[ { "start": 37, "end": 42, "qid": 5238, "pageid": 2536, "title": "1208." }, { "start": 65, "end": 71, "qid": 167420, "pageid": 4870, "title": "Hrvati" }, { "start": 96, "end": 101, "qid": 6284, "pageid": 2159, "title": "1520." }, { "start": 172, "end": 183, "qid": 2150, "pageid": 394, "title": "1._siječnja" }, { "start": 184, "end": 189, "qid": 2476, "pageid": 1707, "title": "1972." } ]
cbed6783-2910-41d4-8e03-a8d393670179
Záhorská_Bystrica
157,343
246,755
null
0
U ovom naselju nalazi se sjedište velike slovačke TV kuće TV Markíza.
[ { "start": 58, "end": 68, "qid": 657178, "pageid": 211934, "title": "TV_Markíza" } ]
9b9ee1ea-e0ac-42ba-9b62-30f8c4f127c8
Bangor,_Kalifornija
477,956
3,458,774
null
0
Bangor je naseljeno područje za statističke svrhe u američkoj saveznoj državi Kalifornija. Prema popisu stanovništva iz 2010. u njemu je živjelo 646 stanovnika.<ref>
[ { "start": 10, "end": 49, "qid": 498162, "pageid": 504681, "title": "Naseljeno_područje_za_statističke_svrhe" }, { "start": 52, "end": 61, "qid": 30, "pageid": 10354, "title": "Sjedinjene_Američke_Države" }, { "start": 78, "end": 89, "qid": 99, "pageid": 26430, "title": "Kalifornija" } ]
49988483-cad9-4e61-9121-0756a9f94ebe
Risto_Jačev
94,198
12,641,263
null
0
mini|Risto Đ. Jačev '''Risto Đ. Jačev''' (15. svibnja 1942., selo Dolno Rodevo, Voden, Egejska Makedonija, Grčka), sjevernomakedonski pjesnik, prozaik, antologičar, prevoditelj, kazališni kritičar i novinar.
[ { "start": 42, "end": 53, "qid": 2562, "pageid": 725, "title": "15._svibnja" }, { "start": 54, "end": 59, "qid": 18625, "pageid": 1737, "title": "1942." }, { "start": 66, "end": 78, "qid": 3407096, "pageid": 167272, "title": "Dolno_Rodevo" }, { "start": 80, "end": 85, "qid": null, "pageid": null, "title": "Voden" }, { "start": 87, "end": 105, "qid": 81734, "pageid": 53019, "title": "Egejska_Makedonija" }, { "start": 107, "end": 112, "qid": 41, "pageid": 11258, "title": "Grčka" }, { "start": 115, "end": 133, "qid": 221, "pageid": 11257, "title": "Sjeverna_Makedonija" }, { "start": 152, "end": 163, "qid": 105420, "pageid": 30996, "title": "Antologija" }, { "start": 178, "end": 196, "qid": 2416230, "pageid": 528371, "title": "Kazališna_kritika" } ]
8cae7162-99c7-4d7d-80b2-613e5399eb11
Risto_Jačev
94,198
12,641,263
Životopis
0
Risto Đ. Jačev rođen je u Egejskoj Makedoniji. S tisućama sjevernomakedonske djece proživljava dramatično izbjegličko djetinjstvo i ranu mladost u emigraciji. Po povratku u Sjevernu Makedoniju, na Filološkom fakultetu Univerziteta “Kiril i Metodij” u Skoplju diplomira književnost. Najprije neko vrijeme radi kao glumac i srednjoškolski nastavnik, a zatim prelazi na Makedonski radio gdje je do svršetka svoga radnog vijeka zaposlen kao novinar i urednik.
[ { "start": 173, "end": 192, "qid": 221, "pageid": 637393, "title": "Republika_Sjeverna_Makedonija" }, { "start": 251, "end": 258, "qid": 384, "pageid": 21993, "title": "Skoplje" } ]
49172248-cdc6-4174-b37a-27fcf7d2ab1d
Risto_Jačev
94,198
12,641,263
Životopis
0
Kao iznimno plodan autor, Risto Đ. Jačev puna je četiri desetljeća živo prisutan u suvremenoj sjevernomakedonskoj književnosti pjesničkim, proznim i dramskim ostvarenjima. Osim na makedonskom književnom standardu, piše pjesme i na svom zavičajnom makedonskom vodenskom dijalektu, kao jedan od rijetkih suvremenih sjevrnomakedonskih pjesnikā koji, uz Sande Stojčevskog (koji piše i na kumanovskom) i Liljane Čalovske (koja je pisala i na struškom dijalektu), njeguje i afirmira dijalektalni pjesnički izraz. Njegovo stvaralaštvo uvršteno je u niz antologijskih izbora iz sjevernomakedonske književnosti. Poezija mu je prevođena na engleski, njemački, talijanski, španjolski, švedski, ruski, poljski, slovački, češki, rumunjski, mađarski, bugarski, slovenski, hrvatski, srpski, turski, albanski i grčki jezik. Član je Društva pisaca Makedonije (DPM) u Skoplju od 1967. godine. Živi i stvara u Skoplju.
[ { "start": 94, "end": 126, "qid": 3110349, "pageid": 668226, "title": "Sjevernomakedonska_književnost" }, { "start": 180, "end": 191, "qid": 9296, "pageid": 11383, "title": "Makedonski_jezik" }, { "start": 259, "end": 278, "qid": null, "pageid": null, "title": "Vodenski_dijalekt" }, { "start": 350, "end": 367, "qid": 126797, "pageid": 82342, "title": "Sande_Stojčevski" }, { "start": 384, "end": 395, "qid": null, "pageid": null, "title": "Kumanovski_dijalekt" }, { "start": 399, "end": 415, "qid": null, "pageid": null, "title": "Liljana_Čalovska" }, { "start": 437, "end": 455, "qid": null, "pageid": null, "title": "Struški_dijalekt" }, { "start": 477, "end": 505, "qid": null, "pageid": null, "title": "Dijalektalna_poezija" }, { "start": 861, "end": 866, "qid": 2648, "pageid": 1712, "title": "1967." } ]
43901bea-5541-486a-b7bd-6cc8209116ee
Oratorijanci
537,548
247,132
null
0
Oratorijanci (lat.: Confederatio oratorii S. Philippi Nerii, Konfederacija oratorija sv. Filipa Nerija, Filipini) je slobodna katolička družba svećenika bez zavjeta. Red je osnovan 1564.<ref>catholictradition - Godina osnutka reda, pristupljeno 29. ožujka 2015. u Rimu, a osnivač mu je sv. Filip Neri. Red je 1575. odobrio papa Grgur XIII., a potvrdio ga je papa Pavao V. 1612.
[ { "start": 14, "end": 18, "qid": 397, "pageid": 15341, "title": "Latinski" }, { "start": 136, "end": 142, "qid": 1365916, "pageid": 81217, "title": "Kongregacija" }, { "start": 181, "end": 186, "qid": 6632, "pageid": 2115, "title": "1564." }, { "start": 286, "end": 300, "qid": 217791, "pageid": 537265, "title": "Sv._Filip_Neri" }, { "start": 309, "end": 314, "qid": 6688, "pageid": 2104, "title": "1575." }, { "start": 328, "end": 339, "qid": 83029, "pageid": 163806, "title": "Grgur_XIII." }, { "start": 363, "end": 371, "qid": 132711, "pageid": 199891, "title": "Pavao_V." } ]
aac2a00e-13e3-4b42-ad23-1c9f2a481e34
Oratorijanci
537,548
247,132
null
0
U 18. stoljeću, red je u Splitu osnovao Nikola Bijanković. Kasnije su osnovani oratoriji u Brelima i u Makarskoj, a zadnji naš oratorijanac bio je o. P. Ivanišević koji je umro 1844.<ref>splendomini - Nikola Bijanković, pristupljeno 29. ožujka 2015.
[ { "start": 40, "end": 57, "qid": 16113933, "pageid": 293418, "title": "Nikola_Bijanković" } ]
86e49a7a-ec48-430f-b760-410013c577aa
Fortica_(Novigrad)
718,321
7,064,901
null
0
mini|Tvrđava Fortica - Stari grad Novigrad Tvrđava Fortica (još i Stari grad Novigrad) nalazi se na uzvisini iznad Novigrada.<ref>
[ { "start": 115, "end": 124, "qid": 943811, "pageid": 14761, "title": "Novigrad_(Zadarska_županija)" } ]
3052fc4c-df03-45f4-865f-b4d94affe597
Fortica_(Novigrad)
718,321
7,064,901
Opis
0
Na istoj lokaciji bila je sagrađena ilirska gradina u periodu između 2000. i 1000. godine pr.n.e., kasnije rimska kula koju su obnovili početkom 13. stoljeća, kada potječe i prvi naziv Novigrada - Castrum novum. Tvrđavu potpuno obnavljaju krajem 1282. ličko-krbavski velikaši Gusići-Kurjakovići radi zaštite svojih posjeda oko Novigrada.
[ { "start": 185, "end": 194, "qid": 943811, "pageid": 14761, "title": "Novigrad_(Zadarska_županija)" }, { "start": 212, "end": 219, "qid": 57821, "pageid": 307005, "title": "Tvrđava" }, { "start": 327, "end": 336, "qid": 943811, "pageid": 14761, "title": "Novigrad_(Zadarska_županija)" } ]
00684c66-7a34-4ca2-acbd-e53db31b5939
Fortica_(Novigrad)
718,321
7,064,901
Opis
0
U tvrđavi su 1386. bile zatočene ugarsko-hrvatska kraljica Marija s majkom Elizabetom, udovicom kralja Ludovika I. Anžuvinca i kćerkom bana bosanskog Stjepana II. Kotromanića. Novigrad dolazi u posjed Mletačke Republike 1409. i tvrđava transformacijom u kaštel tada značajno mijenja svoj izgled. U periodu od 16. stoljeća pa sve do polovine 17. st., tvrđava je bila gotovo neosvojiva. Turci je uspijevaju zaposjesti 1646. godine na devet mjeseci, da bi opet bila oslobođena i vraćena pod Mletačku vlast. Posljednja obnova tvrđave bila je 1797. da bi je napustili neposredno nakon pada Mletačke Republike.<ref>
[ { "start": 96, "end": 111, "qid": null, "pageid": null, "title": "Kralj_Ludovik" }, { "start": 163, "end": 174, "qid": 178438, "pageid": 12742, "title": "Kotromanići" }, { "start": 176, "end": 184, "qid": 943811, "pageid": 14761, "title": "Novigrad_(Zadarska_županija)" }, { "start": 201, "end": 219, "qid": 4948, "pageid": 21043, "title": "Mletačka_Republika" }, { "start": 385, "end": 390, "qid": 84072, "pageid": 33221, "title": "Turci" }, { "start": 585, "end": 603, "qid": 4948, "pageid": 21043, "title": "Mletačka_Republika" } ]
b9bf131f-9891-4939-a7f4-a465f9201229
Australski_stribor
120,078
190,510
null
0
Australski stribor (Wollemia nobilis) je četinjača iz porodice Araucariaceae.
[ { "start": 41, "end": 50, "qid": 132825, "pageid": 272400, "title": "Četinjače" } ]
f25044cf-09e0-4224-8bc2-7d146476d88d
Australski_stribor
120,078
190,510
null
0
Australski stribor je jedna od najstarijih i najrjeđih živućih vrsta, a pronađen je 1994. oko 200 km zapadno od Sydneya u nacionalnom parku Wollemia, a pronašao ga je David Noble.
[ { "start": 112, "end": 119, "qid": 3130, "pageid": 25392, "title": "Sydney" } ]
c58a0186-3ddd-4c59-9b5d-e66ade5337c1
Australski_stribor
120,078
190,510
null
0
Ime je dobio po mjestu na kojem je nađen i po svom pronalazaču (Wollemia nobilis). Ova vrsta je pod posebnom zaštitom australske vlade, a mjesto pronalaska je tajno čak i za botaničare koji ga izučavaju.
[]